Direktor Instituta za javno zdravlje, epidemiolog dr Igor Galić ocijenio je da su svi segmenti u društvu odgovorni zbog rizično malog broja djece u Crnoj Gori, koja su primila obaveznu MMR vakcinu, koja štiti od tri zarazne bolesti – malih boginja (morbile), rubeole i zaušaka.
On je u razgovoru za “Dan” potvrdio da smo među državama sa najmanjim brojem djece vakcinisane po obaveznom kalendaru vakcinacije, a koja su rođena 2020. godine. U ovom uzrastu nevakcinisano je 5.754 mališana. Vakcinu nije primilo ukupno 16.495 djece predškolskog uzrasta.
Po obaveznom kalendaru vakcinacije, prvu dozu djeca primaju sa navršenom prvom godinom života, a drugu kada napune šest. Galić objašnjava kako se smatra da su oni koji su primili drugu dozu zaštićeni od pomenutih bolesti i u kasnijem životnom dobu.
Na pitanje povodom upozorenja domaćih stručnjaka, ali i onih iz Svjetske zdravstvene organizacije i UNICEF-a da Crnoj Gori prijeti opasnost od epidemije morbila, Galić je poručio da “jesmo među najslabijim u svijetu i to se odnosi na djecu rođenu 2020. godine”.
“Prvom dozom je vakcinisano 18,8 odsto djece, što znači da u ovom godištu imamo 5.754 nevakcinisanih. Da bi se epidemija prevenirala, neophodno je da bude vakcinisano preko 90 odsto, pa i 95 odsto djece, što govori u prilog suštini problema u kome se mi trenutno nalazimo. Između navršene jedne i šeste godine života vakcinisano je 56,5 odsto djece, odnosno nevakcinisanih u ovoj uzrasnoj grupi je 16.495. MMR vakcina, osim od morbila, štiti od zaušaka i rubeole. To su takođe bitne zarazne bolesti koje se na ovaj način preveniraju. Istina je da je smanjen obuhvat vakcinacijom iz kalendara obavezne vakcinacije djece u poslednjoj godini, što svakako može biti rezultat pandemije koja je uticala da su roditelji manje zainteresovani za vakcinaciju djece protiv ovih bolesti. Generalno, pad obuhvata ovom vakcinom zabilježen je 2014. godine zbog poznatih događaja u vezi sa sumnjom na sporno dejstvo ove vakcine što je daljim studijama opovrgnuto. Možemo reći da je ova vakcina bezbjedna i efikasna u borbi protiv ovih zaraznih bolesti”, poručio je Galić.
On je dodao da je 2014. godine neoprezno objavljen rad u stručnom časopisu, a mnogi naučnici kasnije su opovrgli vezu između vakcine i autizma, što je na kraju priznao i autor spornog članka. Prema riječima Galića, to je nanijelo nesagledive posledice po sve zdravstvene sisteme, a uslijedila je i manja epidemija u regionu. On podsjeća da je u Ukrajini 2018. godine obolio najveći broj djece, a bilo je i smrtnih slučajeva.
Upitan ko je odgovoran za trenutnu situaciju u Crnoj Gori, Galić ocjenjuje da je “problem složen i da ima mnogo elemenata koji su doprinijeli ovakvom stanju”.
“Cijelo društvo je odgovorno, svaki segmenat društva i zdravstvenog sistema ima svoj dio odgovornosti. Ipak, insistirao bih na odgovornosti u smislu da je bitno da zdravstveni sistem omogući građanima da ostvare zdravstvenu zaštitu. Mi imamo dovoljan broj vakcina. S druge strane, neophodno je da senzibilišemo javnost o neophodnosti vakcinacije. Tu se možemo složiti da treba da budemo prisutniji u javnosti, kako putem medija tako i u kontaktu sa zdravstvenim radnicima, konkretno pedijatrima. Svakako da je borba protiv pandemije i zauzetost zdravstvenog sistema mogla negativno da rezultira na ovaj obuhvat, ali svakako nije opravdanje ni za zdravstveni sistem, niti roditelje. U svakom momentu roditelji su mogli da vakcinišu svoju djecu, a zdravstveni sistem je bio dužan da im u tom trenutku odgovori na njihove zahtjeve”, kazao je Galić.
On je na pitanje povodom podatka da su protiv 20 roditelja podnesene prijave, a nevakcinisano je više od 16.000 djece, ocijenio da “u senzibilitetu pedijatra nije da kažnjava”.
“Cilj je da se roditelji senzibilišu, a ne da se kažnjavaju”, poručio je Galić, najavljujući kampanje i istraživanja, u koje će biti uključene i SZO i UNICEF, kako bi se vidjelo gdje je problem, ali i preduzeli koraci za povećanje obuhvata vakcinacijom MMR vakcinom.
On je upozorio da je uzročnik zaraze morbilama jako prenosiv, mnogo više od najprenosivijeg omikron soja virusa korona.
“Najprenosiviji soj, sadašnji omikron soj, on ima taj rang od 8 do 10, a za male boginje je od 12 do 14. To bi otprilike značilo da ukoliko se u jednoj prostoriji nalazi 10 osjetljivih osoba, dakle nevakcinisanih, i ukoliko se pojavi jedna osoba oboljela od malih boginja, sasvim sigurno možemo reći da će devet od deset osoba da se razboli. Zarazniji od najzaraznijeg soja korone. Sa epidemiološkog aspekta nosi veliki rizik zbog kolektiva, školske i predškolske djece, jer bi unošenjem u te kolektive došlo do obolijevanja djece u velikom broju. Sama karakteristika virusa je da zna da izazove smrtne ishode, što se dešavalo tokom epidemije u Ukrajini. Posledice obolijevanja su značajnije u odnosu na sezonske viruse”, objasnio je Galić.
Na pitanje o konkretnim posledicama obolijevanja, Galić napominje “da su to prije svega razvojni poremećaji svih sistema kod djeteta”.
“To je bolest koja usled masovnosti može jako da optereti zdravstveni sistem i promijeni cjelokupno društveno funkcinisanje, upravo zbog škola i vrtića. S obzirom na to da su starije generacije ranije vakcinisane jednom dozom, za koju postoji vjerovatnoća da nije dovoljna da zaštiti ljudski organizam od obolijevanja od malih boginja tokom cijelog života, i na starijub populaciju bi se prenio taj virus. Ova vakcina sadrži zaštitu i protiv rubeole, koja tokom trudnože može da izazove sindrom koji može rezultirati teškim posledicama kao što je smrt ploda, ili čak razvojni poremećaji kod ploda. Vakcina je vrlo efikasna u zaštiti protiv patogenih uzročnika koji mogu imati vrlo ozbiljne posledice u populaciji”, ističe Galić.
Upitan da li zdravstveni radnici, odnosno pedijatri mogu garantovati bezbjednost MMR vakcine, Galić je izjavio da “dolazimo do pitanja gdje vam niko u zdravstvenom sistemu neće 100 odsto garantovati ni zašta, u smislu da neželjenih dejstava neće biti”.
“Mi možemo samo da odgovorimo na osnovu statističkih podataka. Ti statistički podaci nam govore, u poređenju sa mnogo većim državama, da će biti mnogo manji broj neželjenih dejstava vakcine u odnosu na broj stanovnika. Recimo neko neželjeno dejstvo može da se javi u jednom od 10.000 ili 100.000 slučajeva”, tvrdi Galić.
