Skupština Glavnog grada imenovala je Denisa Hota za direktora preduzeća Čistoća u punom mandatu i Stanka Sjekloću za v.d. direktora Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Glavnog grada. Takođe, Skupština Glavnog grada usvojila je predlog o razrješenju direktorice Muzeja i galerija Ivane Ćupić i direktora Zelenila Petra Krivokapića.
Hot je postao direktor 31 glasom ZA. Protiv imenovanja nije bilo glasova uzdržanih i protiv.
Skupština Glavnog grada usvojila je Predlog odluke o davanju na kratkoročno korišćenje službenih prostorija mjesnih zajednica bez naknade sa 32 glasa ZA. Protiv i uzdržanih nije bilo.
Skupština je takođe usvojila i tačku 2 – Predlog odluke o izmjeni Odluke o postavljanju odnosno građenju i uklanjanju pomoćnih objekata na teritoriji Glavnog grada Podgorice sa 30 glasova ZA.
Usvojen je i predlog o imenovanju Savjeta RTV „Podgorica“, čime Aleksandar Đurišić više nije njegov član. Predlog je usvojen sa 30 glasova ZA.
Krstović: Jedva čekam da pritisnem taster ZA kada je imenovanje Hota u pitanju
Predsjednik klub odbornika „Pokret za Podgoricu“ Miloš Krstović, kazao je da se izborom Denisa Hota utaba put promjena.
„Denis Hot je simbol borbe protiv DPS korupcije na nivou lokala i Glavnog grada. To svi ovdje treba da poštujemo. Nama je sa Denisom Hotom obraz uvijek bio čist. Nikada nismo imali nepočinsta koja su se dešavala u Čistoći i znam da ih sigurno nećemo imati. Izoborm Denisa Hota mi danas utabamo put promjena – da najbolji kadrovi sjednu na najbolja mjesta.“, kazao je Krstović.
Perić: Nema instrumenta koji može struku da sačuva od partitokratije
Perić je kazao da sve one prakse koje su bile pričane da će se mijenjati, danas imamo bjelodan dokaz da nisu tačni.
„Ono kako se odnosi aktuelna vlast prema problemu koja sama produkuje je zapanjujući. Vi imate većinu da smijenite, imenujete, političke ste postavljali ranije, politički ćete smjenjivati kasnije, vi imate moć da sve prođe mimo nas, a mi nećemo davati ni svoj glasom legitimitet ovu praksu.“, kazao je Perić.
On je upitao odbornike i vlasti i opozicije
„Kada gleda ovakvo smjenjivanje i ovakvo imenovanje čovjek od struke, ko je taj ko je spreman da založi svoj kredibilitet da bi radio stvari od opšteg interesa, koji smo mi zaboravili na ovom putu. Ko je spreman da založi svoju akademsku karijeru, svoje radno mjesto, svoju egzistenciju i da zbog političkog dogovora vi njemu kažete gotovo, ideš kući. Za gospodina Krivokapića ima neko obrazloženje, za gospođu Ćupić ja nisam vidio. Možda je ona radila sjajno posao, možda nije, ali mi to ne vidimo, u obrazloženju to ne vidimo. I onda dolazimo do toga da smo mi ovdje estete tog ranga da mi procjenjujemo čije su kompetencije toliko velike. Ne bih se usudio za takvu ocjenu ljudi. Za istog čovjeka za kojeg danas govorite da je sjajan, za šest mjeseci možete reći da je najgori mogući, da je ostavio minus, jer nema instrumenta koji može struku da sačuva od partitokratije – nema.“, istakao je Perić.
Klikovac: Hot je napravio najgori finansijski rezultat
Predsjedink kluba odbornika Demokratske partije socijalista Andrija Klikovac upitao je, govoreći o v.d direktoru „Čistoće“ d.o.o Denisu Hotu, kakav je način da neko bude četiri puta po šest mjeseci vršilac dužnosti direktora.
