Priča o novoj partiji nekadašnjeg funkcionera i visokog funkcionera Demokratske partije socijalista (DPS) Duška Markovića ozbiljna je, iako još nisu definisani svi elementi, saznaju “Vijesti” iz više izvora.
Marković je sinoć u intervjuu Gradskoj TV rekao da je Crnoj Gori potrebna politička konsolidacija i da razmišlja o formiranju nove stranke.
“Razmisliću o tome, nijesam donio odluku. Razmišljam, ne samo o tome da ja formiram stranku već o tome šta sve treba uraditi u evropskom i građanskom bloku da bi se konsolidovali i da bi Crna Gora izašla iz ovog permanentog rizika ponora koji je otvoren pred njenom budućnošću”, kazao je Marković.
Rekao je da ljudi koji pripadaju evropskoj, suverenističkoj, građanskoj Crnoj Gori zovu i dolaze, razočarani su i zabrinuti.
“Mnogo toga se njima ne sviđa na ovom polu naše politike i željeli bi da se nešto mijenja. Svakog dana sam u prilici da čujem takva razmišljanja, takve prigovore, predloge, dosta tih predloga odnosi se na mene. Ja sam neko ko je naučio da sluša sagovornike i kada mi se to ne sviđa…Mislim da su ti strahovi opravdani”, naveo je Marković.
Izvori “Vijesti” navode da je Markovićeva najava mogućnosti formiranja partije rezultat razgovora “velikog broja ozbiljnih ljudi koji su razočarani i zabrinuti” zbog stanja u kojem se nalazi država i njene institucije, kao i zbog stanja “bezidejnosti i lutanja” u DPS-u, prije i nakon junskih parlamentarnih izbora.
Više funkcionera DPS reklo je sinoć “Vijestima” da ne znaju za ovu namjeru Markovića, ili da misle kako “nema ništa od toga”. Jedan bivši funkcioner je kazao da je to “ispričana priča”. Svi sagovornici su negirali da su dio priče o novoj partiji na čijem formiranju radi Marković. DPS nije zvanično želio da komentariše izjavu Markovića.
Marković nije više član nijednog organa DPS-a. Ta stranka je nedavno ostavila mogućnost da bivši poslanici iz redova DPS-a budu kooptirani u Glavni odbor ako to žele. Neki od njih su to iskoristili, ali “Vijestima” je rečeno da Marković i još neki to nisu uradili. Nije jasno da li je to zato što su odbili ili nisu tražili da budu članovi GO.
Izvori “Vijesti” tvrde da su među ljudima koji više mjeseci intenzivno razgovaraju sa Markovićem o formiranju nove stranke bivši funkcioneri iz redova DPS-a, bivši ambasadori, istaknuti biznismeni…
Zalagao se za šire reforme u DPS-u, došle samo personalne
Marković je kritikovao je DPS zbog reformi koji su bile personalne, a ne široke za koje se on zalagao.
“Zalagao sam se za šire reforme, ali je preovladala opcija za samo personalne promjene, što nije bio dobar pristup”, rekao je Marković dodajući da je odmah nakon izbora 2020. tražio Vanredni kongres DPS-a kako bi se utvrdila odgovornost za izgubljene izbore.
Naveo je da je tada DPS izgubio za nekoliko hiljada glasova, odnosno imao je oko 140.000, a na posljednjim izborima u junu ove godine 70.000.
Prema njegovim riječima, bio je pritisak i međunarodne zajednice i političke konkurencije da “odu stari, a dođu mladi”, ali sada i “kad mladi dođu pa kažu nešto što nije podobno vrhu partije proglašavaju se izdajnicima”.
“Reforme nijesu promjene rukovodstva, ne možete spovoditi reforme u Pavinom Polju u našem mjesnom odboru da smijenite čovjeka jer ima 50 godina”, rekao je.
Kazao je da u svijetu partije vode ozbiljni, zreli ljiudi, a toga “danas kod nas nema”.
Smatra da sadašnja opozicija “ne budi nadu” da će doći do promjena.
Najavljeno nešto što se dugo komentariše
Programski direktor NVO “Uzor” Marko Pejović smatra da razmišljanje Duška Markovića ne iznenađuje i najavljuje nešto što se dugi niz godina komentariše.
