Vlada je na javnu raspravu stavila nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Fondu rada, kojim je predviđeno proširenje djelatnosti rada Fonda koji će uplaćivati doprinose onim zaposlenima kojima je poslodavac prestao da postoji do uslova za sticanje prava na penziju. Najavljeno je da će o tekstu nacrta ovog zakona tokom trajanja javne rasprave biti održan okrugli sto. Rok za dostavljanje primjedbi, prijedloga i sugestija je 20 dana, piše Pobjeda.
Iz Vlade su u obrazloženju tog zakonskog rješenja saopštili da su predložene izmjene i dopune Zakona o Fondu rada uslovljene činjenicom da u tranzicionom periodu jednom broju zaposlenih nijesu uplaćeni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje.
“Činjenica je da je tokom tog perioda, shodno zakonskim propisima, uplata doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje, kako na teret poslodavca tako na teret zaposlenog, bila isključivo u obavezi poslodavca. Ovo se posebno odnosi na zaposlene čiji poslodavac je prestao da postoji, na koji način su ti bivši zaposleni bez svoje krivice, uskraćeni da ostvare njihovo zakonom garantovano pravo na penziju”, kaže se u obrazloženju nacrta zakona.
Neuplaćeni doprinosi
Navedeno je da se predloženim izmjenama i dopunama uvodi nekoliko ključnih pravnih instituta pravo na uplatu neuplaćenih doprinosa.
“Zaposleni kojima nedostaju doprinosi za ostvarivanje prava na penziju, a čiji je poslodavac prestao da postoji, mogu ostvariti pravo na uplatu tih doprinosa preko Fonda rada”, piše u obrazloženju.
Predloženo je da osnovicu za uplatu doprinosa predstavlja minimalna zarada u Crnoj Gori na dan podnošenja zahtjeva.
“Uvodi se odredba kojom se definiše osnovica za uplatu doprinosa, pri čemu je određeno da ona iznosi minimalnu zaradu u Crnoj Gori na dan podnošenja zahtjeva. Na ovaj način sprečavaju se eventualne zloupotrebe i uspostavlja se transparentan mehanizam obračuna”, navodi se u obrazloženju.
Nacrtom zakona predviđeni su izuzeci, pa tako direktor i članovi organa upravljanja poslodavca ne mogu ostvariti ovo pravo, bez obzira na period u kojem su obavljali te poslove.
Nacrtom zakona se utvrđuju rokovi i dokazi koji su potrebni za ostvarivanje prava, uključujući obavezu Fonda da po službenoj dužnosti pribavi određene podatke.
Fiskalni uticaj
Kod procjene fiskalnog uticaja za primjenu Zakona o Fondu rada, odnosno izmjena i dopuna trenutno važećeg zakona, koji će uključivati pored postojeće nadležnosti koja se tiče uplate nedostajućih doprinosa PIO za bivše zaposlene kod poslodavca u stečaju i bivše zaposlene čiji poslodavci su prestali da postoje, pošlo se od analize više aspekata.
Navedeno je da je za prethodne tri godine Fondu rada (kada su Zakonom o Fondu rada bili obuhvaćeni samo bivši zaposleni kod poslodavaca u stečaju) po osnovu neizmirenih doprinosa PIO podnijeto oko 100 zahtjeva, za čije rješavanje je bilo potrebno oko 160.000 eura.
Dodaje se da je dinamika podnošenja zahtjeva koji ispunjavaju uslove za uplatu doprinosa PIO na godišnjem nivou bila od 30 do 40 zahtjeva (oko 50.000 eura utrošenih sredstava godišnje).
