Kina je optužila Sjedinjene Američke Države da šalju “veoma pogrešne i opasne signale” Tajvanu, nakon što je američki državni sekretar Entoni Blinken rekao da je održavanje mira i stabilnosti kada je reč o Tajvanu od vitalnog značaja.
Pitanje Tajvana bilo je u fokusu devedesetominutnog “direktnog i iskrenog” razgovora između američkog i kineskog šefa diplomatije, Entonija Blinkena i Vanga Jia, na marginama zasijedanja Generalne skupštine UN u Njujorku, rekao je viši američki zvaničnik novinarima.
“S naše strane, državni sekretar je veoma jasno rekao, i u skladu sa našom davno uspostavljenom politikom kada je riječ o Kini, koja se nije promijenila, da su održavanje mira i stabilnosti širom moreuza od apsolutnog i vitalnog značaja”, naveo je taj zvaničnik.
S druge strane, kinesko Ministarstvo spoljnih poslova je u saopštenju sa sastanka navelo da Sjedinjene Države šalju “veoma pogrešne, opasne signale” o Tajvanu, a što je više aktivnosti kojima se podstiče nezavisnot Tajvana, to je manje vjerovatno da će se doći do mirnog rješenja.
“Pitanje Tajvana je unutrašnja kineska stvar, i Sjedinjene Države nemaju pravo da se miješaju u to koji će se metod koristiti za rješavanje toga pitanja”, citiralo je ministarstvo riječi ministra Vanga, prenosi Rojters.
Tenzije oko Tajvana su porasle nakon posjete predsjednice Predstavničkog doma američkog Kongresa Nensi Pelosi. Od te posjete uslijedile su kineske vojne vježbe velikih razmjera, a predsjednik SAD Džo Bajden obećao je da će braniti demokratsku upravu Tajvana.
To je najeksplicitnija izjava koju je Bajden dao do sada, a koja se tiče obećanja da će američki vojnici braniti upravu Tajvana.
Iako Bijela kuća insistira da se njena politika o Tajvanu nije mijenjala, Peking tvrdi da Bajdenovi komentari šalju pogrešne signale onima koji žele nezavisnost ostrva. Kineski predsjednik Si Đinping je u julu u telefonskom razgovoru rekao Bajdenu “da će se opeći oni koji se igraju vatrom”.
Kina smatra Tajvan jednom od svojih provincija, dok se tajvanska vlada snažno protivi suverenitetu Kine i tvrdi da samo 23 miliona stanovnika ostrva može odlučivati o svojoj budućnosti.