„Vi ga 24 mjeseca testirate je li ili nije dobar direktor. Gospodin Hot je napravio najgori finansijski rezultat. Danas u aprilu 2025. po prvi put je naplata prihoda čistoće ispod 90%, u aprilu 2025. godine, u odnosu na ono što je fakturisano.“, kazao je Klikovac.
Odbornici sada vode raspravu o imenovanjima
Anđušić: Do kraja godine strategija upravljanja ljudskim resursima; u izradi centralna kadrovska evidencija
Na pitanje Jelene Knežević, odbornice Stranke Evropskog progresa šta se dešava sa optimizacijom Javne uprave, kao i zašto se iz godine u godinu povećava broj zaposlenih, sekretarka Sekretarijata za lokalnu samoupravu i saradnju sa civilnim društvom Slađana Anđušić, kazala je da je u periodu od 2018 do 2020. godine, na nivou države i lokalnih samouprava sporovđena optimizacija javne uprave.
„Rezultat, kako na državnom, tako i na nivou Glavnog grada nije bio dobar, odnosno na samom kraju procesa imali smo 22 službenika/ice više. Sama uprava Glavnog grada je prepoznala upravljanje ljudskim resursima kao, neću da kažem problem, već potrebu da se ovaj problem unaprijedi. Planirali smo do kraja ove godine izradu strategije upravljanja ljudskim resursima i to će biti prvi put da jedna lokalna samouprava radi ovu strategiju, baš zbog toga da ne bi dali paušalne ocjene, a ovo je jedna vrlo složena i kompleksa materija. Vjerujem da će se pred ovim parlamentom sama strategija naći krajem godine, pa ćemo moći zajednički da donesemo neke analize.
Anđušić je dodala i da je u izradi centralna kadrovska evidencija.
„Evidancija je pri kraju i ubrzo će biti puštena. Ona će prikupljati i analizirati što se to dešava sa zaposlenima, od ugovora o djelu, bolovanja, izostanaka, nagrađivanja, ocjena o radu i sl. Kada su testiranja o meritokratiji u pitanju, reći ću vam podataka – 32 javna oglasa u prošloj godini su ponovljena, jer nijedan kandidat nije položio ispit. Moram da vam kažem da ne postoji mogućnost da bilo ko sazna pitanja, da bilo ko prođe da ne zna i ne prođe provjeru sposobnosti.“, kazala je Anđušić.
Ljiljanić: Glavni grad finansijski i edukativno pomaže korisnicima JU „Kakaricka Gora“.
Zamjenica gradonačelnika, Nađa Ljiljanić, odgovarajući na pitanje odbornika DPS-a Mensura Šaljaja da li Glavni grad može obezbijediti finansijsku pomoć za liječenje zavisnika od pshioaktivnih supstanci, kazala je da Glavni grad učestvuje u liječenju u iznosu od 620 eura mjesečno, kao i da Centar za socijalni rad obezbjeđuje 150 e mjesečno, pa je tako trošak korisnika 230 eura mjesečno. Mjesečna cijena usluga ustanove je 1000 eura.
„Glavni grad Podgorica u potpunosti prepoznaje složenost i ozbiljnost ovog problema zavisnosti od psihoaktivnih supstanci, kao i potrebu za sistematskom podrškom kontinuiranom procesu liječenja, rehabilitacije i socijalizacije osoba pogođenim ovom bolešću. U tom kontektstu, Glavni grad već pokazuje finansijsku podršku korisnicima ove ustanove. Ukupna cijena mjesečnog tretmana po korisniku je hiljadu eura, od čega Centar za socijalni rad obezbjeđuje 150 eura, a porodica ili osoba koja želi da pomogne korisniku, jer se obično zavisnici ne prijavljuju sami, oni pokrivaju troškove od 230 eura. Najveći dio, u iznosu od 620 eura po korisniku mjesečno pokriva upravo – Glavni grad. Na taj način Glavni grad, u skladu sa svojim nadležnostima i mogućnostima, već sada u značajnoj mjeri obezbjeđuje dostupnost tretmana, posebno za one kojima je takva pomoć najpotrebnija. Pored navedenog, Glavni grad sprovodi i dodatne vidove pomoći kroz različite edukativne programe uz angažovanje licenciranih stručnjaka , čime se stvaraju preduslovi za održivi i uspješni oporavak korisnika i njihovu integraciju u zajednicu. „, kazala je Ljiljanić.
