foto: Vijesti
Ministarstvo energetike i rudarstva predalo je u Vladinu proceduru Nacrt zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima koji će zbog kašnjenja u ispunjavanju obaveza za otvaranje i zatvaranje pregovaračkog Poglavlja 15 – energetika biti upućen Skupštini po hitnom postupku na usvajanje i početkom 2024. godine raspisaće tender za izvođenje i nadzor nad radovima adaptacije i modernizacije skladišnih rezervoara na terminalu u Baru koji bi trebalo da budu završeni za šest mjeseci.
Ovo je u intervjuu “Vijestima” kazao ministar rudarstva i energetike Saša Mujović dodajući da se Crna Gora obavezala u pregovorima sa evropskim partnerima da do 1. januara 2023. godine stvori zakonske preduslove i formira naftne rezerve što nije ispunjeno.
“U cilju prevazilaženja finansijskih izazova oko formiranja obaveznih rezervi naftnih derivata, dio novca direktne budžetske podrške Crnoj Gori od strane Evropske komisije (EK) za prevazilaženje energetske krize predviđen je za obezbjeđenje obaveznih rezervi. Precizno, za ovu namjenu predviđeno je 7,5 miliona eura, od čega 1,5 miliona eura za adaptaciju i modernizaciju skladišnih rezervoara, dok će ostatak novca biti utrošen na nabavku rezervi naftnih derivata, što će biti dovoljno za realizovanje dijela obaveze, tačnije 15-20 odsto obaveznih rezervi koje moramo imati uskladištene u gotovom proizvodu”, kazao je Mujević, dodajući da je pitanje naftnih rezervi ključno mjerilo za Poglavlje 15 – energetike.
On je kazao da u planovima Vlade za sektor energetike aktivnu ulogu će imati državna naftna kompanija Montenegro bonus (MNB) koji je pod novim rukovodstvom uspio da povrati likvidnosti koji će između ostalog graditi gasnu punionicu boca TNG i benzinsku pumpu.
Ministar je istakao da novoformirane državne kompanije Željezara i Solar gradnja posluju sa gubicima i da je napravljena greška u redu poteza u obije kompanije.
“Posebno u dijelu zapošljavanja, ali i primarnih djelatnosti kompanija. Naravno, potpuno je jasno da problem nezaposlenosti treba rješavati, ali ne na način da se prave gubici neplanskim zapošljavanjima. To je najmanje u interesu radnika, jer će kompanije koje bi mogle da posluju sa optimalnim brojem zaposlenih doći u situaciju da ne zapošljavaju nikoga”, istakao je Mujević.
Ministarstvo energetike sa Delegacijom EU treba da definiše novi rok u kome će domaćinstvima, turističkom sektoru i malim i srednjim preduzećima iz prerađivačke industrije biti dostupano 13 miliona iz direktne budžetske podrške EK Crnoj Gori za unapređenje energetske efikasnosti, a uskoro će sa državnim energetskim kompanijama odabrati listu projekata sa kojima će se aplicirati za novac iz evropskih fondova u okviru “Plana rasta za Balkan”
Koji su ključni projekti koje ćete kandidovati za novac iz evropskih fondova u okviru “Plana rasta za Balkan”, kolika je vrijednost tih projekata i da li je sva dokumentacija zaokružena?
U saradnji sa Ministarstvom evropskih poslova i Delegacijom Evropske unije (EU) u Crnoj Gori, Ministarstvo energetike i rudarstva dostavilo je niz reformskih mjera za potrebe pripreme Reformske agende. Navedene mjere oslanjaju se na unapređenje tržišta električne energije, dekarbonizaciju, digitalizaciju distributivnog sistema i inovacije. Nastojali smo da predložene mjere budu realno ostvarive, ali i dovoljno ambiciozne kako bi bile u skladu sa preporukama iz Izvještaja Evropske komisije (EK) o proširenju i sa Programom ekonomskih reformi, kao što je i predviđeno ovim programom. Pored reformskih mjera, infrastrukturni projekti kandidovaće se posredstvom WBIF, što će se takođe finansirati iz Plana rasta. Imamo u planu da pomoću ovog mehanizma ubrzamo razvoj projekata za izgradnju velikih proizvodnih objekata u oblasti hidro potencijala, kao i za jačanje prenosne i distributivne mreže koja će omogućiti dalju integraciju obnovljivih izvora električne energije i energetsku stabilnost. Ukupna vrijednost predloženih infrastrukturnih projekata dostiže vrijednost i do 500 miliona eura, od čega će se, uz konsultacije sa energetskim subjektima, selektovati projekti sa najvećim stepenom zrelosti.