On je “Vijestima” rekao da se u ovom trenutku ovakva razmišljanja mogu tumačiti na dva načina. Jedan je da je to stvarni otklon od praksi DPS-a zbog kojih je ova partija nepoželjan koalicioni partner i stvaranje nove partije sa pojedincima u partiji koji nijesu bliski narativu i djelima dugogodišnjih funkcionera iz DPS-a.
Međutim, kako je dodao, to se može posmatrati i kao strateško promišljanje ključnih ljudi u DPS-u da se prividno napravi nova partija iz sadašnjeg DPS-a, kao dio koji bi vjerovatno bio prihvatljiv kao koalicioni partner i da se takva pozicija u budućnosti iskoristi za neku vrstu koaliranja između starog i novog DPS-a.
“Ako bi se ovakva razmišljanja konkretizovala, velika je vjerovatnoća da bi određeni broj poslanika DPS-a podržao Markovića i postao dio nove partije, te da bi u takvom slučaju mogli očekivati i novi poslanički klub unutar Skupštine Crne Gore”, kazao je Pejović.
Prema njegovim riječima, iako je paradoksalna izjava Markovića da “Spajiću treba dati šansu”, a da istovremeno smatra “da je Crna Gora danas ozbiljno ugrožena”, ona je vrlo indikativna da Marković potencijalnu novu partiju nudi kao alternativu premijeru za određene konstituente nove vlasti, ističući važnost političke konsolidacije u Crnoj Gori kroz evropski i građanski blok.
Iako se Marković navodno distancirao od rukovodstva DPS-a nakon izbora 2020. godine, a nije bio previše aktivan kao poslanik u Skupštini, on je posljednji put učestvovao na nekom sastanku vrha stranke tek uoči ovogodišnjih parlamentarnih izbora, tvrde izvori “Vijesti”. Na tom “savjetodavnom” sastanku se razgovaralo o načinu nastupa na izborima, a prisustvovali su i bivši funkcioneri Milo Đukanović, Filip Vujanović, Brano Gvozdenović i drugi, pored sadašnjeg rukovodstva DPS-a na čelu sa v.d. šefa partije Danijelom Živkovićem. Izvor “Vijesti” tvrde da je na tom sastanku jedino Markovićeva analiza odudarala od stavova većine, ali da nije naišla na odobravanje ostatka učesnika sastanka, uključujući i Đukanovića.
O struji unutar DPS-a koju navodno predvodi Marković priča se odavno, a takve spekulacije su podgrijane nakon Kongresa DPS-a u januaru 2021. godine kada za Markovića, nekadašnjeg zamjenika predsjednika DPS-a, nije bilo mjesta u vrhu partije.
Tada je za predsjednika partije ponovo izabran Milo Đukanović iako je izostavljanje Markovića iz partijskog vrha, opravdao promjenama u partiji i kazao “da je logično da se ne mijenjaju najmlađi, nego oni malo stariji”.
Na pitanje novinara da li Markovića krivi za loš izborni rezultat na parlamentarnim izborima 2020. godine, Đukanović je nakon Kongresa odgovorio da kada je DPS u pitanju, dio javnosti uvijek traži nešto što je skriveno i “pokušava se osvježiti ideja o sukobu u vrhu DPS-a”.
Nakon Kongresa najavljeno je formiranje Političkog savjeta DPS-a, na čijem bi čelu bio Marković, ali to se do juče nije desilo.
Marković nije bio na listi DPS-a za izbor poslanika na parlamentarnim izborima u junu ove godine.
Đukanović je u maju 2021. kazao da nema nikakvih skrivenih razloga zašto Politički savjet nije uspostavljen i da će to biti tema na sljedećoj sjednici GO.
“Nema ničeg skrivenog, nikakvih tajni nema, nema nekih sukoba koji bi mogli zaintrigirati vanpartijsku javnost”, rekao je tada Đukanović.
U Statutu DPS-a piše da predsjednika Političkog savjeta bira GO, i da on za svoj rad odgovara Predsjedništvu i GO.
Podržao Đukanovića tokom raskola u DPS-u, negirao povezanost sa švercom cigareta
Duško Marković je rođen u Mojkovcu, a diplomirao je na Pravnom fakultetu u Kragujevcu, piše u njegovoj biografiji. Bio je sekretar Skupštine Opštine Mojkovac do 1989. godine, a Predsjednik Skupštine te opštine bio je od 1989. do 1991. godine.
