Sunce jeste izvor života, ali u poslednje vrijeme zbog oštećenja ozonskog omotača, sunčevi zraci prodiru jačim intenzitetom pa moramo više da vodimo računa o zaštiti kože.
Kada je riječ o zaštiti kože od sunca postoje brojne nedoumice, ali i greške zbog kojih našem najvećem organu na tijelu ne pružamo adekvatnu sigurnost.
Vrijeme je ljetnjih odmora kada više nego u bilo koje vrijeme izlažemo kožu suncu. Sagovornik emisije Zdravi svaki dan, prof. dr Dušan Škiljević, dermatovenerolog, kaže da na sunce nipošto ne izlazimo bez zaštitne kreme za sunčanje, bilo da je jutro, podne ili popodne.
On ističe da nijedno vrijeme u toku dana nije sigurno da se sunčamo bez faktora. Kako savjetuje, najbolje je da uz sebe imamo kremu za sunčanje koja ima faktor 30 i više.
Profesor Škiljević kaže da adekvatna zaštita od sunca jesu kreme za sunčanje, ali na poslednjem mjestu.
„Prvo što treba da izbjegavamo je da budemo na otvorenom kada je sunčevo zračenje najjače. Ako je UV zračenje sedam, ili više od sedam to je opasno UV zračenje i treba se kloniti, od 10, 11 sati pa do 16h časova. Ako već morate u to vrijeme da budete napolju onda birajte da budete u hladovini i da nosite garderobu što dužih rukava i nogavica“, savjetuje on.
Kada je riječ o kremema za sunčanje, Škiljević kaže da moraju da budu širokog spektra.
„Na preparatu treba da stoji da se odnosi i na UVA i na UVB zrake, onaj čuveni SPF faktor se odnosi samo na UVB zrake i svi savremeni preparati imaju makar trećinu do polovine zaštite koja se odnosi i na UVA i na UBV zrake. Sve iznad 30 je dobro, 50 plus znači da 98, 99 odsto sunčevih zraka tajk faktor upija ili odbija. Mnogo je važnije kada i kako se nanosi taj faktor i da li vi koristite zaštitu koju preparat nudi“, objašnjava dr Škiljević.
Dermatolog kaže da ljudi obično krenu da se mažu tek kada izađu na plažu – skinu se pa krenu da se mažu na plaži i to je to za taj dan.
„Time koristite svega 25 posto od onoga što vam preparat nudi, znači ako se on vodi kao 50 plus vi ako tako koristite, vi ste ste nanijeli svega 15. Kako se pravilo nanosi? Nanosi se u dovoljnoj količini, kako je to u laboratorijskim uslovima namijenjeno, znači dva grama po centimetru kvadratnom, odnosno za jedno nanošenje treba dvadesetak grama nanijeti, znate, onaj preparat ima 50 ml, 100 ml, to je za nekoliko nanošenja ako nanosimo na čitavu kožu, malo ko, priznaćete, to koristi tako“, obašnjava dokor.
Ono što je najvažnije prema riječima dr Škiljevića je da se krema nanosi prije izlaska iz kuće, jer morate 20 minuta da dozvolite da se sloj koji ste namazali upije i ravnomjerno rasporedi.
Nakon kupanja, brisanja, tuširanja, znojenja treba dodavati sloj kreme, a i ako ste pasivni i samo ležite onda treba dodavati sloj kreme na svaka dva sata. Jedino tako se koristi maksimalna zaštita.
Na pitanje čime da njegujemo kožu ako ipak izgorimo na suncu doktor kaže da nema srećno rješenje.
„Moj najveći zadatak je da ne izgorimo, a to nije samo zato što smo izgoreli, bili crveni ili upropastili sebi tri dana ljetovanja, nego zato što je dokazano da samo ako dva puta izgorite na suncu u nekom kritičnom periodu života, onom adolescentskom, pubertetskom, vi povećavate šansu da kasnije dobijete rak kože za 60, 70, 75 posto prema studijama“, kaže sagovornik.
Ako se ipak desi da smo zaspali i pocrvenjeli doktor savjetuje da kožu rashlađujemo i stavljamo emolijentne kremove.
„Jogurt previše ne pomaže, maslinovo ulje u datom momentu takođe ne pomaže. Ako je veća površina i postoje plikovi onda je potrebno obratiti se ljekaru“, savjetuje dermatolog.
Izvor: N1
