Poplava razmjera kao u Bosni i Hercegovini teže se može desiti kod nas, s obzirom na položaj i veličinu naselja uz potencijalno opasne vodotoke, kao i dosadašnju praksu u funkcionisanju meteo alarma, kaže za Pobjedu hidrolog u penziji Darko Novaković, dok direktorica Centra za klimatske promjene, prirodne resurse i energiju Univerziteta ,,Donja Gorica“ dr Ivana Vojinović ističe da Crna Gora treba da očekuje porast rizika od poplava, naročito na sjeveru, te da bi posljedice poplava mogle da budu velike materijalne štete, ugroženost kritične infrastrukture, a poljoprivredne površine u kotlinama posebno bi mogle da budu snažno pogođene.
Katastrofalne poplave u kojima je stradalo više od 20 osoba zahvatile su Bosnu i Hercegovinu početkom mjeseca, a pričinjena je i ogromna materijalna šteta. Tamošnje vlasti navele su da je nemaran rad u kombinaciji sa klimatskim promjenama doveo do poplave takvih razmjera. Vremenske nepogode su između 3. i 4. oktobra zadesile i Crnu Goru, odnosno Šavnik, gdje su poplave odnijele dva mosta u okolini Šavnika, na sjeveru Crne Gore, a u jednom od sela ostalo je ,,zarobljeno“ četrdesetak mještana i turista.
Darko Novaković objašnjava da se poplava razmjera kao u BiH, u pogledu broja žrtava, teže može desiti kod nas, s obzirom na položaj i veličinu naselja uz potencijalno opasne vodotoke, kao i dosadšnju praksu u funkcionisanju meteo alarma.
“Naravno, ne može se nijedan scenario kod iznenadnih poplava isključiti, jer se sve dešava brzo. Ono što ovu vrstu bujičnih poplava čini najopasnijim jeste njihova iznenadna priroda i brzina toka poplavne vode. Pri tome valja imati u vidu da svaki kubik (m3) poplavne vode teži jednu tonu, pa možete zamisliti kakvu razornu moć imaju desetine ili stotine kubika, pri brzini tečenja između 3 i 5 m/s”, kazao je.
Ivana Vojinović kazala je za Pobjedu da u Crnoj Gori već imamo situaciju da su padavine značajno promijenile svoj intenzitet i karakter, te obilne kišne serije u kombinaciji sa ubrzanim topljenjem snijega, zbog rasta temperature vazduha u planinskim predjelima, dovode do porasta nivoa vode u rijekama i jezerima, nakon čega nastupaju poplave.
POSLJEDICE KLIMATSKIH PROMJENA
Vojinović objašnjava da Crna Gora i BiH pripadaju regionu Evrope koji je najranjiviji na štetne i negativne posljedice klimatskih promjena, te da će taj trend nastaviti u periodu koji je pred nama.
“Dakle, poplave sličnih razmjera kao u Bosni i Hercegovini mogu zadesiti čitav region, posebno u slivovima većih rijeka, gdje su padavine intenzivne i postoji ograničen kapacitet za odvodnjavanje. Poplave u Šavniku mogu biti rezultat kombinacije lokalnih geoloških faktora, nedostatka infrastrukture za kontrolu vodotokova i uticaja klimatskih promjena koje doprinose nepredvidivim i intenzivnim padavinama. Promjena u obrascima padavina, uz sve toplije vrijeme, doprinosi povećanju učestalosti poplava, te je to ono što je ovog puta uticalo i na poplave u Šavniku”, dodala je Vojinović.
Darko Novaković ukazuje na to da je na mnogim manjim vodotocima u Crnoj Gori odziv ,,padavine-oticaj“ veoma kratak – do šest sati, pa se u stručnoj praksi odomaćio, za ovu vrstu bujičnih poplava, izraz flash floods (iznenadne poplave), kako kod nas tako i u svijetu.