Vučković: Prošla uprava dvoranu „Morača“ izdala DPS-u za 3.300, a mi je za koncerte izdajemo 11.310 eura
Direktor Sportskih objekata Aleksandar Vučković govorio je o cjenovniku M-tel dvorane „Morača“, navodeći da je to 310 eura po satu, a da je minimalan broj sati za održavanje koncerata 36.
„Ustupanjem M-tel dvorane Morača za koncerte naše društvo u 2024. godini ostvarilo je prihod od oko 70.000 eura, a u ovoj godini po tom osnovu očekujemo prihod od oko 100.000 eura. Imam osjećaj da je prethodno rukovodstvo željelo da uništi ovo preduzeće. Prošli menadžment Sportskih objekata je fingirao račune svake godine, što je utvrdila i Državna revizorska institucija. Mi smo detaljnim finansijskim iskazima našli da ta šteta iznosi preko milion eura. Sportski objekti su prošle godine, a zahvaljujući organizaciji koncerata, ostvarili rekordan profit. Svi ugovori postoje i dostpuni su vam“, kazao je Vučković, odgovarajući na odbornička pitanja.
On je naveo da je protiv njega podnesena krivična prijava zbog organizacije koncerata, podsjetivši da je prošla uprava 28. marta 2023. zaključila ugovor sa DPS-om za korišćenje dvorane za pripremu i održavanje konvencije.
„Za taj ugovor, a potpuno isto vremena treba kao za koncert, naplaćeno je 3.300 eura, a mi koncerte naplaćujemo najmanje 11.130 eura. To govori o tome ko želi dobro Sportskim objektima, a ko ne želi da postoje“, istakao je Vučković.
U ovoj godini planirana izrada glavnog projekta za podzemnu garažu na Trgu Božane Vučinić
Odbornik DPS-a Filip Terzić pitao je šta se dešava sa projektom izgradnje podzemne garaže na Trgu Božane Vučinić i kada će projekat biti realizovan.
Vršilac dužnosti direktora Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice, Bajko Vučićević podsjetio je da su još 2020. ugovorili izradu idejnog rješenja i glavnog projekta Trga Božane Vučinić sa podzemnom garažom.
„U maju 2021. godine služba glavnog gradske arhitekte je dala saglasnost na idejno rješenje i na osnovu usvojenog idejnog rješenje pristupilo se izradi glavnog projekta. Budžetom za 2025, Ministarstvo za kapitalne projekte planiralo je sprovođenje aktivnosti na izradi projektne dokumentacije – glavnog projekta i realizaciju istog po sistemu žutog fidika“, kazao je Vučićević.
Vučićević: Novi bulevari dobiće više od 10 kilometara biciklističkih staza
Iz Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice najavili su da će nakon izrade Studije razvoja saobraćaja i prevoza u Glavnom gradu, kojom će biti obuhvaćen posebni separat vezan za biciklistički saobraćaj, uzeti u razmatranje planiranje i izrade tehničke dokumentacije izgradnje novih koridora biciklističkih staza.
