Kako govoriti o klasičnim temama od najvišeg nacionalnog i državnog značaja, a ne zaći u kliše… ? Nije jednostavno govoriti o složenoj i genijalnoj Njegoševoj ličnosti.
Ipak, činjenica da su se mnogi značajni književnici, među njima i jedan nobelovac, mnogi likovni umjetnici, filozofi i naučnici, ne samo iz kruga slovenskih zemalja, bavili fenomenom “pustinjaka cetinjskog”, ide u prilog uvjerenju da nije moguće pretjerati u apoteozi Njegoševog djela.
Naprotiv, i nakon skoro dvovjekovnog nadahnutog i motivisanog bavljenja njime, kao da nije sve kazano. Kao da nam stalno izmiče nesaglediva dubina Njegoševe misli i Njegoševog izraza, u kojoj su temelji crnogorske kulturne memorije, ali i kolektivnog prepoznavanja.
Dakle, još uvijek smo daleko od cjelovitosti i konačnog poimanja Njegoševe uzvišene duhovne ostavštine, koja, kako se to s pravom kaže, predstavlja luču crnogorskog i južnoslovenskog kulturnog prostora.
U Njegošu je tajna čovjeka bačenog u “metafiziku crnogorskog kamena”. Unutar duhovnog legata vladike, vladara i pjesnika Rada Tomova u prostoru smo mišljenja i promišljanja – o identitetu, nacionalnom arhetipu, o teologiji, poetskoj kanonizaciji, o ovdašnjem istorijskom udesu i uzletu, ali i o politici Crne Gore.
Duško Kovačević