Za generalnog sekretara Vlade postavljen je 1991. godine, da bi sedam godina kasnije posato šef Službe državne bezbjednosti, preteče današnje Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB). Godinu ranije bio je jedan od šestorice ili sedmorice koji su podržali Đukanovića na sjednici GO DPS uoči raskola u partiji.
Zbog afere “Moldavka S.Č”, Socijaldemokratska partija je 2003. odbila da podrži imenovanje Markovća za ministra policije.
Imenovan je za šefa ANB-a 2005, gdje je ostao do isteka mandata, polovine 2010, iako navodno pri kraju nije krio nezadovoljstvo time što nije imao podršku stranačkog šefa u sukobu sa kontroverznim službenicima ANB-a Zoranom Lazovićem i Duškom Golubovićem.
Navodno je svojevremeno članovima Odbora za bezbjednost i odbranu pričao detalje o ulozi ANB-a u hapšenju Radovana Karadžića, zahvaljujući čemu je, kako je tumačeno, kupio povjerenje zapadnih službi, a koje je kasnije navodno ozbiljno bilo poljuljano optužbama o praćenju diplomata NATO zemalja.
Marković je bio predsjednik Vlade od 2016–2020. godine u prethodnoj vladi Mila Đukanovića bio je potpredsjednik za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku, a jedno vrijeme bio je i na mjestu ministra pravde.
Kada je krajem 2010. došao u Vladu kao potpredsjednik za politički sistem, unutrašnju i vanjsku politiku i ministar pravde počele su glasine da bi mogao naslijediti Đukanovića. Kada je njegov izbor pao na Igora Lukšića, Marković je rekao da ne razmišlja da bude premijer.
Premijer je ipak postao 2016. godine, iako je dovođen u vezu sa švercom cigareta i fabrikom duvana u Mojkovcu što je on odbacivao kao “najobičniju glupost”
Tokom premijerskog mandata, njegovi kritičari dovodili su njegovog sina Predraga Markovića u vezu sa sječom stabala na Crnom jezeru i pokušajem izgradnje bungalova, što su spriječili građani Žabljaka, uključujući i članove lokalnog DPS-a.
“Nad Crnom Gorom je mutni oblak prijetnji i nesreća”
Marković je u intervjuu Gradskoj TV rekao da je dobro što je Crna Gora napokon dobila Vladu, bez obzira kakav je njen karakter.
Poručuje da bi premijeru Milojku Spajiću trebalo dati šansu da sprovede evropsku agendu, uprkos opstrukcijama koja ima i na unutrašnjem i na spoljnopolitičkom planu.
Ipak, dodaje, način na koji je izabrana Vlada ne ide u prilog demokratskoj i politički uređenoj državi, pa smatra da je Crna Gora danas ozbiljno ugrožena.
“Prestrog bih bio za sebe lično, mada vidim takve dramatične ocjene svakoga dana o tome da je Crna Gora izgubljena, da Crna Gora nestaje. Crna Gora je devastirana, Crna Gora je ugrožena. Nad Crnom Gorom je mutni oblak prijetnji i nesreća, ali Crna Gora ima unutrašnji i građanski potencijal. On sada nije u prvom planu, ne zbog tog potencijala koji nestaje, nego zbog političkog vođstva koji taj potencijal očigledno na pravi način ne usmjerava”, kazao je Marković.
Smatra da je loša poruka što u novoj Vladi nijesu predstavnici svih manje brojnih naroda, jer su oni tkivo Crne Gore, ali je dobro što je dio albanskih partija ipak dio nje.
“Ne mogu Albanci iz 2006. biti za Crnu Goru lošiji od Albanaca iz 2023. godine. Ja to tako ne mogu da mislim. Postoje neki drugi, pragmatični interesi, okolnosti su se promijenile. Ali vjerujem da, ako Crna Gora bude ugrožena i bude dalje išla u propast, da oni neće stojati i držati pod ruku one koji Crnu Goru vode u tom pravcu. Dakle, ne mislim da je to loše, već da to može biti od pomoći”, kazao je Marković.
Izvor: Vijesti
