Duško Knežević, predsjednik Atlas grupe ocijenio je da je stanje u crnogorskom bankarskom sistemu zabrinjavajuće nakon nedavno otkrivene afere u Crnogorskoj komercijalnoj banci, a u kojoj se sumnja na milionsku prevaru klijenata.
On u saopštenju navodi da je takvo stanje izazvano velikim skandalom zbog krađe više miliona eura sa računa klijenata CKB-e, i pasivnim odnosom Centralne banke Crne Gore, sa nivoa interesa zaštite građana i države prve u redu za odgovornosti, i odbranaškim stavom CBCG da je pljačka klijenata CKB-a “izolovan slučaj”.
“Ko će biti odgovoran za milionsku pronevjeru i pljačku u Crnogorskoj komercijalnoj banci, koju konstatuje uprava banke u krivičnoj prijavi Upravi policije i Specijalnom državnom tužilaštvu, protiv dvoje zaposlenih pod sumnjom da su “zloupotrebom službenog položaja u privrednom poslovanju” prisvojili 14 miliona eura skinutih sa računa oko 200 klijenata banke? Ključno pitanje je i kako je sve promaklo “budnom oku” najodgovornijih ljudi u Centralnoj banci Crne Gore, čija je primarna uloga da obavlja nadzor i kontrolu komercijalnih banaka. Ako sprječavanje pljački banaka i urušavanje banaka i gubitak povjerenja u bankarski sistem nije obaveza CBCG, onda se zaista možemo zapitati koja je njena stvarna uloga”, navodi Knežević u saopštenju.
On potvrđuje da je pronevjera i pljačka 14 miliona klijentskih sredstava CKB Banke, u prvom redu odgovornost menadžmenta banke uz kontataciju da je jednaka odgovornost i Centralne banke Crne Gore, odnosno sektora za kontrolu banaka u okviru CBCG.
“Na koji način će direktor sektora za kontrolu banaka u CBCG Dejan Vujačić i guverner Radoje Žugić snositi posljedice za slučaj milionske pronevjere sistemski važne banke, javnost bi trebalo da sazna narednih nekoliko dana. Ukoliko će njihova uobičajena “odbrana” biti ponavljanje rečenice da je “bankarski sistem u Crnoj Gori stabilan”, jasno je i laičkoj javnosti da to nije odgovornost.
Da li je li šteta “samo” 14 miliona, ili je pronevjereno mnogo više, i čija je zaista odgovornost za “pljačku stoljeća”, pokazaće tužilačka istraga. Svakako je pitanje za istragu, kako je moguće da je banka otkrila krađu novca tek poslije više godina, i pored redovnih kontrola koje je bila obavezna da sprovodi: internih revizija, godišnjih popisa”, kazao je Knežević.
Prema njegovim riječima, odgovornost u ovom slučaju bi bila, posmatrano sa moralnog i profesionalnog aspekta, podnošenje ostavke cijele linije odgovornosti u okviru CKB banke.
“To podrazumijeva ostavke: rukovodioca sektora u kojem se dogodila pljačka, rukovodioca sektora interne revizije, internog revizora koji je neposredno kontrolisao predmetnu oblast, rukovodioca sektora SPNFT, izvršnog direktora kojoj pripada organizaciona oblast. Takođe, postavlja se pitanje i pozicije Glavnog izvršnog direktora banke”, naveo je Knežević.
On kaže da su u sektoru za kontrolu banaka CBCG zakazale funkcije: direktora sektora za kontrolu banaka, glavnog kontrolora CKB banke, vođe kontrole platnog prometa u CKB banci, i dodaje da bi, bilo očekivano u državi u kojoj postoji moralna i profesionalna odgovornost, da nosioci ovih visokih funkcija CBCG makar ponude svoje ostavke.
“Ovo naročito, jer je CBCG jedna od ključnih institucija sistema i time adekvatna reakcija na ovaj slučaj svjedoči i međunarodnoj javnosti da li konačno imamo funkcionalnu državu i vladavinu prava.
Umjesto da najavi preispitivanje sopstvene odgovornosti, kao ključno u prvom reagovanju poslije otkrivanja skandala, Centralna banka se providno brani navodeći da “potencijalna zloupotreba službenog položaja dijela zaposlenih u CKB neće značajno uticati na stabilnost poslovanja banke, te da ne treba da utiče na povjerenje klijenata, posebno imajući u vidu da sva potencijalna šteta pada na teret CKB”, dodaje predsjednik Atlas grupe.
