Zakoračili smo u kalendarski dio godine kada su učestale proslave slava, koje nas lagano uvode u praznični period.
Bogate trpeze mamiće na zalogaj dva više. Kako nam neumjerenosti u hrani i pići ne bi zadale dodatne muke i naknadna kajanja, sjetimo se nekoliko savjeta i smjernica u pogledu pravilne ishrane, ali i bezbjednosti hrane, koji, nadamo se, mogu biti od pomoći da slavlja prođu bez „posljedica“.
Umerenost
Izobilju hrane i pića je teško odoljeti, ali probajte da nađete mjeru.
Ovo je posebno važno za one koji već imaju neko od hroničnih oboljenja (kao što su hipertenzija ili dijabetes) ili stanja sa povećanim zdravstvenim rizikom (hiperholesterolemija, prekomjerna težina i sl.), kod kojih je ishrana važan faktor u liječenju i prevenciji neželjenih zdravstvenih događaja.
Neumjereni unos kako alkoholnih tako i bezalkoholnih pića može nepovoljno uticati na zdravlje, nove neželjene kilograme i druga kajanja, nakon praznovanja.
Ne zaboravite i da umjerenost nije samo u duhu pravilne ishrane, već i predstojećih praznika.
Uživajte u raznolikosti izbora i ukusa, uz vođenje računa da su u ishrani i u danima slavlja zastupljene sve osnovne grupe namirnica.
Posebno obratite pažnju na unos svježeg voća i povrća, koji bi trebalo da je svakodnevan, jer su ove namirnica bogati izvori vlakana, vitamina, minerala i drugih korisnih hranljivih sastojaka koji su dobri saveznici u jačanju imuniteta i drugim blagotvornim efektima po zdravlje.
Dopunite izbor namirnica suvim (smokve, šljive i sl.) i jezgrastim voćem (orasi, lešnici i sl). Voditi računa u pogledu unosa suvog voća jer iako predstavlja dobar nutritivni izvor ima visok sadržaj šećera i veću energetsku vrijednost u odnosu na svježe voće (dnevna porcija neka bude do 30 g). Takođe, birajte jezgrasto voće bez dodate soli/šećera.
Redovne obroke ne preskakati u iščekivanju slavske trpeze! Voditi računa da se režim ishrane u periodu proslava značajno ne poremeti, te da se održi relativna redovnost u konzumiranju hrane, kroz unos 3 glavna obroka i 2 užine.
Ne ići po repete – Između posluženja pravite pauze. Potrebno je vrijeme da do mozga dođe informacija da je stomak pun. Za desetak minuta, možda shvatimo da smo siti, ili da nam je potrebna sasvim mala porcija da bismo utolili glad i želju za hranom.
Bezbjednost hrane – Mislite o tome jer je ona preduslov svakom uživanju u hrani. Poštujte osnovne principe higijenskog režima u radu sa hranom:
– Namirnice čuvati na odgovarajućoj temperaturi! Temperaturni režim je jedan od ključnih faktora u bezbjednosti hrane, od termičke obrade namirnica do uslova čuvanja termički obrađenih i sirovih namirnica, posebno onih koje se ubrajaju u kategoriju lako kvarljivih,
kao što su: meso i proizvodi od mesa, kremasti kolači, ruska i ostale salate sa majonezom, jajima i sl.
Hranu ne ostavljati duže od dva sata na sobnoj temperaturi
– Poseban oprez je potreban u manipulaciji namirnicama koje se učestalije konzumiraju sirove, jer nose veći epidemiološki rizik, kao što su sveže voće i povrće. Svježe voće i povrće je potrebno temeljno oprati pod mlazom tekuće higijenski ispravne vode i očistiti; kod svježeg kupusa, spoljašnje listove odstraniti i prati list po list, prije i nakon mehaničke obrade (seckanja); svježe povrće koje se uobičajeno konzumira bez kore (npr. krastavac), oljuštiti, uz pranje prije i poslije ljuštenja.
– Čistoća i higijenska manipulacija priborom i opremom u svim stadijumima pripreme i čuvanja hrane.
Izvor: N1
