Prema evidenciji iz MEIS-a, informacionog sistema crnogorskog obrazovanja, u ovoj školskoj godini zabilježeno je 90 slučajeva vršnjačkog nasilja.
To je saopšteno za „Dan“ iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija. U školama se trenutno nalaze zaštitari (fizičko obezbjeđenje), koji, prema informacijama iz Ministarstva, predstavljaju prelazno rješenje, dok se za narednu školsku godinu, kako nam je rečeno, u saradnji sa drugim resorima, traži trajno rješenje za veću bezbjednost učenika u školama.
Iz tog resora nijesu precizirali vrste vršnjačkog nasilja, kada se radi o registrovanim slučajevima u ovoj školskoj godini.
– Vlada Crne Gore opredijelila je sredstva u iznosu od 800.000 eura, kako bi od polovine februara u 42 srednje i 65 osnovnih gradskih škola sa radom počeli zaštitari, koji će biti angažovani do 15. juna 2025. godine. U saradnji sa Mrežom savjeta roditelja, a uz podršku Vlade, Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je napravilo ovaj korak kako bi se u trenutnim uslovima, u što većoj mjeri stalo na put vršnjačkom nasilju i vandalizmu u školama, kazali su iz Ministarstva.
Ova mjera uslijedila je nakon procjena da „zaštitari mogu doprinijeti većoj bezbjednosti u školskom okruženju, kroz prepoznavanje i preveniranje nasilja, sprečavanje fizičkog nasilja, kao i kroz zaštitu školske imovine“.
– Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je rješavanje problema vršnjačkog nasilja prepoznalo kao ključni prioritet, te preduzelo niz aktivnosti u cilju preveniranja i suzbijanja vršnjačkog nasilja i vandalizma u školama. U tom smislu, obezbijeđena su sredstva za postavljanje video-nadzora u svim obrazovno-vaspitnim ustanovama u Crnoj Gori. Izmijenjen je i dopunjen Pravilnik o normativima i standardima za sticanje sredstava iz javnih prihoda za ustanove koje realizuju javno važeće obrazovne programe, kojim je povećan broj psihologa i pedagoga u obrazovno-vaspitnim ustanovama, kao i defektologa i defektologa-logopeda u resursnim centrima, sa ciljem pružanja psihosocijalne podrške i prevencije nasilja i očuvanja mentalnog zdravlja, naveli su iz Ministarstva.
Većina učenika smatra da se ništa neće promijeniti
– Preko četiri petine učenika/ca izjavilo je da bi prijavilo vršnjačko nasilje ukoliko bi bili žrtve, dok oko petine to ne bi učinilo, što upućuje na potrebu za dodatnom edukacijom i podrškom. Takođe, među učenicima koji do sada nisu svjedočili vršnjačkom nasilju, a koji ne bi u budućnosti prijavili vršnjačko nasilje školi, 75,9% smatra da se ništa neće promijeniti, dio je rezultata istraživanja koje je CGO sproveo prošle godine.
Svaki peti učenik/ca poznaje nekoga u svojoj školi ili sredini ko je kao maloljetnik osuđen za neko krivično djelo.
Iz Ministarstva tvrde da je intenziviran rad na prevenciji svih oblika nasilja kroz intenzivnu edukaciju i realizaciju različitih projektnih aktivnosti koje se sprovode u saradnji sa međunarodnim organizacijama, državnim institucijama i nevladinim sektorom.
Prema istraživanju Centra za građansko obrazovanje, svaki peti srednjoškolac navodi iskustvo žrtve nasilja, a 53,4 odsto poznaje nekoga ko je bio žrtva vršnjačkog nasilja. Najčešći oblik vršnjačkog nasilja u školama su psihičko i fizičko nasilje. Od učenika/ca koji su bili žrtve nasilja, 64,2 odsto je prijavilo nasilje, dok 35,8 odsto to nije učinilo. Skoro 60 učenika prepoznaje određeni stepen prisutnosti vršnjačkog nasilja u njihovoj školi ili sredini, dok samo 11 procenata smatra da toga nema u njihovoj sredini.
– Žrtve su najčešće doživjele psihičko (34,9%), socijalno (22,4%) i digitalno nasilje (17%). Istovremeno, 15,8% učenika/ca navodi da je iskusilo fizičko nasilje, a 9,9% seksualno nasilje. Za vršnjačko nasilje u svojim sredinama smatraju najodgovornijim porodice i porodično vaspitanje, ali i Internet i društvene mreže, kao i opšte stanje u društvu, rezultati su prošlogodišnjeg istraživanja CGO.
Izvor: Dan