U okviru plana direktne budžetske podrške EK Crnoj Gori za prevazilaženje energetske krize 13 miliona eura je predviđeno za realizaciju tri programa koji za cilj imaju unapređenje energetske efikasnosti. Kad će ovaj novac biti dostupan krajnjim korisnicima – domaćinstvima, turističkom sektoru i malim i srednjim preduzećima iz prerađivačke industrije?
Ministarstvo je u intenzivnoj komunikaciji sa Delegacijom EU u Crnoj Gori upravo po pitanju definisanja novih rokova za realizaciju opredijeljenog novca. Nakon usaglašavanja novog vremenskog plana krećemo u konkretnu implementaciju, dakle odmah početkom 2024. godine.
Budžet od 13 miliona eura je opredijeljen za implementaciju mjera koje se odnose na unapređenje energetske efikasnosti, a u okviru koje je planirana realizacija tri programa namijenjena građanima/pravnim licima, sektoru turizma i industriji. Prednost je data ovim projektima iz razloga što je energetska efikasnost prepoznata kao ekonomičan i brz način za povećanje sigurnosti snabdijevanja energijom i za smanjenje emisija gasova staklene bašte odgovornih za klimatske promjene.
Nažalost, kako navedena sredstva nijesu bila planirana budžetom za 2023. godinu, nije ih bilo moguće trošiti, ali su sprovedene neophodne pripremne aktivnosti kako bi što spremnije dočekali implementaciju navedenih programa u 2024. godini. Planirano je da programi namijenjeni građanima i sektoru turizma budu implementirani u saradnji sa Eko fondom uz podršku UNDP-ja. Za program u sektoru industrije implementaciono tijelo je Fond za inovacije, koji je u 2023. godini objavio poziv za Program za podsticanje inovacija u funkciji energetske efikasnosti u industriji na osnovu opredjeljenih sredstava iz budžeta Crne Gore u iznosu milion eura. Plan je da se dodatnih 1,5 miliona eura iz direktne budžetske podrške iskoristi za nastavak implementacije ovog programa.
U kojoj je fazi predlog Zakona o sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima u slučaju poremećaja u snabdijevanju? Kada će stupiti na snagu?
Više puta sam rekao da moramo da počnemo da ispunjavamo obaveze koje smo sami prihvatili. Podsjetiću da se Crna Gora obavezala još 2012. godine odlukom Ministarskog savjeta Energetske zajednice iz oktobra 2012. godine da će najkasnije do 1. januara 2023. godine primijeniti Direktivu Vijeća EU kojom se uređuje pitanje održavanja obaveznih rezervi sirove nafte i/ili naftnih derivata i uspostavljanje neophodnih postupaka za rješavanje poremećaja snabdijevanja naftom i/ili naftnim derivatima. Pored toga, pitanje obaveznih rezervi ocijenjeno je, u okviru pregovora o pristupanju Crne Gore u EU, kao ključno mjerilo za otvaranje i zatvaranje pristupnih pregovora u Poglavlju 15 – energetika. Predlog Zakona o sigurnosti snabdijevanju naftnim derivatima predstavlja transponovanje pomenute Direktive Vijeća EU i ima za cilj osiguravanje visokog nivoa sigurnosti snabdijevanja naftnim derivatima na pouzdan i transparentan način, održavanjem minimalnih zaliha naftnih derivata i uspostavljanje potrebnih proceduralnih uslova za rješavanje ozbiljnih nestašica i/ili poremećaja u snabdijevanju. Sada konačno možemo najaviti njegovo skoro usvajanje. Naime, nacrt zakona je u proceduri koja prethodi utvrđivanju na Vladi, nakon čega će po hitnom postupku biti upućen Skupštini Crne Gore, zbog kašnjenja u implementaciji ove obaveze, koje je trebalo da bude realizovana godinama unazad.
Kada će početi adaptacija i modernizacije naftnih rezervoara u Baru u državnom vlasništvu za potrebe skladištenja obaveznih rezervi naftnih derivata i kada je realno da se taj posao završi? Koliko će novca biti za stavljanje rezervoara u funkciju i odakle će se taj novac obezbijediti?
