Rješenjem o privremenom finansiranju koje je donijelo Ministarstvo finansija, potrošačkim jedinicama koje se finansiraju iz budžeta za januar biće opredijeljeno 252 miliona eura.
U dokumentu Ministarstva se navodi da su rješenje donijeli na osnovu evidencije o stvarnoj potrošnji za prošlu godinu, koja u trenutku donošenja 3. januara, još nije bila konačna, te da je utvrđeno da je iznosila 3,49 milijardi eura. Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti predviđa da, ukoliko Skupština do 31. decembra ne donese Zakon o budžetu za iduću godinu, Ministarstvo finansija do njegovog donošenja potrošačkim jedinicama odobrava sredstva do jedne dvanaestine stvarnih izdataka u prethodnoj fiskalnoj godini.
-U kontekstu utvrđivanja izdataka koji su raspodijeljeni potrošačkim jedinicama, bitno je napomenuti da su pojedine potrošačke jedinice, čije je finansiranje zakonska obaveza, osnovane tek u drugoj polovini 2024. godine. Takođe, izdaci koji predstavljaju zakonsku obavezu, tzv. mandatorni izdaci za koje se vrši usklađivanje sa ekonomskim tokovima ili godinama staža (socijalna davanja, penzije, zarade), kao i drugi mandatorni izdaci, utvrđuju se na osnovu procjene stvarnog, uz napomenu da je stvarni obračun ovih izdataka već u decembru 2024, bio veći od 1/12, odnosno stvarnih izdataka prosjeka iz prethodne godine – stoji u rješenju MF.
Sredstva za zarade i doprinose
U skladu sa tim, kako se navodi, član 37 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti se tumači na način da se 1/12 stvarnih izdataka utvrđuje na nivou ukupnih stvarnih izdataka. Nakon utvrđivanja tog iznosa, u raspodjeli prioritet ima obezbjeđivanje sredstava za mandatorne troškove, dok se raspodjela preostalog iznosa, a najviše do 1/12 ukupnih stvarnih izdataka raspodjeljuje potrošačkim jedinicama na osnovu mjesečne dinamike potrošnje ostvarene u 2024. godini.
Tako je za bruto zarade i doprinose na teret poslodavaca opredijeljeno 56,2 miliona eura, na transfer za socijalnu zaštitu otići će 84 miliona eura, od čega najviše na penzije 60,87 miliona eura. Institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru biće transferisano 35,8 miliona, dok će za kapitalne izdatke biti izdvojeno 23,66 miliona eura. Za otplatu dugova će u januaru biti opredijeljeno 43,46 miliona, a za kredite i pozajmice 657.900 eura. Za tekuću budžetsku rezervu predviđena su četiri miliona eura.
Najvećim budžetom u januaru raspolagaće Fond PIO kojem je opredijeljeno 65,1 milion eura, MF sa 52,1 milion, Fond za zdravsteno osiguranje sa 30,3 miliona, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija sa 24,3 miliona, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede i Uprava za saobraćaj sa po 4,1 odnosno 4,3 miliona eura. Upravi za kapitalne poslove opredijeljeno je 5,6 miliona eura.
Kada je krajem decembra prošle godine predsjednik Skupštine Andrija Mandić zaključio sjednicu na kojoj je, između ostalog, trebalo da se raspravlja o budžetu, bilo je izvjesno da će Crna Gora po drugi put za četiri godine ući u privremeno finansiranje. Tada su iz parlamentarne većine zbog toga krivili opoziciju navodeći da je sistem javnih finansija ugrožen.
Sjednica je prekinuta 26. decembra prošle godine nakon što poslanici opozicije treći put nijesu dozvolili njeno održavanje, nezadovoljni odlukom Ustavnog odbora o penzionisanju sudija Ustavnog suda.
Likvidnost
Krajem prošle godine iz kabineta premijera Milojka Spajića saopšteno je da je usvajanje budžeta za 2025. ključno za isplate uvećanih penzija, realizaciju kapitalnih projekata, sprovođenje evropskih i ostalih reformi, usmjerenih na unapređenje standarda građana i ekonomski razvoj države.
Iz Ministarstva finansija je krajem 2024. godine saopšteno da bi neusvajanje Prijedloga zakona o budžetu za 2025. godinu ugrozilo likvidnost države i blagovremeno servisiranje obaveza i usporilo dinamiku razvojnog i evropskog puta. Tada je navedeno da će neusvajanje budžeta i privremeno finansiranje u značajnoj mjeri otežati funkcionisanje države i dovesti u pitanje uredno finansiranje svih obaveza.
Ključni izazov, kako su ranije rekli iz Ministarstva finansija, svakako bi predstavljalo obezbjeđivanje likvidnosti države, imajući u vidu da se kroz usvajanje budžeta i odluke o zaduživanju stvaraju pretpostavke za obezbjeđivanje izvora finansiranja za otplatu dijela duga i finansiranje infrastrukturnih projekata.
Profesorica Ekonomskog fakulteta Maja Baćović je ranije za Pobjedu kazala da ova situacija, imajući u vidu planiranu potrošnju prijedlogom budžeta, ne može značajno uticati na finansiranje tekućih obaveza u ovoj godini. Ocijenila je da troškovi zarada, penzija i ostalih socijalnih davanja čine 62 odsto ukupno planiranih tekućih rashoda te da za njihovu isplatu ima dovoljno novca. Baćović je kazala da prošlogodišnji iznos stvarne potrošnje za kapitalni budžet ne ostavlja puno prostora za realizaciju planiranih investicija, dodajući da bi se to moglo riješiti racionalizacijom tekućih troškova kao što su rashodi za usluge, subvencije i ostale izdatke za koje je ukupno planirano 245 miliona eura. Raspoloživi depoziti, kako je navela Baćović, biće dovoljni za otplatu dijela duga predviđenog za prvi kvartal ove godine.
Vanredna sjednica Skupštine, na kojoj će se, između ostalog, raspravljati o Prijedlogu zakona o budžetu za ovu godinu, zakazana je za 21. januar.
Sjednicu, koja će početi u 12 časova, zakazao je predsjednik parlamenta Andrija Mandić.
Izvor: Pobjeda