„Pojedinim planskim dokumentima, uz koridore saobraćajnica bulevarskog tipa, već postoje planirane biciklističke staze. Kao primjer je biciklistička staza uz nastavak Bulevara Pera Ćetkovića, obostrane staze ukupne dužine 1.060 metara, kao i Bulevara Veljka Vlahovića, obostrane staze dužine 3,4 kilometra. Imamo i bulevar prema Tuzima, gdje su završeni radovi, obostrane staze oko 4 kilometra i budući bulevar Vojislavljevića čijom će se izgradnjom dobiti još jedan koridor i obostrane staze ukupne dužine 6.200 metara“, kazao je v.d. direktora Agencije za izgradnju i razvoj Podgorice, Bajko Vučićević.
Sekretar Sekretarijata za saobraćaj Ninoslav Kaluđerović kazao je da su biciklističke staze u prethodnom periodu rađene bez bilo kakve analize, te da su ga dočekali brojni zahtjevi da se one uklone sa važnih saobraćajnica i što je učinjeno.
„Struka mora da se pita i ne smijemo dozvoliti da neko nakon nas mijenja to što smo uradili, jer je šteta velika“, kazao je Kaluđerović.
Služba zaštite za godinu i po nabavila jedno vatrogasno vozilo
Odbornik DPS-a, Stefan Ćulafić pitao je koliko je novih vozil nabavljeno u Službi zaštite i spašavanja u prethodnih nešto više od godinu i po.
Haris Sijarić iz Službe zaštite i spašavanja je naveo da su od novembra 2023. godine nabavili jedno vatrogasno vozilo i da je isporučeno 24. juna 2024.
Vozilo je, kako je rekao, namijenjeno prvenstveno za gašenje šumskih požara.
Odbornik Ćulafić je kazao da Služba zaštite nije radila svoj posao, te da je dvije godine ranije mnogo urađeno na nabavci mehanizacije i opreme.
Lazović: Smart parkinzi su se pokazali kao dobro rješenje
Vršilac dužnosti direktora Parking servisa Nikola Lazović kazao je da su pametni parkinzi budućnost i da se njihova isplativost već pokazala, kao i dobro rješenje, ali da ima mnogo prostora za napredak.
„Instaliranje jednog smart parkinga košta nas oko 50.000 eura, dok je godišnji trošak parkinga sa naplatnom rampom oko 45.000 eura. To pokazuje da se smart parking brzo isplati“, kazao je Lazović.
Mujović: Gradnja na Veljem brdu biće kako to odgovara Glavnom gradu
Odbornik Evropskog saveza Miloš Đuričković komentarisao je projekat Velje brdo i pitao šta se dešava sa tim projektom kada su nadležnosti Glavnog grada.
Dejan Mugoša iz Sekretarijata za planiranje prostora i održivi razvoj je naveo da su za sada od Ministarstva prostornog planiranja i urbanizma dobili jedan zahtjev – za izdavanje odluke o lokaciji sa elementima urbanističko-tehničkih uslova za izgradnju lokalnog objekta od opšteg interesa, izgradnju saobraćajnice sa pratećom infrastrukturom.
„Na Ministarstvu je da se obrati našem sekretarijatu za odobrenje za građenje tog bulevara do Veljeg brda“, kazao je Mugoša.
Gradonačelnik Saša Mujović je objasnio da je projekat pod ingerencijom Ministarstva prostornog planiranja i da Glavni grad nema mnogo uticaja.
„Kao gradonačelnik sam uključen u rad Koordinacionog tijela za Velje brdo, gdje sam se borio i izborio da gradnja na Veljem brdu bude kako to odgovara Glavnom gradu. To znači da, kada se budu gradile zgrade, prateća infrastruktura bude kako smo mi planirali. Tražio sam da se ne dozvoli da se tamo napravi blok zgrada a da nema škole, vrtića i doma zdravlja, jer bi to bio atak na Podgoricu. Moramo imatri svu infrastrukturu. To je prihvaćeno i gradiće se etapno. Moramo misliti o svemu kada je riječ o ovom projektu“, kazao je Mujović.
