Zbog buke koju prave brodovi kitovi, foke i druge morske životinje napuštaju Arktik.
Vjekovima su morske životinje tipične za ovo područje bile hrana inuitskih zajednica, međutim sada, mnogo prije nego što je kompanija „Hadson Bej” otvorila svoj arktički trgovački kamp 1921. godine, oni se sve teže snabdijevaju hranom i za to krive buku koja dolazi od brodova.
Istraživači su uporedili prolazak jednog ledolomca, brodova koji su sve prisutniji na Arktiku, sa podvodnim rok koncertom. Buku koja dopire sa broda može izazvati sve, od propelera do oblika trupa, pa sve do raznih mašina koje se nalaze na plovilu.
Buka može poremetiti aktivnosti koje su morskim sisarima potrebne da bi preživeli, jer im smanjuje prostor za komunikaciju. To kod ovih životinja izaziva stres i tera iz važnih staništa.
Brodova sve više, kitova i foka sve manje
Podvodna buka koja potiče od sve gušćeg brodskog saobraćaja udvostručila se na Arktiku u poslednjih šest godina. Očekuje se da će se ponovo udvostručiti tokom sledeće decenije, jer se zbog klimatske krize led topi i otvaraju se nove rute za transport.
„Inuitska zajednica na Mitimataliku, na Bafinovom ostrvu, primijetila je povećanje broja brodova kao i buke koju oni stvaraju, a lovci ne uočavaju narvale na uobičajenim mjestima”, kaže Lisa Koperkvaluk, predsjednica Inuitskog cirkumpolarnog savjeta.
„Moraju da idu dalje da bi ih lovili, što nosi rizike, troškovi za gorivo su veći, a sve to utiče na prenos kulturnog znanja na nove generacije”, objašnjava Koperkvalukova, prenosi RTS.
Morske životinje bježe od buke
Ove nedjelje, udruženje koje predstavlja 180.000 Inuita na Aljasci, u Kanadi, na Grenlandu i u oblasti Čukotka u Rusiji, pozvalo je Međunarodnu pomorsku organizaciju pri Ujedinjenim nacijama da usvoji obavezne mjere za smanjenje podvodne buke koju stvaraju brodovi, a za koju strahuju da utiče na morske sisare.
Iako Inuiti zavise od isporuke osnovnih proizvoda i usluga, oni žele da arktički region, koji je osjetljiv na podvodnu buku, bude zaštićen od njenog uticaja, kao i od drugih vrsta zagađenja, istakla je Koperkvalukova.
Prema njenim riječima, grenlandski kitovi, beluge, prstenaste foke i narvali glavni su morski sisari od kojih zavisi inuitsko stanovništvo.
„Ako buka utiče na lov Inuita, onda je pogođen i prenos znanja. Mlađe generacije imaju manje mogućnosti da uče”, navela je Koperkvalukova.
Poznato je da podvodna buka od brodova utiče na neke vrste kitova, uključujući narvale i beluge, kao i na ribe poput arktičkog bakalara, ukazuje Arktički savjet, međunarodni forum osam arktičkih zemalja i šest arktičkih starosjedelačkih grupa, uključujući Inuitski cirkumpolarni savjet.
Stroža regulativa buke koja potiče od brodova
Međunarodna pomorska organizacija pri Ujedinjenim nacijama, 2014. godine, ustanovila je smjernice za smanjenje podvodne buke od komercijalnog brodarstva, a ove nedjelje se razmatra da li da ih revidira na sastanku u Londonu.
Inuitsko tijelo želi obavezne smjernice, dok Kanada predlaže radnu grupu koja bi posebno razmatrala buku.
Komitet je takođe odgovoran za uključivanje starosjedelačkog znanja u svoj rad, omogućavajući inuitskim i drugim starosedjelačkim zajednicama da se uključe u proces, kao i da istražuju načine za bolje prihvatanje smjernica.
Inuitske grupe i druge nevladine organizacije kažu da dobrovoljna priroda smjernica znači da je postignut mali napredak u smanjenju podvodne buke.
U međuvremenu, buka koja potiče od morskog transporta i dalje se udvostručuje približno svake decenije, neproporcionalno utičući na Arktičko i Norveško more.
Izvor: Politika
