Ministarstvo finansija ne može dati stav o ishodu eventualnog sudskog spora za rudnik “Brskovo” i njegovom potencijalnom uticaju na budžet Crne Gore, ako se ne uradi ekonomska analiza ugovora o koncesiji.
To su ispred ovog resora kazale Jovana Bojić i Maja Mitrović. One su to poručile na sjednici radne grupe koju je formirao ministar enegetike i rudarstva Saša Mujović, koja ima zadatak da do kraja februara donese preporuke Vladi u vezi sa koncesijom za geološka istraživanja i eksploataciju rude koja je dodijeljena 2010. godine firmi “Brskovo mine”. Iza ove kompanije nalazi se of-šor firma “Tara resources”.
Mitrović je pojasnila da je ugovorom i aneksima utvrđena koncesiona naknada, aktivacija bankarskih garancija i druge obaveze. Istakla je da se navodi da će se sporovi rješavati sporazumno te da je ako to nije moguće, nadležan Privredni sud u Podgorici.
“Eventualni raskid ugovora može da otvori mogućnost sudskog postupka i mi ne možemo sada da prejudiciramo ishod tog postupka. Ne možemo da kažemo ni da znamo kakav bi ishod postupka imao efekat na budžet Crne Gore”, navela je Mitrović.
Ona je kazala da predlažu detaljnu analizu ugovora i projekcija.
Predsjednica Radne grupe i sekretarka u ministarstvu energetike i rudarstva Vesna Brajović navela je da to nije zadatak radne grupe i da razumije zahtjev resora, jer ne žele da prejudiciraju ishod. Nije saglasna za detaljniju analizu i otvaranje dodatnih pitanja, jer bi to kako je kazala, odužilo proces.
Predstavnice MF su navele da taj resor nije nadležan za ovaj slučaj, ni za izradu finansijskih analiza, te da je taj posao u rukama Ministarstva energetike i rudarstva. Pojasnile su da je analiza potrebna da bi MF mogao da donese pravu odluku.
Advokat koncesionara Luka Popović naveo je da je saglasan sa predlogom MF-a, a ponovio je da je investicija koncesionara zaštićena bilateralnim sporazumom. Naglasio je da nije važan samo sud u Podgorici, već da se rizik od arbitraže mora uzeti u obzir kada se o ovom pitanju diskutuje.
Na pitanje Brajović kako zna da se radi o milionskoj iznosu arbitraže, Popović je kazao da se radi o stvarnoj šteti odnosno onome što je već uloženo, izgubljenoj dobiti te da je riječ o kompleksnoj stvari.
Izvršni direktor “Fidelity consultinga” Miloš Vuković problematizovao je to što je osnivač firme “North mining”, “Balamara resources” 2013. prodala deset odsto udjela u podgoričkoj kompaniji “North mine”, što kako kaže nije registrovano u Centralnom registru privrednih subjekata (CRPS). Time su, kako je naveo, prekršeni crnogorski zakoni.
Rudnik je pod koncesiju dat 2010. godine, a od tada se u koncesionaru promjenilo više vlasnika. Osnovni ugovor je aneksima mijenjam šest puta, gdje su produžavani rokovi za ispunjenje određenih obaveza. Geološka istraživanja su trebala biti završena za četiri godine a trajala su i 2020.
Tvrdi da je projekat pratila netransparentna promjena osnivača kroz osnivanje kompanija u drugim državama bez poznatog krajnjeg vlasništva.
Osim toga, zatražio je da se dostave sve promjene vlasništva u CRPS-u, da se provjeri da li je transakcija urađena bez saglasnosti države, bez čega je kako je naveo, prenos koncesije ništav. Dodao je da je Vlada dala saglasnost kada je nastupio novi švajcarski vlasnik ali da država mora da se upozna sa krajnjim vlasnikom kompanije. On je zatražio i da se dostave fakture i neophodna dokumentacija.
“Kada govorimo o ekonomskoj analizi konstatujem da je ista neadekvatna i nemarno urađena imajući u vidu početničke greške koje se ukazuju na nedostatak kontrolnih mehanizama i predlažem radnoj grupi, da ovu odbaci i da se dostavi ekonomska analiza detaljna koja bi tretirala projekat”, naveo je on.
Advokat Popović je kazao da država nije oštećena a da vlasnička struktura ne utiče na rad koncesionara u Crnoj Gori. Naglasio je da promjene u vrhu firme, ako ih je bilo tada, ne potpadaju pod domaće zakone. Istakao je da je propust možda bio sa strane države.
Istakao je i da je Vuković analize radio na osnovu krivog dokumenta odnosno ekonomske analize iz Detaljnog prostronog plana, te da se u njoj navode podaci koje ima koncesionar. Naveo je i da je rano za dostavljanje faktura i dokumentacije jer još nema planskog dokumenta.
Brajović je dodala da je CRPS evidencioni organ, te da ne bi valjalo da je neko državu doveo u zabludu.
S obzirom da je tema sjednice bila ekonomska, Popović je obrazložio da bi po projekcijama koncesionara, korist države od 15 godina rada rudnika bila oko 400 miliona eura. Od toga 200 miliona od koncesionih naknada i poreza na dobit, a ostatak od akciza, poreza, dažbina, troška struje…
Istakao je da bi moglo da se generiše 125 miliona eura godišnje za izvoz, te da bi ruda došla na drugo mjesto po robama koje se izvoze. Popović je dodao da bi se otvorilo 550 radnih mjesta na koja bi većinom zapošljavali građane Mojkovca i okoline. Pojasnio je da ova opština nema dovoljno obučenih stanovnika za ove poslove pa bi vršili obuke.
Tvrdi i da bi doprinos Bruto-domaćem proizvodu (BDP) kroz životni vijek rudnika, bio viši od dvije milijarde eura.
Miodrag Fuštić iz građanske inicijative “Za zdravi Mojkovac” naveo je da je koncesionar na sastanku sa premijerom Milojkom Spajićem prethodno pominjao 250 radnih mjesta, ali i da ta radna snaga ne postoji u Crnoj Gora a ne u Mojkovcu. Naveo je da su sve projekcije rađene bez ekonomske analize i da državu treba obezbijediti kroz provjeru firme, kapitala…
Istakao je da količina zlata u Brskovu iznosi oko 4,5 tona ali da se o tome ne govori, kao i da je vrijednost te rude trenutno preko 200 miliona eura na ovoj lokaciji. Dodao je da bi država ovim projektom dobila mrvice a dala sve svoje resurse. On tvrdi da investitori Mojkovac već zaobilaze zbog najave o otvaranju rudnika.
Predstavnik Geološkog zavoda Darko Božović problematizovao je što se životni vijek rudnika razlikuje u dokumentima, te da je nejasno da li će trajati 15 ili šet godina.
Zastupnik firme “Brskovo mine” Viktor Ajala pojasnio je da postoje dva sistema za eksploataciju, jedan međunarodni a drugi crnogorski, koji je naslijeđen iz bivše Jugoslavije. On je pojasnio da po jednom sistemu, životni vijek iznosi šest do sedam, a po drugom 15 godina.
Izvor: Vijesti