Spalević: Poljoprivrednicima će biti isplaćene naknade
Zamjenik gradonačelnika, Boris Spalević naveo je da se ne kasni sa naknadama za poljoprivrednike i da će ugovor biti ispoštovan.
„Služba za podršku poljoprivredi i ruralnom razvoju Glavnog grada funkcioniše na način kada uradi plan i program, dostavlja ga resornom ministarstvu. Ugovor koji je potpisan s Ministarstvom poljoprivrede je potpisan iz razloga jer gradska služba nema kapacitete da se bavi konkretno sa određenim stvarima i koristimo resurse ministarstva. Ugovor koji je potpisan od marta do marta biće važeći i biće isplaćivana naknada, odnosno 0,12 ili 0,14 eura po litru mlijeka. Poljoprivrednici neće biti oštećeni sigurno“, kazao je Spalević, odgovarajući na pitanje odbornika Evropskog saveza Budimira Mugoše.
On je naveo da se ne kasni zbog Glavnog grada, već zbog tehničkih promjena i sakupljanja žiro-računa od poljoprivrednika.
U Glavnom gradu 1.155 službenika, 63 ugovora o djelu
Odbornica DPS-a Mirjana Radulović pitala je koliko je u Glavnom gradu bilo ugovora o djelu u posljednjih godinu, kao i službenika.
Sekretar za finansijske poslove i analizu budžeta Balša Špadijer kazao je da je 1.155 službenika na dan 30.4.2025, 1.140 na dan 31.12.2024, 1.027 na dan 31.12.2023, a u ukupnom broju pobrojani su i funkcioneri, starješine organa, kao i lica i funkcioneri koji su uzeli naknadu po osnovu prestanka funkcije. Što se tiče ugovora o djelu, na dan 30.4.2025. realizovana su 63 ugovora o djelu, na dan 31.12.2024. – 61 ugovor i na dan 31.12.2023. realizovano je 70 ugovora o djelu.
Na ulicama glavnog grada za godinu postavljeno 1.438 stubića
Sekretar Sekretarijata za saobraćaj Ninoslav Kaluđerović navodi da ni on ne misli da su stubići rješenje za probleme u saobraćaju, već privremeno rješenje za probleme koje svi zajedno treba da rješavamo.
„Da su saobraćajnice, prethodnim planskim dokumentima u prethodnom periodu bile bolje planirane, sigurno da bi sada imali manje gužve u saobraćaju. Sve stvari bi se lakše rješavale. Ipak, problem je i u svima nama. Potrebno je da prvo kroz edukaciju radimo na tome“, kazao je Kaluđerović, odgovarajući na pitanje odbornika Miloša Maškovića.
Kaluđerović je naveo da je postavljeno 1.438 stubića u prethodnom periodu, objašnjavajući da to ne znači da se na ulicama nalazi toliko stubića, već da se u toj brojci nalaze i stubići koji su mijenjani.
Mašković smatra da ovi stubići ne rješavaju probleme u saobraćaju, navodeći da je od 1.8.2023. do 15.4.2024. postavljeno 2.222 komada stubića, a u prethodnoj godini ukupno 1.438 stubića.
Zečević: Prijestonica još nije uplatila novac za izvedene radove na putu Bajramovica – Komani, predmet u SDT-u
Direktor preduzeća „Putevi“ Radoš Zečević kazao je da Prijestonica Cetinja nije izvršila uplatu za izvedene radove na putnom pravcu Bajramovica – Bandići – Komani u iznosu od 249.969 eura, odgovarajući na pitanje odbornika Demokrata Mitra Vukovića.
Zečević je naveo da se ovaj predmet nalazi kod specijalnog državnog tužioca.
Upravo na taj iznos je potpisan ugovor između tadašnjih predsjednika opštine Cetinje Aleksandra Kašćelana i gradonačelnika Podgorice Ivana Vukovića 2020. godine, što je naveo i odbornik Mitar Vuković, koji je naveo da je ova faktura bila sakrivena pune dvije godine u preduzeću „Putevi“.
