Kandidat za sudiju Ustavnog suda (US) Nenad Đorđević povukao je prijavu na oglas koji je raspisao predsjednik države Jakov Milatović, dok je Alija Beganović za zabranu konkurisanja na dva oglasa okrivio parlament koji je 2015. godine promijenio zakon.
Osim Đorđevića i Beganovića, predsjednika Suda za prekršaje u Bijelom Polju, na dva oglasa koje su raspisali Milatović i Ustavni odbor Skupštine prijavio se i ekspert Savjeta Evrope Jovan Kojičić.
U Zakonu o Ustavnom sudu (član 9 stav 5), piše da se isto lice ne može prijaviti na javne pozive oba predlagača – skupštinskog Ustavnog odbora i šefa države. Međutim, nije precizirano kakve su konsekvence u slučaju da se to desi.
“Vijesti” su trojicu kandidata koji su predali dokumentaciju na oba poziva pitale zbog čega su to uradili, da li smatraju da su na taj način urušili svoj integritet kao pravnici, ali i kako situacija sa duplim prijavljivanjem treba da bude riješena, odnosno, da li treba da ostanu u trci za mjesta u US i da li bi trebalo da im bude onemogućena prijava koja je kasnije predata.
Đorđević je saopštio da oglasi nisu bili raspisani u isto vrijeme, ali i da je povukao svoju prijavu na poziv kod Milatovića prije nego je utvrđena konačna lista prijavljenih.
“I da je nisam povukao, predsjednik me ne bi uvrstio na spisak jer se već nalazim među prijavljenima na oglas koji je raspisao Ustavni odbor Skupštine”, dodao je.
Đorđević smatra da kandidate koji su se javili na oba poziva ne treba diskvalifikovati, ali da ne treba da budu uvršteni na oglas na koji su se javili kasnije.
Odgovarajući na pitanje da li su, na taj način, urušili svoj integritet kao pravnici, on ističe da je pitanje kompleksno jer pozivi nisu raspisani u isto vrijeme.
“Neka se o tome izjasne oni koji odlučuju”, istakao je Đorđević.
Beganović je rekao “Vijestima” da je zabrana konkurisanja na oba poziva plod izmjena zakona iz 2015 godine, i da treba postaviti pitanje onima koji su takvo rješenje donijeli zašto i zbog koga su takvo rješenje usvojili.
“Da li se tu radi o sigurnim kandidatima pa druge treba u startu eliminisati i treba postaviti logično pitanje radi li se tu o diskriminaciji i šta da se jedan poziv završio i donijeta odluka o izboru da li bi tada kandidati mogli konkurisati na drugi poziv.
Zamislite sudiju koji može da konkurise samo za jedan Osnovni sud i nijedan više u državi”, rekao je Beganović.
On je kazao da konkurisanjem na oba poziva “ne vidi nikakav razlog urušavanja svog integriteta”, koji se ruši “neradom, neodgovornošću, neprofesionalnim postupanjem a ne prijavom na javni poziv za izbor bilo gdje”.
“Naravno da i ja i svaki kandidat koji se prijavio na oba poziva mora da ostane po jednom. Jer nezakonit je odbačaj prijave po oba poziva.Treba ostaviti prijavu po oglasu koji je prvi raspisan ako već imamo ovako diskriminatorsko rješenje, jer sam poziv nije izbor”.
On je ocijenio da zakon pod hitno treba mijenjati i omoguciti kandidatima da konkurišu na svaki oglas jer “ionako po završetku nece Ustavni odbor i Predsjednik države predložiti istog kandidata i jedino rješenje… jeste da onaj ko prvi predloži kandidate da danom predloga bio izabran ili ne, od tog trenutka prijava po drugom oglasu ne važi”.
Kojičić nije htio da odgovara na pitanja “Vijesti”.
Iz kabineta predsjednika su listu kazali da će u narednim danima Ustavnom odboru Skupštine dostaviti spisak kandidata za sudije US koji su se prijavili na poziv koji je on raspisao, kao što je to radno tijelo od njega tražilo.
“Nakon službene razmjene podataka, komisija predsjednika Crne Gore cijeniće dostavljene prijave kandidata. O svim drugim pitanjima javnost će biti blagovremeno obaviještena”, navodi se u odgovoru kabineta.
Predsjednica Ustavnog odbora Jelena Božović (Nova srpska demokratija), saopštila je na sjednici tog radnog tijela održanoj u petak da čekaju odgovor Milatovića u tome ko su kandidati koji su se prijavili na njegov poziv.
Ustavni odbor usvojio je tog dana izvještaj komisije za izbor dvoje sudija po javnom pozivu od 23. decembra 2024. godine. Konstatovano je da su kandidati za sudije, osim Beganovića, Kojičića i Đorđevića, i Marko Blagojević, Goran Velimirović, Zoran Vukićević, Nerma Dobardžić, Jovan Jovanović, Muhamed Đokaj, Sanja Maslenjak, Medina Mušović, Mirjana Radović i Milva Prelević, te da su svi podnijeli blagovremene i potpune prijave.
Božović je rekla da je odbor dobio dopis od Milatovića “s naznakom da dostave konačan spisak prijavljenih kandidata” na konkurs koji su raspisali.
“Taj zaključak i listu smo poslali, a ja sam kao predsjednica odbora potpisala dopis da i oni nama dostave spisak prijavljenih… S obzirom na to da zakon propisuje da se kandidati ne mogu prijaviti na oba poziva, to je nešto što ćemo konstatovati tek kad dobijemo spisak od predsjednika”, saopštila je.
Milatović će, kako je najavila njegova Kancelarija za odnose s javnošću, razgovarati sa svim kandidatima koji su se prijavili na njegov javni poziv, a koji ispunjavaju uslove za izbor, “i na osnovu dokaza o ispunjavanju uslova za izbor i rezultata razgovora s kandidatima, sačiniti obrazložen predlog za izbor sudije Ustavnog suda”.
On je 13. februara utvrdio listu prijavljenih kandidata, na kojoj su tada, osim Beganovića, Kojičića i Đorđevića, i Danilo Ćupić, Duško Jovović, Mirjana Vučinić, Dejan Vukšić, Nataša Radonjić i Nikola Golubović.
Ustavni sud trenutno ima pet od sedam sudija. Oglasi Ustavnog odbora raspisani su za izbor nasljednika na funkciji Milorada Gogića i Dragane Đuranović, a oglas predsjednika Milatovića za izbor sudije koji će zamijeniti Budimira Šćepanovića, koji je još u Ustavnom sudu, iako je, shodno Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO), stekao uslove za prestanak funkcije.
Prema Ustavu, sudije Ustavnog suda, kojima mandat traje 12 godina, bira i razrješava parlament, i to dvoje sudija na predlog predsjednika i pet na predlog odbora.
Izvor: Vijesti
