Agencija za sprječavanje korupcije (ASK) je analizirala relevantne propise kojima se uređuje rad kako Državnog, tako i Specijalnog državnog tužilaštva Crne Gore (SDT), a posebno procedure relevantne za institut upućivanja državnih tužilaca u SDT. Pri tom je utvrdila postojanje visokih korupcijskih rizika, s obzirom na to da ovako važno pitanje nije jasno i nedvosmisleno propisano zakonskim tekstom, što može izazvati nesigurnost na polju vladavine prava. Agencija je zaključila da nije uređeno pitanje ispunjenosti uslova potrebnih za rad u SDT-u od strane državnih tužilaca iz drugih tužilaštava, te obim njihovih ovlašćenja, status i opis poslova, a koji su neophodni za obavljanje „poslova hitne prirode“, odnosno kod „povećanog obima posla“ i „postupanja u konkretnom predmetu“ iz člana 24 Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu, naveli su u saopštenju iz ASK-a.
Osim kriterijuma kojima bi se nedvosmisleno utvrđivala kvalifikovanost lica koja se upućuju na rad u SDT, Agencija smatra da je neophodno jasno zakonski precizirati obim ovlašćenja, status i opis poslova navedenih lica, kako bi se osiguralo da upućeni tužioci osim kvalifikovanosti za obavljanje konkretnog tužilačkog posla imaju ovlašćenja da sprovode tužilačke radnje u kapacitetu koji ima specijalni državni tužilac i odgovornost za radnje koje sprovode. Dodatno, zakonom je potrebno precizirati i sadržaj obrazloženja zahtjeva koji Glavni specijalni tužilac upućuje Tužilačkom savjetu, kao i sadržaj obrazloženja odluke koju na osnovu ovog zahtjeva donosi Tužilački savjet, kako bi bio očuvan princip transparentnosti, objektivnosti i izbora koji je zasnovan na zaslugama i kvalitetima koje predmetne pozicije podrazumjevaju, konstatuju iz ASK-a.
Skromna razrađenost pravnih procedura kod upućivanja tužilaca na rad u SDT, te relativizovanje činjenice da je Zakonom o državnim tužiocima uređeno samo pitanje upućivanja državnih tužilaca u drugo tužilaštvo uz uslov da se radi o tužilaštvu istog ili nižeg ranga, a da zakonska rješenja u pogledu uslova koja tužilac treba da ispuni ne ograničavaju upućivanje u slučajevima kad se ono sprovodi na zahtjev Glavnog specijalnog tužioca, ne smije biti opravdanje za praksu postupanja upućenih tužilaca u statusu koji shodno Zakonu o Specijalnom državnom tužilaštvu ne bi mogli imati. Član 4 Zakona propisuje da poslove gonjenja učinilaca krivičnih djela navedenih u članu 3, vrše glavni specijalni tužilac kao rukovodilac državnog tužilaštva i specijalni tužioci kao državni tužioci, čiji broj određuje Tužilački savjet u skladu sa Zakonom o Državnom tužilaštvu, ali ne i upućeni tužioci shodno članu 24 istog Zakona. Preporuka Agencije je da u cilju očuvanja pravne sigurnosti, a do definisanja pomenutih procedura, sve radnje predmetnih tužilaca treba da budu odobrene, odnosno potpisane od strane Glavnog specijalnog tužioca kao onoga na čiji je zahtjev Tužilački savjet odlučivao, kazali su iz ASK-a.
Istovremeno, Agencija je pozvala Ministarstvo pravde da predloži adekvatna rješenja u ovoj oblasti, u skladu sa preporukama iz Mišljenja.
„Mišljenje na odredbe relevantne za upućivanje državnih tužilaca u Specijalno državno tužilaštvo Crne Gore“ je dostupno na linku.
