Dječiji dodatak od 30 EUR ne može porodicu izbaviti iz siromaštva, niti omogućiti zadovoljavanje razvojnih potreba djece, ocijenili su iz nevladine organizacije Banka hrane i dodali da je potrebno hitno povećati visinu dodatka.
Predsjednica Banke hrane, Marina Medojević, navela je da će od ponedeljka roditelji i staratelji djece do 18 godina moći da u Centru za socijalni rad u opštini prebivališta podnesu zahtjev za ostvarivanje prava na dječiji dodatak. Ta vijest, prema riječima Medojević, bila bi odlična da je u Crnoj Gori mala razlika među prihodima zaposlenih i da je njihov standard dobar, kao i da postoji mali broj porodica sa djecom, među nezaposlenima.
Medojević je navela da je, kako je Crna Gora država velikih socijalnih razlika sa visokom stopom nezaposlenosti od preko 20 odsto, takva odluka nepravedna.
“Iznos dodatka za djecu od 30 EUR ne može porodicu izbaviti iz siromaštva, niti omogućiti zadovoljavanje razvojnih potreba djece”, navela je Medojević, prenosi Mina.
“Popuštanje kriterijuma dodjele socijalne pomoći, kako bi dostupnost sistemu socijane zaštite bila veća, je obaveza naše države”, apeluje Medojević.
Kako je istakla, samo djeca korisnika socijalne pomoći do koje se teško stiže zbog krutih i teško ostvarljivih uslova, čak i u vremenu velike krize u kojoj se živi, imaju 44 EUR i to ne za svu djecu u porodici, nažalost.
Medojević je pojasnila u Crnoj Gori malo zaposlenih ima prosječnu platu od 707 EUR, a čak ni ona, kako je ocijenila, nije dovoljna za minimalnu potrošačku korpu od 740 EUR koja znači biološki opstanak porodice, to jest 2.211 kalorija po osobi.
“U njoj nije uračunata renta to jest kirija kako bi minimalna potrošačka korpa bila niža i što bliža prosječnoj plati”, dodala je Medojević.
Kako je rekla, 2015. godine, kada je renta ulazila u sastav Minimalne potrošačke korpe iznosila je 199,7 EUR, što bi današnju mininalnu potrošačku korpu dovelo do skoro hiljadu EUR.
“Kako kod nas največi broj zaposlenih prima minimalnih 450 EUR, možemo zaključiti da ni dva zaposlena u porodici ne dostižu takvu potrošačku korpu”, tvrdi Medojević.
Medojević je naglasila da, kao i u mnogim uređenim, socijalno odgovornim državama visina dječijeg dodatka mora biti zavisna od prihoda i imovine porodice u kojoj žive.
“Logično, porodica koja ima manje, dobila bi veći dječiji dodatak za svako dijete bez izuzetka, kako bi se koliko toliko pomoglo djecu da rastu zdrava i da mogu da se školuju, da ne bi ponavljala sudbinu svojih roditelja”, rekla je Medojević.
Najveći problem sistema socijalne zaštite u Crnoj Gori je, prema riječima Medojević, što se za davanja za materijalno ugrožene izdvaja svega 25 odsto, odnosno 14,5 miliona godišnje od ukupnih 58 miliona opredijeljenih za materijalna davanja.
“Potrebno je hitno povećati visinu materijalno obezbjeđenje porodice i dječijeg dodatka kako bi se vratilo dostojanstvo porodica u stanju nemaštine kao i obuhvat socijalno ugroženih građana sa materijalnim obezbjeđenjem kroz izmjene kriterijuma za ostvarivanje tog prava”, zaključila je Medojević
Izvor: RTNK
