Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović iskoristio je priliku da, u okviru konsultacija koje se održavaju u Rezidenciji na Cetinju, novinarske ekipe koje prate ovaj događaj upozna sa unutrašnjošću zdanja i bogatim istorijatom objekta koji je od 2006. godine, kada je dobio rezidencijalni karakter, korišćen isključivo u protokolarne svrhe.
On je kazao da je održavanjem konsultacija u Rezidenciji želio da simbolično podsjeti na našu bogatu istoriju i kulturu, i da ovaj objekat, izgrađen 1895. godine za crnogorskog prijestolonasljednika princa Danila Petrovića- Njegoša, uz brojna umjetnička djela naših najznačajnijih slikara koja ga krase, dodatno otvori za javnost.
Radovi na izgradnji Rezidencije otpočeli su na proljeće 1894. godine. Na izgradnji „Novog dvora“ za mladog prijestolonasljednika bili su angažovani arhitekte iz Italije i najbolji lokalni majstori. Prijestolonasljednik Danilo je rezidencijalno zdanje koristio do 1916. godine, kada je dinastija Petrović- Njegoš napustila Crnu Goru.
Nakon pada Kraljevine, Dvorac je do 1947. godine služio za potrebe rada Gimnazije. Od 1950. do 1976. godine u njemu je bila smještena umjetnička galerija Crne Gore. Tokom 90-ih godina XX vijeka Plavi dvorac je služio za potrebe Cetinjskog bijenala. Adaptacija dvorca za potrebe Službe Predsjednika Crne Gore izvršena je 2006. godine i nakon nešto više od 100 godina Plavi dvorac je opet dobio rezidencijalni karakter.
U zdanju su izložena brojna umjetnička djela Zbirke crnogorske likovne umjetnosti iz fundusa Narodnog muzeja Crne Gore. Ova postavka uključuje reprezentativna djela najznačajnijih crnogorskih slikara XX vijeka među kojima su: Petar Lubarda, Branko Filipović Fila, Milo Milunović, Aleksandar Prijić, Gojko Berkuljan, Mihailo Vukotić, Cvetko Lainović, Savo Radulović, Miloš Vušković i drugi.
