Išijas je skup tegoba koje okuplja bol u donjem dijelu leđa i od njega na godišnjem nivou pati oko 40% ljudi, a trend ovog, kao i drugih bolova u leđima raste kao posljedica nedovoljno aktivnog stila života.
Išijas je problem na koji se mnogi žale.
Šta je išijas?
Išijas je termin koji se odnosi na bolove u donjim leđima, a koji nastaju kada dođe do upale nerva išijadikusa. Nerv išijadikus je veliki nerv (najduži u tijelu) koji se kreće od donjeg dijela leđa i zatim ide putem zadnjeg dijela obje noge. Kada se upali uslijed neke povrede ili pritiska na njega, izaziva bol koji ide od lumbalnog dijela leđa, a može se proširiti na kukove, zadnjicu i noge, piše Stetoskop.info.
Osim termina išijas, za ovaj sindrom se mogu čuti i nazivi išijalgija (ishialgija) i lumboišijalgija (lumboishialgia).
Zašto nastaje išijas
Išijas se najčešće javlja kada je jedan od pet kičmenih korijenova ovog nerva nagnječen, ali išijas je nerijetko i simptom drugih bolesti koje ga izazivaju, a i genetika može imati uticaja na pojavu ovog sindroma kod neke osobe.
Kod mlađih pacijenata, išijalgija je najčešće povezana sa diskus hernijom. Kada se javi diskus hernija, diskalni sadržaj, koji curi kao posledica toga, pritiska koren nerva išijadikusa i tako dovodi do njegove upale.
Kod starijih pacijenata, starenje i posljedične degenerativne promene intervertebralnog (međupršljenskog) diskusa ili oštećenja samog pršljena dovode do pritiska na koren nerva išijadikusa.
Podizanje tereta iz nezgodnog položaja tijela (pogrešan pokret) često predstavlja okidač za pojavu bola u leđima usled upale nerva išijadikusa. Tada dolazi do pucanja fibroznog prstena diskusa i prolapsa njegovog središnjeg dijela koji vrši kompresiju na odgovarajući kičmeni korijen (mjesto odakle polaze nervi).
Najčešći uzroci išijasa
Hernija međupršljenskog dijela kičme
Povrede/trauma leđa (slabinskog dijela kičme/kičmene moždine)
Artritis kičme
Diskus hernija
Stenoza spinalnog kanala (suženje kanala u donjem dijelu kičme)
Spondilolisteza (stanje kad se jedan pršljen nasloni na drugi)
Infekcije
Tumori
Trudnoća (zbog izmijenjenog držanja i povećane elastičnosti vezivnog tkiva)
Faktori rizika
Godine. Sa starenjem dolaze i promjene na kičmi, pa je ona sklonija povredama koje mogu dalje uticati na nerv išijadikus.
Gojaznost. Višak kilograma predstavlja dodatno opterećenje za kičmu koja je onda sklonija distorzijama koje mogu biti okidač za išijas.
Dugotrajno sjedjenje. Osobe koje veliki dio dana sjede i koje se ne kreću mnogo su sklonije razvoju išijalgije.
Dijabetes. Dijabetes kao stanje koje utiče na način na koji naše tijelo koristi šećer povećava rizik od oštećenja nerava.
Simptomi išijasa
Ono što je glavno obilježje išijasa je bol u u lumbalnom dijelu kičme (lumbago) koji se dalje može širiti ka zglobu kuka, niz potkoljenicu i list noge sve do prstiju. Bol se može osjetiti u bilo kom dijelu ovog puta nerva išijadikusa. Često je pogođena samo jedna strana tijela.
Bol može biti veoma različit od osobe do osobe – varira od umjerenog i tupog bola do oštrog i naglog, a bolovi se pojačavaju pokretima i naprezanjem (kašalj, kijanje, smijeh). Istezanje išijadičnog živca (podizanjem ispružene noge) takođe dovodi do pojačavanja bola (pozitivan Lazarevićev znak).