On podsjeća da je crnogorsku javnost potresla serija tekstova u većini medija o nizu zloupotreba koje su se dogodile u okviru sistema CKB banke.
“Dakle, nije u pitanju izolovan slučaj, već se radi o o nizu pronevjera različitog karaktera. Takođe se radi o pronevjerama koje se nezavisno jedna od druge događaju kroz cijelu mrežu filijala ove banke. Utoliko više zabrinjava uporno ponavljanje rukovodstva vrhovne institucije monetarne vlasti u Crnoj Gori, čija uloga je održavanje stabilnosti bankarskog sistema kroz proces kontrole banaka, da se “radi o izolovanom i pojedinačnom slučaju”, kaže Knežević.
On ocjenjuje da posebnu sumnju stvara činjenica da je baš u ovom trenutku utvrđeno da početak pronevjere datira deset godina unazad.
“Postavlja se onda pitanje kako je moguće da tokom tog perioda dugog čitavu deceniju, nijedna tačka u kontrolnim procesima, procesima interne revizije, procjene rizika, kontrole Centralne banke, nije ukazivala na velike pronevjere. Malo je vjerovatno da se od 200 klijenata čija su sredstva otuđena u periodu od 10 godina, niko nije prijavio sumnju u postupanje bankarskih službenika. Zato bi u proces istrage bilo obavezno uključiti oštećene klijente i ispitati da li su u tom periodu držanja sredstava u CKB banci posumnjali u rad bankarskih službenika i da li su ikada prijavili svoje sumnje. Ukoliko bi se takve činjenice utvrdile, to bi moglo da dovede do potpunog rasvjetljavanja ovih pronevjera i do razotkrivanja eventualne umiješanosti članova visokog menadžmenta u prevarne radnje”, zaključuje Knežević.
Knežević smatra da u čitavoj ovoj aferi, djeluje kao da CBCG staje u odbranu propusta rukovodstva CKB, štiteći na taj način i svoje nedvosmislene propuste u radu.
“U prilog tome ide i kasnije saopštenje CBCG, o aktuelnoj situaciji u bankarskom sektoru Crne Gore, “ističući da su banke stabilne, dobro kapitalizovane i profitabilne”?! Postavlja se pitanje kome će rukovodstvo CBCG da polaže račune zbog ovog propusta. S druge strane, postavlja se pitanje: da li će Centralna banka tražiti odgovornost visokog rukovodstva CKB banke, kao što je to učinila u slučaju Addiko banke. Tada je guverner Radoje Žugić tražio od viceguvernerke za kontrolu banaka, Irene Radović, da razriješi glavnog izvršnog direktora ove banke, “bez ikakvog pravnog i stručnog osnova”, kako je to ona iznijela u završnoj riječi na suđenju za mobing protiv CBCG i guvernera Radoja Žugića u Osnovnom sudu u Podgorici”, dodao je Knežević.
Smijenjena viceguvernerka Centralne banke Crne Gore, Irena Radović, je kako je naveo, gostujući na A1 televiziji, direktno optužila guvernera Žugića za nezakonite radnje u Atlas banci.
“Kako je moguće da u jednoj državi, da guverner u periodu moratorijuma na isplatu depozita u Atlas banci, kada treba da se stvore uslovi da se građanima isplati ono što je u toj banci ostalo, izvlači 21,8 miliona, kada po pravilu ne bi smio izvući jedan jedini cent! To je flagrantno kršenje zakona, i to je apsolutna krivična odgovornost, ali naše tužilaštvo nije reagovalo”, istakla je Irena Radović tada.
On je postavio pitaje i da li će zbog pronevjerenih sredstava klijenata CKB banke guverner Radoje Žugić pokrenuti krivični postupak protiv glavnog izvršnog direktora ove banke, kao u slučaju e-commerce poslovanja Atlas banke, kada je krivičnim postupkom obuhvaćeno preko 400 fizičkih i pravnih lica, uprkos tome što upravni postupak nije pokazao da se radilo o utaji poreza, već suprotno – da u poslovanju e-commerce trgovaca Atlas banke nije bilo propusta u radu ni na strani klijenata ni na strani banke.
