Ustavni odbor razmatraće danas izvještaj Komisije o izboru četvoro sudija Ustavnog suda Crne Gore na osnovu javnog poziva od 1. avgusta.
Komisija je formirana na prošloj sjednici sa zadatakom da pregleda dokumentaciju 19 kandidata koji su konkurisali za sudije Ustavnog suda.
Komisija će utvrditi da li su prijave kandidata u skladu sa uslovima koji su propisani javnim pozivom.
Saopšteno je da su se na javni poziv prijavili Snežana Armenko, Alija Beganović, Tatjana Bulatović, Ilija Vukčević, Sulejman Guči, Dragana Đuranović, Azra Jasavić, Snežana Jonica i Jovan Kojičić.
Na javni poziv prijavili su se i Sanja Malenjak, Jadranka Novaković, Zdenka Perović, Mirjana Popović, Ivan Radojičić, Branislav Radulović, Enesa Rastoder, Jelena Ružičić, Gorica Fatić i Edis Hadžić.
Ustavni sud, od ukupno sedam, sada ima četiri člana.
Predsjednik je Budimir Šćepanović, a članovi Milorad Gogić, Desanka Lopičić i Miodrag Iličković, koji u utorak ispunjava uslove za penziju, čime taj sud neće imati kvorum za rad.
Početkom godine penzionisan je Dragoljub Drašković, a ranije Hamdija Šarkinović i Mevlida Muratović.
Predsjednica Ustavnog odbora Simonida Kordić podsjetila je da je javni poziv za izbor četvoro sudija Ustavnog suda otvoren 1. avgusta a trajao je mjesec dana.
Predsjednica Komisije o izboru četvoro sudija Ustavnog suda Crne Gore Jovanka Laličić navela je da su sve prijave blagovremene i potpune, a da je kandidat Jovan Kojičić umjesto uvjerenja o položenom stručnom ispitu priložio dopis iz kog se vidi da mu je stručni ispit bio zakazan za 29. avgust, međutim zbog sajber napada stručni ispit je kasnije održan. Komisija je ocijenila da ne bi bilo pravedno da ga eliminišu zbog toga, prenosi RTNK.
Član odbora Vladimir Martinović naveo je da je komisija svoj posao radila na najbolji mogući način. Kazao je da je komisija uzela u obzir da je Crna Gora bila pod udarom sajber napada.
Član odbora Andrija Popović apelovao je na hitnost rješavanja izbora sudija Ustavnog suda.
“Institucija nad svim institucijama u Crnoj Gori je od prekosjutra krnja, sve se dovodi u pitanje, dovode se u pitanje i lokalni izbori. Molim za efikasnost”, istakao je Popović.
On je predložio da članovi Ustavnog odbora, uz ostale poslanike, jer je potrebno 27 poslanika za zakazivanje vanrednog zasijedanja, već koliko je danas traže zakazivanje vanrednog zasijedanja.
Član odbora Suada Zoronjić istakla je da je kadrovsko stanje u Ustavnom sudu jako loše.
“Treba da se uozbiljimo, jer od nas zavisi da li će Ustavni sud imati konsenzus. Ako mi ne budemo dali doprinos ne može se odblokirati proces”, istakla je Zoronjić.
Ona je navela da je dobro da su se ljudi odazvali na poziv i da nisu izgubili nadu i vjeru.
Popović je apelovao da se što prije zakaže vanredno zasijedanje, jer se mora zakazati 15 dana ranije.
“Poslednji dan za zakazivanje vanrednog zasijedanja je za tri dana, sigurno je da će Ustavni odbor za 15 dana završiti ovaj posao, naveo je Popović, dodajući da ako se ovo ne uradi do kraja septembra sigurno je da nećemo imati Ustavni sud do kraja oktobra”, dok prođu lokalni izbori.
Istakao je i to da je lokalni izbori ne mogu biti održani ako nemamo Ustavni sud u kompletnom sastavu, tako da je to pravo vrzino kolo.
Kordić je kazala da razumije dobru namjeru kolege Popovića, ali ipak sve mora biti utemeljeno u Poslovniku i zakonskim rješenjima.
“Čak i kad bismo pošli putem koji Vi dobronamjerno predlažete, mi ne donosimo konačnu odluku. Taj put samo obezbjeđuje realizaciju one maksime “muko moja pređi na drugoga”. Mi izglasamo nekoga a nije obezbjeđena dvotrećinska većina, konačni izbor sudija ipak bira plenum”, odgovorila je Kordić Popoviću.
