Ove dvije odluke Vlada je, prema saznanjima Pobjede, donijela preglasavanjem budući da su ministri iz reda Demokrata, Nove srpske demokratije i Socijalističke narodne partije bili protiv. S druge strane, odluke su podržali ministi Pokreta Evropa sad, potpredsjednica Vlade Jelena Borovinić-Bojović i članovi Vlade iz partija manje brojnih naroda.
Bazen u Kotoru, koji je od 2021. godine nosio naziv po vaterpolisti Zoranu Džimiju Gopčeviću, ubuduće će se zvati „Gradski bazen Petar II Petrović Njegoš“.
– Dosadašnjem gradskom bazenu „Zoran Džimi Gopčević“ u Opštini Kotor utvrđuje se naziv koji glasi: „Gradski bazen Petar II Petrović Njegoš“ – piše u odluci Vlade, koju je potpisao premijer Milojko Spajić.
U Vladinom dokumentu se navodi i da odluka o promjeni imena bazena stupa na snagu njenim objavljivanjem u Službenom listu Crne Gore.
Promjena imena bazena uslovljena je nedavnim izmjenama zakona o sportu koje, između ostalih, predviđaju da se nazivi sportskih objekata mogu vezati za ličnost od čije je smrti proteklo najmanje 40 godine, dok je od Gopčevićeve smrti prošlo tek nešto više od dvije i po decenije.
Bazen je po jednom od najznačajnijih crnogorskih vaterpolista nazvan 2021. godine odlukom većine u kotorskom parlamentu. To je izazvalo oštru reakciju zvaničnog Zagreba, ali i organizacije hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori koje su tada ukazale da je Zoran Gopčević bio čuvar u logoru Morinj u kome su 1991. godine bili zatočeni hrvatski ratni zarobljenici.
Vlada premijera Spajića je odborila i spomen-ploču u Morinju koja je 2022. godine na ulaz u nekadašnji logor postavljena odlukom tadašnjih ministara vanjskih poslova i odbrane Ranka Krivokapića i Raška Konjevića.
– Naknadno se odobrava spomen-obilježje postavljeno 10. oktobra 2022. godine na kamenom zidu u zoni ulaza u vojni objekat Morinj, opština Kotor, u postojećoj vrsti, izgledu i dimenzijama, sa natpisom koji je na tom spomen-obilježju ispisan, kao i održavanje i zadržavanje tog spomen-obilježja na postojećoj lokaciji. Utvrđuje se da postoji poseban javni interes za naknadno odobravanje spomen- obilježja, radi društvenog značaja koji se ogleda u pristupanju Crne Gore Evropskoj uniji, u skladu sa stručnom procjenom opravdanosti naknadnog odobravanja već podignutog spomen-obilježja. Organ državne uprave nadležan za poslove kulture naknadno će rješenjem odrediti organ nadležan za održavanje spomen-obilježja – piše u dokumentu Vlade, u kome se, takođe, naznačava da odluka stupa na snagu danom objavljivanja u Službenom listu Crne Gore.
Konjević i Krivokapić su spomen-ploču otkrili u društvu šefa hrvatske diplomatije Gordana Grlića Radmana i hrvatskog branitelja Toma Medveda, a samu ceremoniju su pokušali da spriječe mještani Morinja blokirajući prilaz nakadašnjem logoru.
Negodovanje mještana i dijela domaće javnosti, koje traje do danas, u najvećoj je mjeri izazvao natpis ugraviran na ploči na kojoj stoji: „Tokom velikosrpske agresije na Hrvatsku, ovdje je bio logor, takozvani Centar Morinj, za zatočene hrvatske civile i branioce. Sjećamo se zločina počinjenih da bi se osramotili ime i duh Crne Gore. Izražavamo žaljenje za sve patnje koje su proživjeli zatočeni. Da se nikada ne ponovi“.
Nedugo nakon njenog otkrivanja službenici komunalne policije i inspekcijskog nadzora Opštine Kotor pokušali su da, po nalogu Uprave za inspekcijske poslove, uklone ploču, ali su ih u tome spriječili pripadnici Vojske Crne Gore koji od tada obezbjeđuju to memorijalno obilježje.
Naknadnim odobrenjem spomen-ploče u Morinju i promjenom imena bazena u Kotoru, Crna Gora je ispunila dva od ukupno osam zahtjeva koje je Hrvatska dostavila državama članicama Evropske unije kao uslov za okončanje pristupnih pregovora Crne Gore.
Preostalih šest zahtjeva odnosi se na odštetu za zatočene u nekadašnjem logoru Morinj, rasvjetljavanje sudbine 14 nestalih hrvatskih državljana, procesuiranje ratnih zločina, rješavanje imovinskih prava hrvatskih porodica u Boki, povratak školskog broda „Jadran“ i rješavanje pitanja granice između dvije zemlje.
Da je Crna Gora blizu ispunjenja još jednog hrvatskog uslova, onog koji se odnosi na isplatu obeštećenja logorašima iz Morinja, u ponedeljak je najavio šef crnogorske diplomatije Ervin Ibrahimović.
Crna Gora je, u ime nematerijalne štete, zatočenima u logoru Morinj već isplatila više od 1,5 miliona eura, a u toku su bilateralni pregovori o novom paketu obeštećenja koji, na osnovu zahtjeva Hrvatske, mogao premašiti iznos od 17 miliona eura.
Ibrahimović je, govoreći o zahtjevima susjeda, istakao kako obje strane imaju svoje stavove, te kako će najstojati da zaštite interese svojih država i građana.
Uz upozorenje da bi zahtjevi zvaničnog Zagreba mogli usporiti evropski put Crne Gore, Ibrahimović je ipak naglasio kako „ni centa nećemo dati drugome ako to pripada Crnoj Gori“.
Odluke Vlade Crne Gore o promjeni naziva bazena u Kotoru i naknadnom odobravanju spomen-ploče u Morinju, u objavi na platformi Iks, prokomentarisao je hrvatski premijer Andrej Plenković, ističući da se one odnose na tek dva hravatska zahtjeva.
– Ima ih još – napisao je Plenković u objavi.
On je najavio i novu rundu pregovora o otvorenim pitanjima.
– Slijede dalji razgovori sa Crnom Gorom i podizanje svijesti da riješe pitanja koja su vrijednosna i pitanja dobrosusjedskih odnosa – poručio je Plenković.
Vučinić: Epikontinentalni pojas kod Prevlake ne smijemo prepustiti Hrvatskoj
Profesor međunarodnog prava i nekadašnji sudija Evropskog suda za ljudska prava Nebojša Vučinić smatra kako je većina hravatskih zahtjeva manje-više lako rješiva i kako će u tom smislu za crnogorsku stranu najkompleksnije pitanje predstavljati ono koje se tiče razgraničenja na moru.
Profesor Vučinić objašnjava da je riječ o epikontinentalnom pojasu kod poluostvrva Prevlaka, gdje su nalazišta nafte i gasa.
– Crna Gora, po mom sudu, od toga ne bi smjela odustati i to prepustiti Hrvatskoj. Za to se moramo boriti, pa ako treba i na međunarodnom sudu – zaključio je Vučinić u izjavi za Pobjedu.
Izvor: Pobjeda
