Ines Mrdović, iz Akcije za socijalnu pravdu kazala je da je nelegitimna manjinska vlada projektovala u naredne tri godine rupu u finansijama od preko 2,7 milijardi, dok se u sljedećoj godini kod inostranih izvora planira zaduženje od pola milijarde i kod domaćih još 100 miliona.
Ona dodaje da nije poznato gdje će se po iole povoljnim uslovima pronaći toliki novac, što kako dodaje otvara put ka strogim aranžmanima kod Međunarodnog monetarnog fonda.
“U narednoj godini projektuje se 705 miliona nedostajućih sredstava, u 2024. godini minus će biti 839 miliona, u 2025. godini potrebno je pozajmiti bezmalo 1,2 milijardi eura, dok će u tom trogodišnjem periodu samo na otplatu kamata otići oko 430 miliona eura”, pojašnjava Mrdović.
Prema njenim riječima, u narednoj godini, pored zaduženja od oko 600 miliona, opredijeljeno je 100 miliona od depozita (nije poznato da li od uštede ili pozajmice), ali i rast naknada od 57 miliona po osnovu kontroverznog programa ekonomskog državljanstva, što će takođe pokrivati budžetske rupe.
“Nedavnim rebalansom budžeta manjinska vlada je uvećala prostor za zaduženje u ovoj godini do 350 miliona eura, ali već pola godine ne uspijeva da na tržištu kupi novac po povoljnim uslovima. Međutim, zbog lokalnih izbora u nizu gradova, koji će biti odraz budućih parlamentarnih, a u uslovima nagle dvocifrene inflacije, to je nije spriječilo da sipa i šakom i kapom od novca ostavljenog od prethodne vlade, kroz, sada se pokazuje, ipak povoljnu pozajmicu realizovanu na inostranom tržištu krajem 2020. godine”, istakla je Mrdović.
Ono što je, prema ocjeni Mrdović nejasno, kako će se poslaničke grupe, posebno Demokratski front i Demokratska partija socijalista, koje su krajem prošle godine na sva zvona bile protiv novih zaduženja, odnijeti prema predloženom planu novih kreditnih pozajmica u stotinama miliona eura.
“Iz manjinske vlade prvo stidljivo, ali potom i sve glasnije su počeli pominjanje MMF-a, a ako je suditi po nemogućnosti dosadašnjeg značajnijeg zaduženja, vrlo je izgledno da će zemlja završiti u njegovom „naručju”, pri čemu je apsolutno nepoznato kakav će program reformi biti ponuđen da bi se dobio novac od te finansijske institucije”, kaže Mrdović.
Pri tome, ona dodaje, treba naznačiti da vlada, kojoj je prije tri mjeseca izglasano nepovjerenje, kreira budžet za čitavu narednu godinu, umjesto da se ide na privremeno finansiranje, te se na konferenciji za medije pompezno predstavljaju planirani budžetski tokovi, uz prisustvo i tehničkog premijera i svih tehničkih ministara, kao da su u najmanju ruku juče dobili puni mandat od građana, a ne što su izgubili podršku.
“Štaviše, manjinska vlada u narednoj godini ni ne očekuje vanredne parlamentarne izbore, a što se može zaključiti iz predloženog budžeta za 2023. godinu, gdje se samo usputno navodi da će sa budžetske rezerve „u slučaju potrebe” plaćati naknade poslanicima, ako im prestanu funkcije, dok se posebno navodi samo novac za redovne predsjedničke izbore”, navodi Mrdović.
Prema njenim riječima, u demokratski razvijenim zemljama ovakva situacija bi se okvalifikovala kao klasična uzurpacija vlasti, ali se u crnogorskim prilikama, gdje institucionalna i politička kriza dostiže kulminaciju, a nosioci političkih funkcija ne pokazuju potreban nivo demokratske zrelosti, takvo stanje pokazuje kao redovno.
“Začarani krug zaduživanja zemlje, koja godinama živi od pozajmica, počeo je svojevremeno od sipanja iz državne kase za finansijsku pomoć Prvoj banci, pa kasnije nastavljen padom garancija i državnom pomoći za Kombinat aluminijuma Podgorica. Od toga, te kasnije enormnog punjenja državne i lokalne administracije, zemlja nikada nije uspjela da se oporavi. Neki od današnjih nosilaca javnih vlasti, za koje se stiče utisak da ne demonstriraju sposobnost da državu povoljno zaduže, tada su više nego glasno zagovarali pomoć Prvoj banci, očigledno kratkovidi da će tadašnji početak uzimanja novca iz državne kase biti samo jedan od početaka onoga što se u svim kasnijim godinama figurativno može nazvati „đavoljim poslom zaduživanja” za ovu zemlju. U periodu od 2008. godine, pa do kraja 2020. godine, projekcije za zaduženje su bile 4,2 milijardi eura, ali su građani zaduženi za 7,5 milijardi, odnosno 3,3 milijardi više nego što je bila procjena”, zaključila je Mrdović.
