Centralne banke širom svijeta od početka sukoba u Ukrajini počele su da masovno ulažu u zlatne rezerve, a Centralna banka Crne Gore (CBCG) do sada nije imala sličan vid ulaganja, ali ga ne isključuje u skorijoj budućnosti.
Kako navode, CBCG međunarodnim rezervama upravlja na konzervativan način, vodeći se najboljim praksama i standardima, koji na prvo mjesto stavljaju likvidnost i sigurnost.
– Naglašavamo da zlato, iako je karakterom sigurna investicija, u svojoj cijeni nosi i špekulativan faktor, koji pojedinačno može negativno uticati na ostvarene rezultate, pa investicija u zlato podrazumijeva sagledavanje šireg strateškog okvira, u smislu određivanja iznosa, odnosa sa ostalim djelovima portfolija i slično. Iako Centralna banka do sada nije ulagala u zlato, ovakav oblik investiranja međunarodnih rezervi u budućnosti ne treba isključiti, ali isključivo na osnovu ozbiljne, konzistentne i strateški urađene analize – naglasili su iz CBCG.
Kako navode, CBCG međunarodnim rezervama upravlja na konzervativan način, vodeći se najboljim praksama i standardima, koji na prvo mjesto stavljaju likvidnost i sigurnost.
Nedavno istraživanje Svjetskog savjeta za zlato pokazalo je da četvrtina od 59 anketiranih centralnih banaka namjerava da poveća svoje zlatne rezerve u narednih godinu dana.
U izvještaju se navodi da sedam od deset centralnih banaka vjeruje da će se zlatne rezerve globalne centralne banke povećati u narednih 12 mjeseci, što je povećanje od 10 poena u odnosu na rezultate prošlogodišnjeg istraživanja.
Zabrinutost zbog kamatnih stopa uticala je na odluke ispitanika o ulaganjima u zlato. Ovakve odluke prati i zabrinutost zbog inflacije, geopolitičke nestabilnosti, kao i ekoloških i socijalnih pitanja.
Faktori koji su okarakterisani kao manje zabrinjavajući, u poređenju sa prošlogodišnjim rezultatima, uključuju brigu zbog trenutnih i budućih pandemija, kao i digitalnih valuta.
Ispitanici su, takođe, bili pesimistični po pitanju buduće uloge američkog dolara. Tačno polovina misli da će procenat denominiranih rezervi u američkim dolarima biti između 40 i 50 procenata u narednih pet godina, što je manje od 51 procenta, koliko iznosi u trećem kvartalu 2022. godine.
U izvještaju se navodi da sedam od deset centralnih banaka vjeruje da će se zlatne rezerve globalne centralne banke povećati u narednih 12 mjeseci, što je povećanje od 10 poena u odnosu na rezultate prošlogodišnjeg istraživanja.
Zabrinutost zbog kamatnih stopa uticala je na odluke ispitanika o ulaganjima u zlato. Ovakve odluke prati i zabrinutost zbog inflacije, geopolitičke nestabilnosti, kao i ekoloških i socijalnih pitanja.
Faktori koji su okarakterisani kao manje zabrinjavajući, u poređenju sa prošlogodišnjim rezultatima, uključuju brigu zbog trenutnih i budućih pandemija, kao i digitalnih valuta.
Ispitanici su, takođe, bili pesimistični po pitanju buduće uloge američkog dolara. Tačno polovina misli da će procenat denominiranih rezervi u američkim dolarima biti između 40 i 50 procenata u narednih pet godina, što je manje od 51 procenta, koliko iznosi u trećem kvartalu 2022. godine.