“Jedan od bitnijih procesa koji su fingirani jeste e-commerce, za koji je specijalni tužilac Milivoje Katnić tvrdio da se radi o pranju novca i utaji poreza na iznos prometa od preko pola milijarde eura. U postupku koji je vođen pred Upravnim sudom Crne Gore, u novembru 2021. godine donijeta je prva presuda u korist e-commerce klijenata Atlas banke, kojim se obaraju rješenja Ministarstva finansija i Uprave prihoda i carina, po kojima je obračunat porez na dobit e-commerce klijentima Atlas banke. Ovim se Upravni sud Crne Gore jasno odredio prema postupanju Uprave prihoda i carina i Ministarstva finansija prema svim klijentima koji su koristili e-commerce uslugu Atlas banke, a kojima je Specijalno državno tužilaštvo blokiralo sredstva u iznosu od 64 miliona eura kod ove banke sa argumentom da se radi o utaji poreza. Takva presuda upućuje na to da su bili osnovani navodi akcionara Atlas banke da je blokada sredstava e-commerce klijenata u iznosu od 64 miliona eura u 2018. godini izvršena bez zakonskog osnova i sa namjerom da se banci nanese šteta, što je u konačnom dovelo do stečaja u Atlas banci. Tom novcu koji je specijalni tužilac Milivoje Katnić uzeo iz Atlas banke se poslije gubi svaki trag. Uništavanje e-commerce biznisa koji je Atlas banka prva uvela u bankarski sistem, bilo je korak u cilju zatvaranja banke. U vezi e-commerce biznisa Atlas banke, njeno pristupanje kineskoj kartičnoj asocijaciji Union Pay International, koja je najveća svjetska kartična asocijacija, vjerovatno je bio okidač i za uvođenje privremene uprave i za mnoge druge nezakonite aktivnosti koje su uslijedile. Bilo je u potpunosti jasno da će Atlas banka pristupanjem ovoj kartičnoj asocijaciji postati veoma važan generator biznisa i banka sa najvećim e-commerce međunarodnim prometom u regionu. Proces uništavanja e-commerce biznisa Atlas banke “odrađen” je postupanjem Specijalnog državnog tužilaštva i glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, po nalogu svog šefa Mila Đukanovića, da ovaj vrlo perspektivan biznis za Crnu Goru i njen bankarski sistem proglasi za kriminalni i oduzme ga Atlas banci i isti prenese u Prvu banku. Dokaz za to je činjenica da danas nekoliko banaka u Crnoj Gori pružaju e-commerce usluge klijentima istom tehnologijom kojom je to radila Atlas banka. Posebno je indikativno što su e-commerce klijenti Atlas banke nakon blokade njihovih sredstava u Atlas banci dobili brojne ponude od SDT za poravnanje i prenos svojih sredstava na račune u Prvoj banci. U postupak uništavanja Atlas banke, po zadatku istog vođe klana, uključio se aktivno i guverner Radoje Žugić. Iako nisu bili ispunjeni uslovi za uvođenje privremene uprave u Atlas banci i Invest banci, u decembru 2018. godine, Rješenjem CBCG koje je potpisao guverner Žugić, u obje banke istog dana uvedena je privremena uprava. Takođe, u banci za tri mjeseca privremene uprave ništa nije učinjeno, osim što su nagomilani gubici i protivzakonito oslobođeni depoziti jednog broja deponenata, a ponuda za dokapitalizaciju postojećih akcionara iz redova Atlas grupe nije ni razmotrena u CBCG.
Atlas banka nije bila banka koja je radila sa gubitkom, nikada nije bila u situaciji da ne izvršava svoje obaveze, raspolagala je sa značajnim likvidnim sredstvima na računima, a privremena uprava uvedena je na bazi tumačenja administrativno-računovodstvenih koeficijenata od strane CBCG. Atlas banka nikada nije nanijela štetu bankarskom niti finansijskom sistemu Crne Gore, već je privlačeći veliki broj inostranih klijenata poboljšavala izgled i perspektivu cijelokupnog crnogorskog bankarskog sistema.
Sve ostale aktivnosti CBCG i privremene uprave bile su fingirane radi stvaranja privida u javnosti da nešto pokušavaju u cilju saniranja banke. Sumnjam da je stvarni interes grupe ljudi koja stoji iza cijelog procesa bio da se domognu značajne imovine Atlas grupe u Crnoj Gori, da se likvidna sredstva banke, koja su iznosila preko 70 miliona eura, nađu na računima Prve banke. U konačnom, CBCG nije razmotrila sve opcije saniranja banke, niti je to izgleda bio njen cilj, a bila je dužna da to učini.