U cilju prevazilaženja finansijskih izazova oko formiranja obaveznih rezervi naftnih derivata, dio sredstava direktne budžetske podrške Crnoj Gori od strane EK za prevazilaženje energetske krize predviđen je za obezbjeđenje obaveznih rezervi. Precizno, za ovu namjenu predviđeno je 7,5 miliona eura, od čega dio sredstava (1,5 miliona eura) za adaptaciju i modernizaciju skladišnih rezervoara, dok će ostatak sredstava biti utrošen na nabavku rezervi naftnih derivata. Za potrebe adaptacije i modernizacije pomenutih rezervoara, Ministarstvo energetike i rudarstva će početkom 2024. godine, raspisati otvoreni postupak javne nabavke, za izvođenje radova i nadzor nad radovima adaptacije i modernizacije skladišnih rezervoara na terminalu u Baru. Očekujem da radovi budu završeni u roku od pola godine. Ostatak sredstava će biti utrošen na kupovinu zaliha goriva, što će biti dovoljno za realizovanje dijela obaveze, tačnije 15-20 odsto obaveznih rezervi koje moramo imati uskladištene u gotovom proizvodu.
Dokle se stiglo sa rješavanjem nagomilan problema u državnoj naftnoj kompaniji Montenegro bonus(MNB) i kako vidite ulogu te firme u daljim projektima Vlade vezanim za sektor energetike?
Dobro ste detektovali da je ova državna kompanija naslijedila probleme iz prethodnog perioda, kao što je dospijevanje na naplatu obaveza iz perioda kada je kompanija upravljala KAP-om u iznosu od 1,2 miliona koja sad na mjesečnom nivou opterećuje kompaniju u iznosu od 30.000 eura. Ono što prijeti opstanku kompanije su obaveze nastale u periodu upravljanja KAP-om, u iznosu od oko 3,34 miliona i dugovanje prema EPCG u iznosu od 13,4 miliona.
Ipak, dozu optimizma uliva odgovoran odnos novog rukovodstva kompanije koje je uspjelo da povrati likvidnost, da pokrene i završi postupak procjene imovine u vlasništvu kompanije i imovine koja joj je data na upravljanje i korišćenje od strane Vlade.
Što se tiče daljih projekata Vlade vezanih za sektor energetike, vidimo aktivnu ulogu MNB u sektoru gasa. MNB kontinuirano sarađuje sa operaterima prenosnih sistema gasa iz regiona u pravcu osnivanja regionalne kompanije IAP, a u cilju promocije zajedničkog projekta, dok će svaki od članova kompanije preuzeti obavezu za daljnji razvoj IAP projekta u svojoj zemlji. Od ostalih projekata, vrijedno je pomenuti da MNB planira realizaciju projekta izgradnje gasne instalacije punionice boca TNG, a i benzinske pumpe.
Šta pokazuju finansijski izvještaji o poslovanju Željezara i Solar gradnja i koji su ključni problemi koji opterećuju ova dva preduzeća?
Rok za podnošenje finansijskih izvještaja ove dvije kompanije je mart 2024. godine, i tada ćemo imati precizne informacije o poslovanju u proteklom periodu. Ipak, da budem potpuno otvoren, jasno je da te dvije kompanije posluju sa gubicima, a u slučaju Željezare, još se čeka i stav Agencije za zaštitu konkurencije. To je stanje koje sam zatekao i potpuno otvoreno govorim, iako nepopularno, da je napravljena greška u redu poteza u obije kompanije. Posebno u dijelu zapošljavanja, ali i primarnih djelatnosti kompanija. Naravno, potpuno je jasno da problem nezaposlenosti treba rješavati, ali ne na način da se prave gubici neplanskim zapošljavanjima. To je najmanje u interesu radnika, jer će kompanije koje bi mogle da posluju sa optimalnim brojem zaposlenih doći u situaciju da ne zapošljavaju nikoga.
Šta planirate da uradite zajedno sa rukovodstvom EPCG da ova dva preduzeća stanu na zelenu granu?
U Željezari je već u toku javni poziv za davanje u zakup Kovačnice i Čeličane i očekujemo interesovanje stranih kompanija. Imali smo intenzivnu diplomatsku aktivnost i obavijestili strane ambasade o konkursu. Naravno, svjesni smo da je u pitanju i zastarjela oprema i proizvodnja, uz nedostatak ulaganja, pitanje broja zaposlenih. Šansa Željezare su njene prednosti, a to su proizvodnja kvalitetnog čelika, mogućnost da se taj čelik plasira u veoma kratkom roku na tržište i tu treba tražiti budućnost kompanije. Imamo interesovanja sa različitih adresa i razgovaramo sa svima, jer nećemo dozvoliti da se preskoči red koraka zbog bilo čije neažurnosti.
