Pravni okvir za nezavisnost pravosuđa u Crnoj Gori uglavnom postoji, ali ono je i dalje podložno političkom miješanju, pa bi trebalo jačati nezavisnost Tužilačkog i Sudskog savjeta između ostalog i primjenom preporuka Savjeta Evope -Venecijanske komisije i GRECO.
Vijesti pišu da se to, između ostalog, navodi u posljednjem neformalnom dokumentu Evropske komisije (EK) o stanju u poglavljima 23 i 24 za Crnu Goru, čije je zatvaranje ključno za dalji proces evropskih integracija države.
U dokumentu, u koji su Vijesti imale uvid, pohvaljuje se povećanje broja presuda u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, broj uhapšenih članova kriminalnih grupa i rekord u zapljeni droge.
“Snage za sprovođenje zakona su imale ključne uspjehe kad je u pitanju borba protiv kriminalnih mreža 2021. godini, uključujući i hapšenja vođa dva vodeća kirminalna klana, čime je napravljen zaokret u borbi protiv organizovanog kriminala”, piše u dokumentu.
On obuhvata period od juna prošle godine do aprila ove godine, i u njemu se podsjeća da je “prioritet daljeg ukupnog napretka u pristupnim pregovorima ispunjavanje privremenih mjerila u poglavljima 23 i 24”.
“Kao što je predviđeno revidiranom metodologijom proširenja, nijedno drugo poglavlje ne bi trebalo biti zatvoreno prije nego što Crna Gora postigne ovaj cilj”, dodaje se.
Kada su u pitanju ratni zločini, EK konstatuje da je Crna Gora nastavila sa implementacijom strategije procesuiranja ratnih zločina i da je imala dobru pravosudnu saradnju sa susjednim zemljama i sa Međunarodnim međunarodnim mehanizmom za krivične sudove:
”Međutim, i dalje su ostale određene pravne i praktične prepreke za efikasno istragu, procesuiranje, suđenje i kažnjavanje ratnih zločina u skladu sa međunarodnim standardima, uključujući poštovanje specifičnih zahtjeva za dokaze suđenja za ratne zločine, zaštitu svjedoka i nedovoljne kapacitete u tužilaštvu i pravosuđu”, navodi se u dokumentu.
Dodaje se da “još izostaju opipljivi rezultati u krivičnim istragama na konkretnim slučajevima”.
EK je konstatovala određen napredak Agencije za sprječavanje korupcije, navodeći da su njeni pojedini kapaciteti ojačani, ali upozoravaju na to da i dalje ostaju izazovi koji se tiču nezavisnosti agencije, selektivnog pristupa u nekim slučajevima i kvaliteta odluka koje donose.
Što se tiče slobode medija i slobode izražavanja, EK pohvaljuje promjenu pravnog okvira, odnosno izmjene Krivičnog zakonika, kako bi se ojačala efikasna zaštita novinara i drugih medijskih radnika.
Zamjera se međutim što još nije osigurano puno i efikasno sudsko praćenje napada i prijetnji, uključujući stare slučajeve.
Pominje se slučaj novinarke Olivere Lakić 2018. godine, za koji je policija uhapsila dvojicu osumnjičenih, od kojih je jedan policajac.
