Lažne diplome već nekoliko godina dominantna tema su u našem društvu. A na koji način im se može stati na kraj bila je Tema Jutra Prve televizije gdje su gostovali članica Odbora za prosvjetu nauku kulturu i sport Milica Rondović, politikolog Aleksandar Ćuković, i prorektor za nastavu na Univerzitetu Crne Gore Veselin Mićanović.
Na samom početku Veselin Mićanović navodi da nažalost postoje slučajevi lažnih diploma ali da lažnih diploma na Univerzitetu nema.
„Svi svršeni visokoškolci koji završe na Univerzitetu Crne Gore dobijaju kredibilnu diplomu. Ali postavlja se pitanje kako se boriti protiv onih lažnih. Mi smo svjedoci da je u poslednje vrijeme procenat ulaznih diploma koje se nostrifikuju veći od onih u zemlji. Postavljamo pitanje da li je potreban toliki broj upisa maturanata za nastavak visokog obrazovanja, međutim, logično je pitanje da nije visok procenat onih koji žele da svoj obrazovanje nadograditi na viši nivo i da budu akademski građanin“, kazao je Mićanović.
On dodaje da postoji jasan mehanizam za borbu protiv lažnih diploma i da je prilikom nostrifikacije potrebno dobiti tačne informacije od institucija gdje su se diplome stekle a da prilikom zapošljenja, poslodavac treba uputiti diplomu na provjeru kako bi dobili pečat od institucije gdje je dobijena diploma.
„Tu su i brojni drugi činioci koji mogu provjeriti način sticanja te diplome, poput graničnih prelaza… Lično ne vidim poslodavca koji može biti zadovoljan kandidatom za kog se otkrije da je samo 2-3 puta pošao na studije i na taj ih način završio. Internet daje prostora za dopunu obrazovanja poput dodatne obuke. Imamo stečene diplome ali onih koji su nekompetentni. Institucija kojoj je stalo da bude prepoznata po kvalitetu, kod nastavnog kadra i naučnih i obrazovnih fenomena koje realizuje i želi da visokoškolci steknu kvalitet obrazovanja treba da stane iza toga i vodi računa o organizovanom i dobro osmišljenom procesu prenošenja znanja i edukacije“, kazao je on.
Milica Rondović iz Odbora za prosvjetu nauku kulturu i sport kazala je da su lažne diplome problem čitavog društva koji se sistemski mora rješavati.
„Ovo je problem koji već dugo vremena opterećuje naše društvo. Ono što ja smatram jeste da lažne, ili brze diplome, znače da neko pređe granicu jednom ili dva puta i završi fakultet. Ali kada vi imate akreditovanu ustanovu, djelovodni broj i pečat to je teško dokazivo. Mislim da je prošle godine Vlada dala saglasnost da se formira međuresorska grupa koja je sastavljena od više ministarstava, resora i NVO sektora, a da je cilj bila borba protiv brzih diploma“, kazala je ona.
Dodaje da preko medija saznaju da je Ministarstvo prosvjete podnijelo određene krivične prijave protiv istih te da to jeste pomak.
„Govorim o tome da ustanove i institucije moraju da budu transparentnije prema građanima u smislu da imamo konkretne ishode i neke informacije. Mi ovdje nemamo informacije je li tužilaštvo nešto uradilo, je li se neko procesuirao. Tako dajemo ljudima vjetar u leđa i misle da je zakon na njihovoj strani. Ovako se stvara jedna atmosfera nepovjerenja i nepravde prema ljudima koji su legalno stekli svoje diplome“, kazala je ona.
Dodaje da ovaj problem nije od juče, višedecenijski je problem, a nekako, dodaje, kao da ga je bivša vlast ukorijenila.
„Tolerisali su ga, a smatram i da su podsticali na zloupotrebe možda zbog sigurnih glasova“, kazala je ona.
Aleksandar Ćuković, politikolog, govorio je o odgovornosti, i kazao da je ona svakako na svima.
„Kada je riječ o korijenima tog problema, ali i zašto nemamo posljedicu u procesima pokušaja rješavanja problema, leži upravo u sintagmi koja može djelovati kao floskula – sistem vrijednosti. Mi smo od početka 90-ih, od raspada Jugoslavije pa naovamo, imali jedan milje koji je opravdavao takvo stanje. To treba nazvati pravim imenom, to su kriminalne aktivnosti, i u tom miljeu je svako onaj koji se na briznu obogatio, ko je prečicom nešto završavao, opisivan kao osoba koja se snašla. Vi ste tu i lingvistički imali potporu i habitus koji je bilo moguće objasniti kao snalažljivo ponašanje, a čim imate takav tretman društva gdje je opravdano snaći se, vi onda imate i ovakvu situaciju i imate nemogućnost da se ti problemi riješe“, kazao je Ćuković.
Dodao je da je postalo neobično ići nekim dužim ali normalnim putem, ali sa druge strane postoji varijanta na koju je važno ukazati a ona se tiče samog obrazovnog sistema i obrazovnog procesa.
„Dat je već nagovještaj tog stanja i situacije. Mi smo u dehumanzaciji čovječanstva izgubili vezu ljudskosti sa samim sistemom obrazovanja i došli u situaciju i kada je savremena nauka tehnicizirana. Nas ne interesuje etika, filozofija, ništa što daje ljudski lik nauci, ne interesuje nas istina ni put do nje, već smo došli do sintagme lažnih diploma. Savremena nauka se toliko udaljila od filozofije da se ona samo bavi efikasnošću i primjenom određenih stvari u praksi. Ne zanima ih put do istine. Mi smo u dehumanizaciji došli i iznutra do ovoga kako danas ovo nazivamo“, kazao je on.
Izvor: Borba.me
