Ustavni sud Crne Gore, koji u radu ima preko 3.000 predmeta, od danas je bez kvoruma jer je sudija Miodrag Iličković penzionisan.
Najviša sudska instanca ostaje sa troje sudija i to Budimirom Šćepanovićem (koji je ujedno i predsjednik), sudijama Miloradom Gogićem i Desankom Lopičić. Početkom godine penzionisan je Dragoljub Drašković, a ranije Hamdija Šarkinović i Mevlida Muratović.
Najviša sudska instanca bukvalno neće moći da radi, a Miodrag Iličković, koji je od danas zvanično penzionisan kaže da osjeća ogromno olakšanje što izlazi iz ovog posla.
Upozorio je da su političke elite bukvalno uzele prava građana, piše Dan.
„Ustavni sud nije dobar ovakav kakav je, ali je bolje da čak i ovakav Ustavni sud postoji, nego da ga nema. To mišljenje o sudu sam imao sve vrijeme, o čemu govore i moja izdvojena mišljenja, pa i izjave u javnosti o radu suda. Sud je u mnogim ključnim situacija bio u stanju duboke hibernacije (zimski san), upravo tada kada je trebalo da se nametne kao institucija koja je od autoriteta i nezavisnosti. To su situacije kada smo imali mnoge društvene kolizije i suprotnosti za koje je Ustavni sud bio pozvan da ih riješi kao autoritet. Nažalost, to se nije desilo. On je sad izbio u prvi plan i postao aktuelan vezano za izborno zakonodavstvo. Nedostatak suda, ako se to desi, će uticati na to da jednostavno taj proces neće moći da se odvija na način kako je predvidio Ustav. Mi smo već vidjeli kod Zakona o izmjena i dopunama zakona o lokalnoj samoupravi da su političke elite same uzele u svoje ruke ono što je pravo građana. Počeli su da odlučuju i to sa dosta visokim konsenzusom koliko će trajati njihov mandat, da li četiri godine ili više. To se desilo na opštinskom nivou sa izborima predsjednika opština i sa trajanjem manadata još uvijek odbornika, a to su skoro dvije trećine biračkog tijela u 14 gradova“, izjavio je Iličković.
Upozorava da imamo situacije gdje su političke elite odlučile kako će da prekrajaju i izborne jedinice u toku izborne utakmice, što je potpuno suprotno prethodnoj odluci Ustavnog suda.
„Ono treće, i najvažnije, ako ostanemo bez Ustavnog suda, tom građaninu kome smo uzeli to pravo da odlučuje o mandatima svoje vlade i partija oduzeto je i pravo žalbe jer neće imati kome da se žali ako ne postoji Ustavni sud. Međutim, izborno zakonodavstvo i odlučivanje o tim problemima samo je jedna od devet nadležnosti Ustavnog suda, koja je čak i manje važna. U stanju ustavne žalbe kojima se štite individualna prava građana, ako uzmemo u obzir da je Ustavni sud već do sada bio u velikom zaostatku u predmetima može se računiti da ova prava neće biti na adekvatan način, što predstavlja najvažniji i najzanačajniji segment ustavnog prava. Preko 95 odsto predmeta što imamo jesu ustavne žalbe građana koji smatraju da su im prava povrijeđena. Postavlja se pitanje zašto se ne biraju sudije. Imamo osjećaj da je kod partija još prisutno razmišljanje da svaka partija hoće da ima po jednog svoga malog sudiju u džepu koga treba da izvadi u pravom trenutku ili u momentu njihove političke potrebe čime bi se vratili na staro. Ako se istraje na tome, onda se ništa neće promijeniti. Ja osjećam ogromno olakšanje što izlazim iz ovog posla“, zaključio je Iličković.
Pred Ustavnim odborom od danas će početi saslušanje po dvoje kandidata za sudije Ustavnog suda od ukupno 19. Konkursom se traži četvoro sudija Ustavnog suda.
Ustavni odbor konstatovao je juče da 19 kandidata ispunjava zakonske uslove za izbor četvoro sudija, na osnovu javnog poziva od 1. avgusta, saopšteno je na sjednici tog skupštinskog tijela.
Član odbora Andrija Popović apelovao je na hitnost rješavanja izbora sudija Ustavnog suda.
„Institucija nad svim institucijama u Crnoj Gori od danas je krnja, sve se dovodi u pitanje, dovode se u pitanje i lokalni izbori. Molim za efikasnost“, istakao je Popović.
Kandidati za sudije Ustavnog suda su: Snežana Armenko, Alija Beganović, Tatjana Bulatović, Ilija Vukčević, Sulejman Guči, Dragana Đuranović, Azra Jasavić, Snežana Jonica i Jovan Kojičić. Na javni poziv prijavili su se i: Sanja Malenjak, Jadranka Novaković, Zdenka Perović, Mirjana Popović, Ivan Radojičić, Branislav Radulović, Enesa Rastoder, Jelena Ružičić, Gorica Fatić i Edis Hadžić.
Dok je bez kvoruma Ustavni sud neće moći odlučivati u predmetima koji se tiču izbornog zakonodavstva, usklađenosti zakona i drugih propisa. Moći će da razmatra ustavne žalbe, ali je upitno hoće li moći odlučivati s obzirom na to da je potrebno da sve sudije, njih troje, glasaju isto.
Kriza sa Ustavnim sudom traje više od godinu, raspisivano je više konkursa za izbor sudija od kojih su neki poništavani, a kandidati nijesu dobili potrebnu većinu, odnosno partije se nijesu dogovorile oko kandidata. Očito su partijski interesi bili preči od Ustavnog suda. Situacija nije ni optimistična jer nije realno da do oktobra dođe do popunjavanja Ustavnog suda, a pitanje je da li će neki od kandidata koji su se javili na poslednjem konkursu dobiti potrebnu većinu poslanika u parlamentu, odnosno hoće li doći do političkog dogovora.