Zečević je istakao da su „Putevi“ uradili sve što je do njih i da je ovo sada sudski spor, iako je, kako navodi, svima poznato o čemu se radi.
Špadijer: Sudske presude za radne odnose zaposlenih za osam godina koštale Glavni grad 13 miliona
Na ime izgubljenih sudskih postupaka, po osnovu radnih odnosa zaposlenih, od 2015. zaključno sa 2022. godinom ukupno je isplaćeno 12.216.650 eura, kazao je sekretar za finansijske poslove i analizu budžeta Balša Špadijer.
On je i naveo koliko je isplaćeno po godinama:
2015 – 130.856
2016 – 906.481
2017 – 2.065.686
2018 – 3.500.430
2109 – 2.168.813
2020 – 1.357.037
2021 – 1.545.559
2022 – 541.784
Na ime isplaćenih poreza i doprinosa, po osnovu predmetnih pravosnažnih sudskih presuda isplaćeno je ukupno 818.233 eura.
Po godinama:
2018 – 4.068
2019 – 14.885
2020 – 365.987
2021 – 244.773
2022 – 188.519
„Ukupan trošak po budžet Glavnog grada po osnovu pravosnažnih sudskih presuda za radne odnose zaposlenih od 2015. do 2023. iznosi 13.034.883 eura“, kazao je Špadijer.
Rašović o „ničijoj kući“: Objekat nije evidentiran u katastru nepokretnosti, inspektori će izaći na teren da utvrde ko je poreski obveznik
Direktor Uprave lokalnih javnih prihoda, Aleksandar Rašović kazao je da „ničija kuća“ do 1. januara ove godine nije evidentirana u katastru nepokretnosti i da nije utvrđen porez na nepokretnost za taj objekat.
„Provjerom dobijenih podataka utvrdili smo da izgrađeni objekat nije evidentiran u katastru nepokretnosti na dan 1.1.2025, kao i na isti dan svih prethodnih godina. Tako da ova uprava nije donosila rješenje o porezu na nepokretnosti. Već je dat nalog inspektorima Uprave o tome ko je poreski obveznik, a nakon toga, ako se utvrdi postojanje uslova za utvrđivanje poreza, donijeće se i odgovarajuća poreska rješenja“, kazao je Rašović.
Na njegov odgovor reagovao je Paunović koji je pozvao nadležne da izađu na teren i utvrde činjenično stanje i da se konačno utvrdi stvarni vlasnik objekta, iako, kako je rekao, svi znamo da je stvarni vlasnik Milo Đukanović.
Paunović: Šta se dešava sa „ničijom kućom“ i da li vlasnik plaća porez
Predsjednik Kluba odbornika Demokratske Crne Gore Mitar Paunović pitao je šta se dešava sa kućom „čiji je formalni investitor bio Vladan Ivanović, a u javnosti poznata kao ‘ničija kuća’“. On je pitao i da li se izmiruje porez za ovu kuću.
„Izgradnja projekta, poznatog kao ‘ničija kuća’ počela je još 2013. godine. Rok koji je investitor odredio je 18 mjeseci, a građevinska dozvola je izdata na tri godine. Obišao sam lokaciju i vidio da je uloženo na milione eura, uz ogradu Vile Gorice. U javnosti je poznato ko je stvarni vlasnik. Od 2013. godine ovaj objekat je prazan. Uloženi su milioni, a objekat je prazan. Pitam se ko to u Podgorici i Crnoj Gori može da priušti sebi, da u porodičnu kuću uloži miliona, a da se u nju ne usuli“, kazao je Paunović.
Mujović: Nad glavom nam visi najmanje 117 miliona odštete ukoliko brzo ne započnemo izgradnju postrojenja
Nad glavom nam visi najmanje 117 miliona eura odštete ukoliko ne krenemo brzo u realizaciju izgradnje postrojenja za sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda, kazao je gradonačelnik Saša Mujović.