“Podsjetiću političku i društvenu javnost na činjenice o selektivnom i dirigovanom postupanju guvernera CBCG, Radoja Žugića u slučajevima Atlas banke i Invest banke, kao i na njegovu spregu sa kriminalnom garniturom koja je radila i od kojih neki još uvijek rade u interesu porodice Đukanović. Od samog početka i uvođenja privremene uprave, cilj CBCG i guvernera Žugića, bio je da Atlas banka i Invest banka odu u stečaj. Kao potvrda toga je činjenica da je privremena uprava uvedena na policijski način, uz primjenu, kako je to privremena upravnica u svom izvještaju navela, „interventnih timova“.
Očigledna je, dakle, bila namjera guvernera Žugića, zajedno sa čelnicima u drugim državnim organima i strukturama koje su postupale po direktnom nalogu Mila Đukanovića i kriminogenih struktura oko njega, da radi na gašenju dvije banke, a uz specijalnu ulogu specijalnog tužioca Milivoja Katnića, uništi i druge članice Atlas grupe i preotmu vrijednu imovinu stvaranu trideset godina.
Prethodno je glavni izvršilac mog progona po Đukanovićevoj narudžbini, glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić pokušao da me “ugura” u slučaj “državnog udara”, prvo hapšenjem vozača Atlas grupe optužujući ih da su pokušali da operu 100.000 eura a potom me ubijeđujući da “priznam” da je taj novac za potrebe Demokratskog fronta. Tek otkrivanjem afere “snimak”sa dokazom kako generalnom sekretaru predsednika države Slavoljubu Migu Stijepoviću predajem koverat sa tih 100.000 eura namijenjenih za finansiranje Demokratske partije socijalista, krenuo je frontalni napad protiv mene.
Krivična prijava koju je advokatski tim Atlas grupe podnio Višem državnom tužilaštvu u Podgorici protiv guvernera Centralne banke Crne Gore Radoja Žugića, privremene upravnice u Atlas banci Tanje Terić, bivšeg privremenog upravnika u IBM banci Milana Remikovića i više drugih za sada NN službenika CBCG, zbog toga što su prouzrokovali štetu akcionarima Atlas banke i IBM banke u iznosu oko 100 miliona evra, nije otišla dalje od “izviđaja”.
Nadu da, ipak, savjesni tužioci postoje i u Crnoj Gori, dokazivao mi je krivični postupak koji se vodi protiv privremene upravnice Atlas banke, postavljene od strane CBCG, Tanje Terić, zbog nezakonitog oslobađanja iznosa depozita deponenata u visini od 21 milion eura. U parametrima tako finansijski kriminalno opustošene banke od strane privremene uprave kojom je rukovodila uprava iz redova CBCG, kasnije su se pronašli elementi i razlozi za proglašenje stečaja nad Atlas i Invest bankom.
Čvrsto vjerujem da će se vrlo brzo u ovom postupku pred crnogorskim sudovima dokazati da su i privremena uprava i stečaj u Atlas i Invest banci uvedeni na protivpravan i, štaviše, kriminalan način. Ukoliko se to ne dogodi pred crnogorskim sudovima, hoće bez ikakve sumnje u arbitražnom postupku pred međunarodnim sudovima.
Crna Gora se nedavno oslobodila specijalnog tužioca Milivoja Katnića, člana kriminalne grupe koja je radila u interesu porodice Đukanović. Vjerujem da će monetarni sistem Crne Gore uskoro biti “stabilniji” odlaskom korumpiranog guvernera Radoja Žugića, koji je svojim selektivnim pristupom štitio povlašćene banke, a druge uništavao po nalogu kriminalnih grupa.
Iskreno se nadam da će novi specijalni tužilac obratiti pažnju na ulogu guvernera Žugića u urušavanju bankarskog sistema i “nagraditi” ga za brojne nezakonitosti u radu i kriminalne postupke, po nalogu i želji onih koji su ga godinama držali na funkciji koja u ozbiljnim društvima podrazumijeva časne i poštene ljude” zaključio je Knežević.Podsjetimo, afera u Crnogorskoj komercijalnoj banci otkrivena je u februaru ove godine. U milionskoj mreži brojnih zloupotreba unutar sistema te banke (CKB) na meti su se našli poznati crnogorski sportisti, treneri i menadžeri, koji su godinama kao klijenti banke imali VIP status i mogućnost da bankarske transakcije obavljaju preko “privatnih bankara” kroz servis Privatnog bankarstva”, navodi se na kraju saopštenja.