Solar gradnja je inicijalno dobro osmišljen projekat čija realizacija ne prati dinamiku razvoja. Jasno je da je ideja da se na krovovima kuća postavljaju solarni paneli pozitivan iskorak uz mnogostruke pozitivne strane, jer najjednostavnije rečeno pravite proizvodnju na mjestu potrošnje. Poslovnim planom je predviđeno zapošljavanje 477 radnika, a znamo da trenutno ima puno više. Uz to imamo i objektivni problem, Zakon o javnom nabavkama – nabavke solarnih panela su išle po jednoj krajnje tromoj i nefunkcionalnoj proceduri i firma je u nekom momentima bila osuđena na čekanje isporuke solarnih panela. Ako vi nemate osnovno sredstvo za rad onda ste u problemu. Tu je posao Vlade da na određena pitanja koja smo detektovali kao biznis barijeru i prepreku razvoju preduzeća moramo reagovati i stvoriti dobar ambijent za poslovanje. Ali ako to preduzeće ne zna da koristi podsticajan ambijent i preduslove koje smo mu stvorili onda je problem u menadžmentu. Time ćemo se sigurno baviti i mijenjati stvari, jer pitanje samoodrživosti i isplativosti kompanija mora da bude prioritet.
Za HE “Komarnica” čeka se stav Agencije za zaštitu životne sredine
Šta se nalazi u planovima Ministarstva energetike u 2024. godini u vezi gradnje hidroelektrane Komarnica?
Prethodna Vlada je potpisala ugovor o koncesiji za korišćenje prirodnih bogatstava, radi izgradnje, održavanja i korišćenja energetskog objekta hidroelektrane Komarnica radi proizvodnje električne energije sa Elektroprivredom i u toku je postupak ocjene Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu, od čije ocjene i zavisi dalja budućnost ovog projekta. Bez saglasnosti na Elaborat nije moguće realizovati ovaj projekat jer se ne može dobiti građevinska dozvola. Dakle, čekamo stav nadležne institucije za oblast zaštite životne sredine i to je red poteza od kojih i zavisi budućnost projekta. Nema preskakanja koraka, ni zaobilaženja procedura koje su jasne i nedvosmislene. Imamo obaveze u procesu pristupanja EU, na koje smo se sami obavezali, kako sa stanovišta energetike tako i u oblasti zaštite životne sredine. Od nas zavisi kako ćemo ih realizovati i kojom brzinom će državni organi odraditi posao. Cilj da Crna Gora bude u potpunosti energetski nezavisna zemlja ima svoje izazove, a put za njihovo prevazilaženje je pridržavanje legislative uz široki konsenzus svih aktera uključenih u proces.
Loša komunikacija institucija u praćenju ugovora o gradnji mHE
Koje ste probleme evidentirali u praćenju i realizaciji ugovora o gradnji malih hidroelektrana (mHE) i koji su Vaši predlozi da se ti problemi riješe?
Trenutno postoji 29 aktivnih ugovora o koncesiji za izgradnju malih hidroelektrana i dvije energetske dozvole za rekonstrukciju mHE kojima je omogućena izgradnja i eksploatacija ukupno 42 objekta mHE, od kojih je završena izgradnja 33 mHE koje su trenutno u radu, četiri mHE su u fazi projektovanja i pet mHE je u fazi izgradnje. Ukupna instalisana snaga izgrađenih mHE je 52,6 MW, sa planom proizvodnje od 182,4 GWh. Usljed neispunjavanja obaveza, Vlada je do sada raskinula deset ugovora o saradnji, uz tri sporazumna raskida.
Tokom praćenja realizacije ugovora o koncesiji za izgradnju mHE u dosadašnjem radu se ministarstvo susrelo sa problemom sagledavanja cjelokupnog postupka vezano za svaki pojedinačni ugovor, imajući u vidu nadležnosti drugih resora, a moj je utisak i odsustva u međusobnoj komunikaciji. Naime, Ministarstvo energetike prati realizaciju rokova i obaveza iz zaključenih ugovora a koji su u direktnoj vezi sa odlukama drugih nadležnih organa čime u velikom broju slučajeva ne daju mogućnost kompletnog pregleda svih aktivnosti. Na ovaj način, resor na čijem sam čelu u dosta slučajeva ne raspolaže sa svim informacijama vezano za odluke drugih organa, a koje utiču na praćenje realizacije samog ugovora. Dakle, efektivno uključivanje svih organa u institucionalno rješavanje pojedinih pitanja.
Poznato je da i je na određenim vodotocima lokalno stanovništvo izrazilo neslaganje sa projektima. To više ne bi trebalo da se dešava, jer se mora uključiti lokalna zajednica kako bi se ovakve situacije preduprijedile.
Izvor: Vijesti