“Mnogo je takvih malih vodotoka, koji tokom godine mogu biti i bez vode u koritu, a usljed obilnih padavina, koje se izluče za kratko vrijeme, postaju opasni vodotoci. Upravo te poplave predstavljaju najveću opasnost za nas u Crnoj Gori”, kazao je Novaković.
U tom smislu se, dodao je, mnogo ne razlikujemo od zemalja u okruženju.
Prema riječima Novakovića, prirodni uslovi terena Crne Gore (klima, morfologija, hidrologija, geologija) čine nas ranjivim na poplave na većem dijelu naše teritorije.
Kako je kazao, veoma ugroženi tereni su pored Skadarskog jezera, Cetinjskog i Nikšićkog polja, pored velikih Rijeka – Bojane, Zete, Lima, donjeg toka Morače, Ibra.
“Praktično sve naše rijeke, naveo je, izuzimajući rijeku Bojanu, bujičnog su karaktera, što znači da je odziv ,,padavine-oticaj“ kratak i da za manje od 24 sata imamo koncentraciju vode iz sliva do potencijalno kritičnih područja. Dobar primjer za to su i velike vode Morače od prije nedjelju dana usljed obilnih padavina. Rast nivoa vode je bio veoma brz”, objašnjava Novaković.
Vojinović navodi da je crnogorska obala Jadranskog mora stjenovita i relativno strma, te da to ublažava ranjivost od rasta nivoa mora. Međutim, dodala je, pješčane plaže su ugrožene, posebno Ada Bojana.
“Ada Bojana je tip plaže sa specifičnom morfologijom, koja je rjeđa u Evropi. Lokacija Ade Bojane je značajno osetljiva na klimatske promjene, posebno zbog specifičnosti područja i uticaja mora i rijeka. Delta rijeke je izuzetno dinamična zbog složene interakcije između transporta rječnog nanosa i obalne erozije koju izazivaju destruktivni talasi. Visok i evidentan stepen erozije morske plaže na Adi Bojani, pored izazivanja problema nestajanja zemljišta i negativnog uticaja na prirodne vrijednosti i obalne ekosisteme, značajan je klimatski hazard i po ljudske živote”, upozorila je.
PREVENTIVA
Sistem rane najave poplava, pema riječima Darka Novakovića, zahtijeva stalno unapređivanje prognostičke meteorološko službe ZHMS, te neophodno kadrovsko unapređenje hidrološke službe zavoda.
“Pritom, želim da istaknem potrebu značajnog povećanja hidrometrijskih mjerenja, posebno velikih voda, jer bez tih podataka neće biti lako pratiti trendove režima i bilansa voda u vremenu očitih promjena klimatskih parametara. U tom smislu valjalo bi da u budućim godišnjim planovima hidroloških mjerenja na našim vodotocima, koje vrši ZHMS, budu konsultativno uključene sve institucije kojima su ovi podaci od posebnog interesa, a to su Uprava za vode, Direktorat za vanredne situacije, Elektroprivreda Crne Gore i dr”, dodao je Novaković.
Ivana Vojinović je kazala da je priroda najjači saveznik u borbi protiv klimatskih promjena, te dodala da bi sadnja vegetacije na obali mogla da pomogne u stabilizaciji tla, sprečavanju prodora slane vode u kopno i miješanju s izvorima pitke vode.
“Ljudi mogu značajno doprinijeti smanjenju rizika od poplava kroz niz aktivnosti. Pravilno upravljanje zemljištem, zaštita šumskih i močvarnih područja, izgradnja održivih sistema za odvodnjavanje, kao i uklanjanje nelegalno izgrađenih objekata i nelegalno odloženog otpada u poplavnim zonama su ključne mjere”, kazala je Vojinović.
Sagovornica Pobjede ističe edukaciju zajednice o klimatskim promjenama i preventivnim mjerama, te navodi da bi to moglo pomoći u smanjenju rizika od poplava.
“Državna i lokalne vlasti moraju zajedno raditi na razvoju infrastrukture koja će biti otpornija na poplave”, zaključuje Vojinović.
Izvor: Pobjeda
