Najstarije vino na svijetu u tečnom obliku pronađeno je u jednoj rimskoj grobnici. Ima crveno-braon boju, podsjeća na šeri, a grobnica u kojoj je nađeno bila je netaknuta 2.000 godina.
Vino je dobilo crvenkasto-braon boju zbog hemijskih reakcija koje su se desile tokom 2.000 godina otkako je, kao najprije bijelo, sipano u pogrebnu urnu. Nađeno je u južnoj Španiji – u grobnici iz doba Starog Rima, gdje su i posmrtni ostaci osoba koje su tu sahranjene.
Analiza stručnjaka sa Univerziteta u Kordobi potvrdila je da je tečnost unutar urne – koja je pronađena u rijetkoj, netaknutoj rimskoj grobnici koja je slučajno otkrivena u andaluzijskom gradu Karmona prije pet godina – vino.
Prije ovog otkrića, koje je objavljeno u časopisu Journal of Archaeological Science: Reports, najstarije vino sačuvano u tečnom stanju bila je boca vina Špajer, koja je iskopana iz rimske grobnice u blizini njemačkog grada Špajera 1867. godine. Utvrđeno je da vino datira iz 325. godine, piše rts.rs.
Španska urna je pronađena 2019. godine tokom renoviranja porodične kuće, na čijem je imanju vino i pronađeno.
„Morate da pohvalite duh vlasnika kuće koji je odmah pozvao gradsko Arheološko odjeljenje. Arheolozi su brzo shvatili da je grobnica nevjerovatno neobična jer je bila netaknuta i – neopljačkana“, rekao je Hose Rafael Ruiz Arebola, organski hemičar sa Univerziteta u Kordobi koji je vodio proces analize vina.
Grobnica ima osam odjeljenja, od kojih su šest imale urne napravljene od krečnjaka, pješčara ili stakla i olova. Svaka urna sadrži kremirane ostatke kostiju jedne osobe, a na dvijema urnama su ispisana imena pokojnika: Hispane i Senicio.
Janus i zlatni prsten
Pronađen je još i zlatni prsten ukrašen prikazom lica boga Janusa. Arheolozi su našli i metalne noge stola na kome su tijela kremirana.
Kada je o vinu riječ, duže vrijeme se mislilo da se radi o rezuzltatima poplave i kondenzacije. Ipak, Ruiz Arebola i njegov tim su počeli da analiziraju nešto više od pet litara crvenkaste tečnosti u staklenoj posudi.
Testovi su pokazali da ima pe-ha vrijednost od 7,5, i da sadrži hemijske elemente veoma slične onima u današnjim vinima.
„Tražili smo biomarkere, hemijska jedinjenja koja vam nedvosmisleno govore šta je određena supstanca. U ovom slučaju, tražili smo polifenole isključivo iz vina – i pronašli smo sedam vinskih polifenola. Uporedili smo te polifenole sa onima iz vina iz ovog dijela Andaluzije i poklapali su se. Dakle, to je potvrdilo da je u pitanju vino. Sljedeće što je trebalo uraditi je bilo da se utvrdi da li je u pitanju bijelo ili crno vino“, objasnio je Arebola.
Nedostatak siringinske kiseline, koja nastaje kada se glavni pigment u crvenim vinima raspadne, jasno je ukazivao na bijelo vino – kao i lokalni rimski mozaici koji prikazuju ljude kako gaze bijelo grožđe.
Izvor: RTS
