Vlasnik Vektre Montenegro, Dragan Brković, najavio je da će tužiti državu, ako imovinu hotelsko turističkog preduzeća (HTP) Boka ne oslobodi od tereta restitucije i ne riješi radne sporove iz pretpivatizacionog perioda, kako bi se omogućilo investiranje.
On je na sjednici skupštinske Komisije za kontrolu i praćenje postupka privatizacije najavio da će država, ako ne povuče određene poteze, dobiti tužbu od Vektre Montenegro.
„Ako mi danas pođemo bez nekog zaključka, neće biti da je država izgubila 50 miliona, nego će država dobiti tužbu od Vektre Montenegro za 50 miliona i više, jer od 2007. godine do danas nije oslobodila imovinu da bi se u nju moglo investirati“, poručio je Brković.
On je kazao da će se tek nakon toga stvoriti uslovi da se u kratkom roku, od šest mjeseci ili godinu, krene s investicijama u hotele tog preduzeća.
„To je i bila obaveza iz privatizacionog ugovora od 64 miliona, što će sada biti najmanje 120 do 140 miliona“, precizirao je Brković na sjednici na kojoj se raspravljalo o privatizaciji preduzeća HTP Boka.
HTP Boku je prije 14 godina kupila Vektra Montenegro, prvorangirana kompanija na tenderu za prodaju državnih 59,4 odsto akcija. Većinski udio je koštao oko 22 miliona eura.
Brković je rekao da je Vektra Montenegro kod NLB banke podigla kredit od 27 miliona za kupovinu tih akcija.
„To je najveći promašaj u mojoj 48-godišnjoj poslovnoj karijeri. A zašto? Zato jer sam vjerovao državi i instiucijama sitema“, poručio je Brković.
On smatra da je sklopljen nezakonit ugovor, jer država nije smjela da na takav način uđe u proces privatizacije, nego da prethodno „očisti preduzeće“ koje daje na tender.
Brković je naveo da do danas nijesu skinuti tereti restitucije.
„Čim smo u decembru 2007. godine preuzeli kompaniju angažovali smo finansijsku policiju da napravi kontrolu poslovanja koja je utvrdila utaju poreza od 575 hiljada. Tu je bio i poreski dug, tereti restitucije, radni sporovi. Kada smo razgrnuli situaciju u Vektra Boki, vidjeli smo da smo mi kupili 37 miliona problema, a ne imovinu u koju treba investirati“, smatra Brković.
On je poručio da je častan čovjek iz časne porodice, i da je časno radio 48 godina.
„Mi smo prvatna firma. Ja sam svojim, a ne novcem građana radio. Nijesam nijedan euro tuđi ili od države uzeo“, poručio je Brković.
Vršilac dužnosti izvršnog direktora HTP Boka, Milić Popović, kazao je da je prodaja tog preduzeća bila najupješnija privatizacija ostvarena u Crnoj Gori, sa najbolje ostvarenim prihodom za državu.
„Država je uzela više za Vektru Boku nego za sve privatizovane hotele ukupno na crnogorskoj obali“, rekao je Milić Popović.
On je dodao da su, nakon privatizacije, sagledali dokumentaciju kompanije i suočili se sa njenim realnim problemima.
„Tada smo uvidjeli da je država trebalo prevashodno da uvede stečaj u kompaniju, riješi nagomilane dubioze iz tog sistema i onda, ako postji nešto što je čista imovina, to ponudi na tender“, smatra Milić Popović.
On je rekao da su, kada su preuzeli kompaniju, zatekli 26 miliona računovodstveno iskazanih gubitaka, kao i probleme u vezi sa radnim sporovima iz pretprivatizacije.
„Zatekli smo 28 miliona neusaglašenog akcijskog kapitala i imovinske sporove iz restitucije vrijedne preko 15,5 miliona eura, koji su i danas aktuelni“, precizirao je Milić Popović i dodao da država nije tu kompaniju prodala, jer je bila profitabilna.
Poslanica Demokratske Crne Gore, Zdenka Popović, rekla je da je kompanija Vektra Montenegro pravi primjer „pobjednika tranzicije i kumovske privatizacije“.