„Izgradnja postrojenja za sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda je preduslov daljeg razvoja Podgorice i tu nema dileme. Postrojenje se sastoji iz osam komponenti. Takođe, nalazi se na teritoriji opštine Zeta i mještani se bune. Nad glavom nam je i mač da postoji vjerovatnoća i opasnost da u slučaju promjene lokacije dođemo u situaciju da plaćamo određenu kaznu. Vremena za čekanje nema, ali sam se suočio sa zidom i zaista nepokolebljivi stav mještana. Tražili smo od njih da se ta zemlja otkupi i da se počne graditi postrojenje. Nije bilo dogovora. Tražili smo alternativno rješenje koje se svodi na jedno – lokacija gdje se može instalirati oprema koja je već nabavljena kako ne bi došli u situaciju da plaćamo penale“, kazao je Mujović.
Mujović: Nad glavom nam visi najmanje 117 miliona odštete ukoliko brzo ne započnemo izgradnju postrojenja
Nad glavom nam visi najmanje 117 miliona eura odštete ukoliko ne krenemo brzo u realizaciju izgradnje postrojenja za sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda, kazao je gradonačelnik Saša Mujović.
„Izgradnja postrojenja za sakupljanje i prečišćavanje otpadnih voda je preduslov daljeg razvoja Podgorice i tu nema dileme. Postrojenje se sastoji iz osam komponenti. Takođe, nalazi se na teritoriji opštine Zeta i mještani se bune. Nad glavom nam je i mač da postoji vjerovatnoća i opasnost da u slučaju promjene lokacije dođemo u situaciju da plaćamo određenu kaznu. Vremena za čekanje nema, ali sam se suočio sa zidom i zaista nepokolebljivi stav mještana. Tražili smo od njih da se ta zemlja otkupi i da se počne graditi postrojenje. Nije bilo dogovora. Tražili smo alternativno rješenje koje se svodi na jedno – lokacija gdje se može instalirati oprema koja je već nabavljena kako ne bi došli u situaciju da plaćamo penale“, kazao je Mujović.
Gradonačelnik Podgorice Saša Mujović kazao je za Gradsku da su pitanja poslali gotovo svi odbornici i da očekuje konstruktivnu raspravu. Stiglo je više od 50 pitanja – za gradonačelnika i gradske službe, a Mujović za Gradsku kaže da će se potruditi da na svako jasno i konkretno odgovori.
Poručuje da očekuje konstruktivnu raspravu, zasnovanu na argumentima i realnim procjenama. Politizaciju, kaže, treba ostaviti po strani.
Na dnevnom redu su i Predlog odluke o davanju na kratkoročno korišćenje službenih prostorija mjesnih zajednica bez naknade, kao i Predlog odluke o izmjeni Odluke o postavljanju odnosno građenju i uklanjanju pomoćnih objekata na teritoriji Glavnog grada Podgorice.
Tema sjednice biće i izbor i imenovanja.
Odbor za izbor i imenovanja dao je saglasnost da Skupština Glavnog grada za direktora Čistoće, u punom mandatu, imenuje dosadašanjeg v.d. direktora Denisa Hota. Članovi odbora jednoglasno su podržali predlog da za v.d. direktora Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice bude imenovan Stanko Sjekloća.
Saglasnost je data i na odluku o imenovanju Savjeta RTV „Podgorica“ iz koje će biti izbrisan Aleksandar Đurišić koji je na poslednjoj sjednici gradskog parlamenta razriješen sa mjesta člana zbog konflikta interesa.
Takođe, Odbor za izbor i imenovanje dao je saglasnost na odluku o razrješenju direktorice Muzeja i galerija Ivane Ćupić i direktora Zelenila Petra Krivokapića.
Izvor: Gradski.me
