Očigledno da se kultura sjećanja, kao jedan pozitivan i poželjan fenomen, se pretvara u građanski rat sjećanja. Ne samo da se stvari mogu prevazići, već se huškaju novi sukobi i nove mržnje, ocijenio je diplomata i bivši ministar spoljnih poslova Miodrag Lekić u emisiji “Referat” na Gradskoj RTV, komentarišući usvajanje rezolucija.
Lekić je kazao da je teško predvidjeti u ovom trenutku kako će se odraziti usvajanje Rezolucije genocida o Jasenovcu na odnose sa Hrvatskom i na evropske integracije.
„Kada je otvorena sezona rezolucija o genocidima, nije trebalo biti veliki poznavalac prilika na Balkanu, da bi pretpostavili da će biti velikih političkih potresa. Očigledno da se kultura sjećanja, kao jedan pozitivan i poželjan fenomen, se pretvara u građanski rat sjećanja. Ne samo da se stvari mogu prevazići, već se huškaju novi sukobi i nove mržnje. Naravno da tu uvijek ima političkih profitera, a sve te rezolucije su dovele do reakcija drugih država, jer se Crna Gora zbog Rezolucije o Srebrenici jako zamjerila Srbiji“, kazao je Lekić.
Sve ovo, kako kaže, ulazi u političko nadgornjavanje sa reakcijama na Balkanu koje su često „teške i mučne“.
„Oko konkretne Rezolucije o Jasenovcu ne treba ni trošiti riječi, jer Jasenovac čini sastavni dio holokausta i sastavni je dio monstruoznih ideologija. Često imamo argument da država kaže: ‘pazite vi vaša posla i ne miješajte se ovamo’. Ni Srebrenica formalno nije bila u okviru Crne Gore… To je još jedan podatak da je na Balkanus stanje nestabilno“, poručuje Lekić.
Prema njegovim riječima, Crna Gora treba da zaustavi fazu „autodestrukcija koje su očigledno u toku“.
Komentarišući najave da bi Hrvatska mogla da blokira put Crne Gore u EU, Lekić podsjeća da postoji negativna tradicija da je Italija malo smetala Sloveniji kada je ulazila zbog određenih pitanja, kao i da je Slovenija
pravila probleme Hrvatskoj.
„Rezolucija o Jasenovcu politička osveta za Rezoluciju o Srebrenici“
Bivši ministar spoljnih poslova Srđan Darmanović smatra da se ovdje ne radi o kulturi sjećanja, već da je riječ o klasičnim političkim potezima.
„Osjećaj je da Crna Gora kao zemlja odavno nije bila na ovaj način ponižena jednim političkim činom, kao Rezolucijom o Jasenovcu. Otprilike kao da autokrata koji sjedi u Beogradu na vlasti ima svoje palace u Crnoj Gori koji mogu da mu odrade šta god hoće. Sve to ostaje mučan utisak. Jasenovac je dobro poznata tema i ovdje nije skrivana. Cilj ove rezolucije nije bio da se nešto postigne u kulturi zemlje i sjećanja, već je to bila politička osveta za Rezoluciju o Srebrenici u Ujedinjenim nacijama. Ta politička osveta šteti Crnoj Gori, jer je riječ o susjednoj zemlji, koja zločin u Jasenovcu niti prikriva, niti ga brani“, kazao je Darmanović.
Ističe da je sve urađeno zarad domaćih političkih razračunavanja, te da je na ovaj način izazvana članica EU i partner u NATO savezu.
Darmanović navodi da je u interesu Hrvatske da Crna Gora postane članica EU, iz mnogo razloga.
„Vjerujem da bez velikih motiva i bez velike nužde, da će Hrvatska nastojati da naše pridruživanje EU ne zateže ukoliko to ne bude morala. Reakcija Hrvatske je targetirala jednu političku grupaciju i nedvosmisleno kazala da su to poslovi koji se rade za račun drugih aktera u regionu. Pitanje je šta će se dešavati i da li će biti novih zaoštravanja“, istakao je Darmanović.