„Kompanija je pravi primjer kako jedan mali preduzetnik, koji je radio u Podgorici, postaje multimilioner zahvaljujući kumovskim i prijateljskim vezama i tome što je imao bezrezervnu podršku Savjeta za privatizaciju, Privrednog suda i cijele Vlade od 2007. godine do promjene vlasti“, tvrdi Zdenka Popović.
Ona je kazala da Brković i ljudi oko njega nijesu izučili osnovne elemente teorije menadžmenta, a koji se tiču znanja, vizije, umijeća upravljanja troškovima, produktivnosti i mogućnosti predviđanja.
„Nažalost, ogromni resursi i sredstva su potrošena, uzeti su ogromni krediti, založena i prodata ogromna zemlja, a u međuvremenu su se predstavnici kompanije bahatili. Mi danas imamo na djelu javno posrnuće i padanje na koljena jednog velikog tranzicionog dobitnika i nekadašnjeg biznismena“, rekla je Zdenka Popović.
Ona je kazala da je preduzeće HTP Boka prodato po neuporedivo nižoj cijeni od tržišne, odnosno za 22,2 miliona eura, a vrijedila je preko 70 miliona.
„Dakle 50 miliona ste dobili, odnosno Savjet za privatizaciju vam je omogućio da za 22,2 miliona kupite kompletan Herceg Novi“, navela je Zdenka Popović.
Ona tvrdi da je Brković jedan od najvećih poreskih dužnika i da je, gdje god je ušao, uveo stečaj i napravio problem.
“Uništio je drvopreradu u Pljevljima do turističkih kompleksa u Budvi i Herceg Novom, da ne pričam o Rumiji transu. Sve što je imao je prodao, uzeo milionske kredite, pa banke stavljale hipoteku na imovinu. Je li to primjer dobrog privrednika, mislim da nije”, rekla je Zdenka Popović.
Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Petar Ivanović, kazao je da ima utisak da je današnja sjednica vrsta jednog prijekog suda, a ne rasprava u odboru Skupštine.
“Moram se suprotstaviti tezi da je Herceg Novi grad u kojem je prethodna većina spovodila opozicionu osvetu. To je najveća glupost koju sam čuo”, naveo je Ivanović.
U Herceg Novom se, kako je kazao, nalazi jedini One&Only u Evropi.
Ivanović je pitao je li to dio te osvete prema opoziciji.
Otvoreni su, kako je podsjetio, Lazaret, Iberostar, Palmon Bay i drugi hoteli u kojima radi oko dvije hiljade ljudi.
“Sada parlamentarna većina ima priliku da usvoji bilo koji zakon, ali i da uništi ekonomiju Crne Gore. Ako ćemo da imamo ovakve sjednice na kojima ćemo da prozivamo privrednike i budemo prijeki sud nije dobra praksa ni u duhu parlamentarizma”, rekao je Ivanović.
Predsjednik nevladine organizacije (NVO) Bivši radnici Boke i predstavnik radnika, Đorđe Rajak, kazao je da socijalni program nije ni do 30 odsto ispoštovan, kao i da su radnici uskraćivani po pitanju plata.
Od 63 radnika 27 je otišlo u prijevremenu penziju, koja iznosi ispod 150 eura.
“Pitam sve ustanove, od kojih prvo tužilaštvo zašto nam nije odgovorilo i zašto ne zaštiti radnike. Pitam i Poresku upravu zašto ne naplaćuje ove dugove koji su evidentni. Država ne želi da naplati ono što nama pripada”, naveo je Rajak.
On je pitao fondove da li je ijedan njihov predstavnik postavio pitanje šta se tu dešava, a Centralnu banku (CBCG) zašto dozvoljava da se sve te nezakonitosti oko traksakcije novca dešavaju.
“Obraćali smo se više puta Specijalnom državnom tužilaštvu (SDT), Sudskom savjetu, Ustavnom i Vrhovnom sudu, od kojih smo dobijali odgovore da se poštuje plan reorganizacije. Međutim, njegova realizacija kasni, ove godine nije ni ispoštovan”, kazao je Rajak.
On je ocijenio da su u čitavom tom procesu oštećeni jedino radnici i država.
“Imamo totalno nekorektnu saradnju sa poslodavce, kojem smo se obraćali više puta”, zaključio je Rajak i dodao da radnicima prijeti opasnost da počnu umirati od gladi.