“S obzirom na to da se izmjenama i dopunama Zakona o Fondu rada proširuje nadležnost Fonda rada odnosno djelokrug lica koja bi potencijalno mogla podnijeti zahtjev i na ona lica čiji poslodavac je prestao da postoji, a da u ovom trenutku ne postoji precizan podatak koliko je takvih pravnih lica koja više ne postoje (a uzrok prestanka postojanja nije stečaj), odnosno broj bivših zaposlenih koji su bili u radnom odnosu kod tih poslodavaca i kojima je neuplaćen doprinos PIO koji nedostaje za ostvarenja prava na penziju, analognom uporedbom ova dva osnova prestanka postojanja poslodavca, može se negdje predvidjeti da će taj broj biti otprilike jednak broju podnijetih zahtjeva bivših stečajaca”, piše u obrazloženju nacrta zakona.
Navedeno je da je lani Privrednom sudu Crne Gore podnijet prijedlog za otvaranje stečajnog postupka za 525 pravnih lica. Od toga je skoro 370 poslodavaca sa jednim zaposlenim.
“Ova lica, shodno izmjenama i dopunama Zakona o Fondu rada nemaju prava kod Fonda rada po osnovu doprinosa PIO. Takođe treba uzeti u obzir da je u pitanju pravo na uplatu doprinosa PIO koje neće steći veliki broj bivših zaposlenih u istom momentu, već da će se primjena zakona odvijati sukcesivno odnosno, kontinuirano će bivši zaposleni sticati potrebne uslove za mogućnost uplate nedostajućih doprinosa PIO od strane Fonda rada”, pojašnjava se u obrazloženju.
Uplate Fondu rada
Dodaje se da je u prošloj godini, po osnovu doprinosa, Fondu rada uplaćeno 5,3 miliona eura, te da je budžetom Fonda rada za 2025. godinu Fondu opredijeljeno 198.000 eura, na poziciji za uplatu nedostajućih doprinosa za povezivanje radnog staža.
“Shodno izloženom, uzimajući u obzir dinamiku podnošenja zahtjeva za uplatu nedostajućeg doprinosa PIO prethodnih godina, utrošena sredstva za te namjene i opredijeljena sredstva u tekućoj godini Fond rada u potpunosti pokriva sve navedene izdatke iz sopstvenih prihoda i nema potrebe za bilo kakvim dodatnim sredstvima, za uredno i ažurno izmirenje obaveza iz ove nadležnosti”, tvrdi se u obrazloženju nacrta zakona.
U obrazloženju se podsjeća da je jedan od osnovnih instituta koji je uređen Zakonom o Fondu rada zaštita zaposlenih u slučaju stečajnog postupka.
“Imajući u vidu ulogu Fonda rada koji se pojavljuje kao garantna institucija u cilju obeštećenja onih zaposlenih kojima je radni odnos prestao usljed stečaja i koji nijesu ostvarili određena prava kod poslodavca nad kojim je otvoren stečajni postupak donijet je novi zakon o Fondu rada 2020. godine. Navedenimn zakonom unaprijeđen je način rada, kao i djelokrug i organizacija samog rada Fonda kao državnog fonda, i isti je usklađen sa Direktivom 2008/94/EZ Evropskog parlamenta i vijeća od 22. oktobra 2008. godine o zaštiti zaposlenih u slučaju insolventnosti njihovog poslodavaca”, piše u obrazloženju.
Javna rasprava se sprovodi dostavljanjem primjedbi, prijedloga i sugestija u pisanom i elektronskom obliku.
Primjedbe, prijedlozi i sugestije na nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Fondu rada dostavljaju se Ministarstvu rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga, u pisanoj formi na adresu Rimski trg 46, Podgorica ili u elektronskoj formi na sljedeću e-mail adresu: marko.cipovic@mrs.gov.me i to na Obrascu 4: „Primjedbe, prijedlozi i sugestije“, koji je sastavni dio Uredbe o izboru predstavnika nevladinih organizacija u radna tijela organa državne uprave i sprovođenju javne rasprave u pripremi zakona i strategija. Podsjećamo da je Unija slobodnih sindikata Crne Gore
(USSCG) ponovo prošle inicirala izmjene i dopune Zakona o Fondu rada, tražeći proširenje njegovih nadležnosti kako bi se omogućila uplata doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje zaposlenima kojima poslodavci to nijesu obezbijedili.
Izvor: Pobjeda