Član odbora Danijel Živković kazao je da je odgovornost za neizbor sudija Ustavnog suda u parlamentu.
“Ustavni sud je u blokadi jer politički subjekti ili pojedinci iz tih političkih subjekata nisu glasali za sudije Ustavnog suda”, naveo je Živković.
Kazao je da ako je nekom bio interes da se dođe do deblokade Ustavnog suda, pojedini bi glasali ranije.
“U julu smo kao parlament mogli jednog ili četvoro sudija da izaberemo, jer je 13 sadašnjih kandidata bilo prijavljeno na neke od ranijih poziva”, naveo je Živković, dodajući da je odgovornost na Ustavnom odboru a ne parlamentu, jer ka parlamentu ne može proći nijedan predlog koji nema većinu na odboru.
Zoronjić smatra da ne može biti odgovoran pojedinac za ovakvo stanje.
“Ne možemo udovoljavati onima kojima se 30 godina udovoljavalo i nećemo iste bitke da bijemo. Neće oni koji se budu birali završavati u Spužu, za to se ja borim”, istakla je ona.
Popović je naveo da zna da je namjerna blokada institucija i Ustavnog suda, a to je krenulo od septembra 2020. godine.
Živković je odgovorio koleginici Zoronjić da se u julu glasalo za sudije Ustavnog suda i tražio je od nje da kaže ko je kandidat kojeg je “lično favorizovao”.
Zoronjić je kazala da nije mislila na njega lično, već na DPS, ističući da nije bilo političke volje s njihove strane, iako Živković tvrdi suprotno.
Ona je navela da je cilj da svi kandidati dobiju podjednaku šansu i ne može da ga bira jedan politički subjekat.
Živković je opet tražio od Zoronjić da kaže ime i prezime kandidata koje je navodno DPS favorizovao.
Ona je navela da nema obavazu da kaže, jer nije na sudu.
“Kandidata znate odlično. Vi ste očigledno htjeli da vaš kandidat ima većinu na odboru. Ja vam tvrdim da će se ovdje birati četiri kandidata a ne jedan”, istakla je ona.
Martinović je istakao da Demokratska Crna Gora neće učestvovati u glasanju za izbor jednog sudije.
“Oni politički subjekti koji hoće samo jednog oni imaju određene skrivene namjere, a te namjere su da ponovo partijski zarobimo Ustavni sud a to nam nije cilj jer smo vidjeli šta znači zarobljen Ustavni sud, kao i Tužilaštvo do izbora GST Vladimira Novovića”, naveo je Martinović.
Pitao je koleginicu Zoronjić ko je na nju vršio uticaj i pritisak za izbor sudije, jer ako je to tačno onda je to skandalozno.
“Meni je žao ako je to tako, bez obzira da sve teške riječi između naših političkih subjekata, molim Vas da kažete. Sada građani imaju priliku da vide ko želi da zatvorimo poglavlja 23. i 24. ako ne”, dodao je on.
Zoronjić je navela da nije mislila da je nju neko od kandidata zvao i vršio pritisak.
“Moguće da sam se pogrešno izrazila. Bilo je lobiranja, ali kako da se postigne dogovor ovdje. Taj dan više puta bilo je pokušaja da se dogovorimo, to ne smatram pritiscima, to su dogovori. Vi ste to digli na neki nivo”, navela je Zoronjić.
Martinović kaže da nije strašno što jedni druge pitaju da li glasaju prije sjednice.
“To je jedna stvar, to stalno radimo, a sasvim je nešto drugo vršiti pritisak”, dodao je on.
Kordić je zaključila da je jasno da je neophodno izabrati sudije koji nas neće iznevjeriti skandalima, za šta je potreban otvoren i širok dijalog.
Živković je kazao da je bilo pokušaja da se predstavi kako DPS ima potrebu za jednog a ne četiri kandidata.
“Niko ne može da povlači tu tezu. DPS bi volio da je ovaj proces ubrzan, opet imamo konstruktivan odnos. Ne da se izabere jedan sudija, nego četiri. Govorili smo jedan sudija zbog deblokade te institucije,ali ako može četiri onda smo za četiri”, kazao je on.
Kordić je navela da joj je drago da postoji saglasnost da se biraju četiri kandidata. Kazala je da će raditi tako da se ispune svi zakonski uslovi i da svi kandidati imaju jednaka prava.
