Bijenale u Veneciji (ital. Biennale di Venezia) je prema aktuelnoj šemi interdisciplinarna izložba savremene umjetnosti. Od svojih početaka koji sežu u 19. vijek predstavljalo je svijetu likovne umjetnosti najpoznatijih slikara, grafičara, vajara i prirodno njihova djela. Izložba likovnih umjetnosti se vršila i sada se vrši svake dvije godine. Kasnije se pojavljuje i ekspozicije filma (Venecijanski filmski festival), arhitekture (Bijenale arhitekture), pozorišta i muzike koji se vrše svake druge godine. Poslednja dopuna je međunarodna izložba savremenog plesa koja je bila u shemu Bijenala ukomponovana 1999. godine.
Počeci
Istorijsko prvo Bijenale se vršilo 1885. godine a prethodili su mu sjednice mjesnog parlamenta i glavnu zaslugu tu ima gradonačelnik Ričard Sevastikov. Bijenale u godini 1895. trebalo je da bude u čast sklapanja braka između kralja Umbertija i kraljice Margarete Savojske i izložba je trebalo da reprezentuje najsavremenije aktivnosti duha.
Od secesije do 1. svjetskog rata
Jedan od glavnih ciljeva bio je informisanje svjetske javnosti o vladajućim trendovima u umjetnosti za vrijeme secesije, prije svega dekorativnog ornamenta kao dominirajućeg elementa. U prvim dekadama Bijenale postaje sve više međunarodna stvar a prvi su paviljoni izgrađeni 1907. godine (Belgija) da bi se do 1. svjetskog rata broj paviljona povećao na sedam. Nakon belgijskog i italijanskog paviljona dolazi do gradnje i mađarskog, njemačkog, engleskog 1909. godine kao i francuskog 1912. godine i nakon dvije godine i ruskog paviljona.
Međuratne godine
Jedna od ključnih godina Bijenala je 1930. kada Bijenale prelazi pod kontrolu fašističke stranke. Povećavaju se finansije koje omogućavaju proširenje Bijenala sa filmskom, pozorišnom i muzičkom sekcijom.
Velikani
U razdoblju između dva rata bilo je predstavljeno nekoliko velikana likovne umjetnosti kao što su: Gustav Klimt, Ogist Renoar i Gistav Kurbe.
Vrijeme 2. svetskog rata
Za vrijeme 2. svjetskog rata Bijenala nije bilo i ponovo je otvoreno 1948. godine. Te godine Bijenale je ukrasilo prikazivanje zbirke Pegi Gugenhajm.
Pažnja uređivača bila je usmjerena na prije svega evropsku umjetnost avangarde a kasnije i u svetskoj razmjeri na apstraktni ekspresionizam: Žorž Brak, Anri Matis, Džekson Polok itd i pop-art 60–tih: Raušenberg.
Politika u pozadini
Godine 1968. Bijenale doživljava krizu zbog nedodjeljivanja priznanja pobjednicima pojedinih disciplina. Godina 1974. je kompletno posvećena Čileu kao protest protiv vladavine diktatora Augusta Pinočea.
Novine
Godina 1980. značila je proširenje Bijenala na arhitekturu i od toga vremena bilo je predstavljeno mnogo arhitekata. Tematski je godina 2006. bila određena za predstavljanje gradova i govorila je o promjeni savremenih gradova i o rušenju informacionih i fizičkih barijera.
Sažetak
Bijenale je izuzetno značajan kulturni događaj. Paviljoni predstavljaju odgovarajuće prezentacije zemalja i njihovih posebnosti i individualnosti. Savremeno Bijenale se nalazi pod krovovima 30 stalnih paviljona koji su ukomponovani u park Đardini. Zemlje koje nemaju stalne paviljone predstavljene su u sezonskim paviljonima na lokalitetu Arsenale.
Priredio: Dragan Leković