Osim bola, česti simptomi su i:
Parestezija (izmijenjene senzacije – trnci)
Hipostezija (smanjen osjećaj za dodir)
Snižen ili ugašen Ahilov refleks
Hipotonija mišića (slabost mišića)
Nemogućnost stajanja na prstima i peti
Ograničena pokretljivost kičme (posebno unazad)
Otežano pokretanje noge i otežan hod
Mogu se javiti i raznovrsni motorni znaci – najčešći nalaz je refleksni spazam paravertebralne muskulature koja predstavlja odbrambenu reakciju od bolnih pokreta.
Kada se javiti ljekaru?
Ljekaru treba da se obratite ukoliko bolovi u donjem dijelu leđa ne prolaze duže od nedjelju dana, ako su bolovi intenzivni ili ako uviđate da su sve gori.
Odmah potražite pomoć ljekara ukoliko:
Osjetite iznenadan, jak bol u lumbalnom dijelu leđa ili nozi, i osećaj mišićne slabosti i snižene osjetljivosti u ovom predjelu.
Bol prati nasilnu povredu (npr. nakon saobraćajne nesreće).
Imate problema sa sa kontrolom crijeva ili bešike.
Dijagnoza
Osim kliničke slike pacijenta, za postavljanje dijagnoze išijasa, koriste se i:
Magnetna rezonanca (MR)
Elektromioneurografija (EMNG)
Rendgen (RTG)
Skener kičme (CT)
Mijelografija
Liječenje išijasa
Akutna bolna faza zahtijeva hitnu terapiju zbog težine bolova, koji su u velikom broju slučajeva nepodnošljivi. Najefikasnija mjera je infiltracija paravertebralne muskulature u blizini bolnih tačaka analgeticima i kortikosteroidima. Posle infiltracije treba grijati lumbalni predio toplim termoforom. Korisna je primjena i miorelaksantnih sredstava sa sedativnim dejstvom. Često se daju i injekcije vitamina B1, B6 i B12.
U akutnoj fazi, najkorisnije je postavljanje u položaj na leđima sa natkoljenicama u vertikalnom i potkoljenicama u horizontalnom položaju – Williamsov položaj.
Po smirivanju bolova primjenjuje se fizikalna terapija sa ciljem jačanja paravertebralne muskulature.
Bolesnika treba savjetovati da:
spava na ravnoj postelji,
sam sprovodi odgovarajuće vježbe,
izbjegava podizanje tereta pri ispravljanju, i
ne pravi nagle pokrete.
Ako postoje poremećaj funkcije sfinktera i potencije, značajne slabosti mišića i atrofije, znaci kompresije kičmene moždine ili dugotrajni bolovi potrebna je hirurška intervencija.
Koliko traje išijas?
Bol koji je posledica išijasa može biti akutan ili hroničan.
Epizoda akutnog bola može trajati jednu do dvije nedjelje i obično se potpuno razriješi kroz par nedelja. Epizode akutnog bola se mogu javiti opet u nekom narednom periodu.
Akutni bol može preći u hronični bol i tada se bol osjeća prilično često i to prestavlja sindrom koji može trajati cijelog života. Ipak, hroničan bol je najčešće blaži od akutnog.
Ljekari koji su vam potrebni
Fizijatar
Ortoped
Neurolog
Neurohirurg
Reumatolog
Prevencija išijasa
Iako nije uvijek moguće prevenirati lumboišijalgiju, postoje djelotvorni načini da zaštitite svoja leđa i smanjite probleme sa bolovima ili ponovljene epizode išijasa:
Redovno vježbajte. Kada vježbate, budite pažljivi, najbolje je da se posavjetujete sa fizioterapeutom ili ljekarom koje vježbe su dobre za vas i na koji način se nećete povrijediti. Vježbe koje su važne za dobro držanje kičme su one koje jačaju mišiće stomaka i donjih leđa.
Obratite pažnju na držanje dok sjedite. Sjedite pravo, sa kukovima i koljenima u istoj liniji (nemojte prekrštati noge). Možete staviti manji jastuk između naslona i donje šupljine leđa kako biste održali prirodnu kičmenu krivinu
Održavajte dobru koordinaciju tijela. Kada podižete nešto, nemojte nepravilno da savijate leđa, već čučnite sa pravim leđima, teret koji nosite držite bliže tijelu, izbjegavajte da se podižete i okrećete u isto vrijeme i slično.
Izvor: Danas
