Bivša ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesna Bratić podnijela je 7. februara kancelariji Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore 44 inicijative za pokretanje postupka za regresnu naplatu potraživanja.
Prema dokumentaciji, u koju je Dan imao uvid, ona traži da zaštitnik pokrene postupak protiv starješina državnih organa koji su donijeli odluke zbog kojih je država morala da isplati više stotina hiljada eura obeštećenja tužiocima.
Zaštitnik je prije sedam dana podnio tužbu Osnovnom sudu u Podgorici protiv bivše ministarke, predlažući da sud obaveže Vesnu Bratić da isplati novčani iznos, koji će biti utvrđen nakon vještačenja, po pravosnažnosti presuda po tužbama oko 140 smijenjenih direktora vaspitno-obrazovnih ustanova. U tužbi navodi da je time nastala šteta po državu.
Krajem prošle godine Ministarstvo prosvjete je obavijestilo Vladu da je procijenjeni iznos troškova po tužbama bivših direktora oko 300.000 eura.
Jedna od inicijativa, koje je 7. februara podnijela Bratić, odnosi se na postupke protiv države, odnosno Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT), zbog objava spiskova sa imenima lica koja su se u martu 2020. godine nalazila u samoizolaciji.
– Po Vašem izvještaju, do sada su bila ukupno 324 poravnanja, kojim ste priznali osnovanost tužbenog zahtjeva i samim tim obavezali državu Crnu Goru da po tom osnovu isplati naknadu štete tužiocima, u iznosu koji je više stotina hiljada eura, stoji, između ostalog, u inicijativi, gdje se traži pokretanje postupka protiv tadašnjeg predsjednika NKT-a Milutina Simovića i 15 članova, Kenana Hrapovića, Vesne Miranović, Mira Kneževića, Bobana Mugoše, Senada Begića, Jevta Erakovića, Predraga Boškovića, Mevludina Nuhodžića, Dragice Sekulić, Osmana Nurkovića, Veselina Veljovića, Ivana Vukovića, Dušanke Jauković, Srđana Kusovca i Slavojke Šuković.
Među inicijativama, u koje smo imali uvid, nalazi se više njih za slučajeve gdje su druga ministarstva izgubila sporove vođene pred sudovima, najčešće ministarstva odbrane i unutrašnjih poslova. Inicijativom je obuhvaćen i postupak koji je protiv Kliničkog centra Crne Gore vođen po tužbi hirurga N.F. zbog nezakonitog otkaza o radu iz 2018. godine, a kome je ova ustanova dužna da isplati 47.872 eura. Bratićeva je podnijela i inicijativu za regresnu naplatu potraživanja od tužioca koji je pokrenuo krivični postupak protiv J.L., koji je oslobođen odgovornosti, a država dužna da mu isplati 86.490 eura. Bratić je podnijela i inicijativu i za slučajeve gdje su savjetnici i pripravnici pravosnažno dobili naknade zbog pogrešno utvrđenog obračuna zarada od strane Osnovnog i Višeg suda.
– Pošto je smjena direktora procesuirana pred svim nadležnim organima, svaki dalji moj stav će biti iznijet isključivo pred nadležnim institucijama, jer jedino tamo moji stavovi mogu da imaju adekvatnu težinu. Međutim, pošto zaštitnica imovinsko-pravnih interesa Crne Gore sprovodi praksu koja je, po mojim saznanjima, nezapamćena u pravnoj praksi bilo koje države, a to je da donosilac odluke odgovora za tumačenje zakona, to sam predala inicijalna akta zaštitnici u kojima tražim procesuiranje starješina drugih državnih organa čije donošenje odluka je za posledicu imalo vođenje postupaka koji su pravosnažno izgubljeni. Osim tih inicijativa, dostavila sam veći broj zahtjeva za slobodan pristup informacijama da mi ZIPI dostavi tužbe kojima su već procesuirane starješine organa za regresnu naknadu štete po ovom osnovu. Zahtjevi za slobodan pristup informacijama su dostavljeni u tom obliku a ne kao inicijative, jer se radi o potraživanjima koja su zastarala u vrijeme trajanja mandata zaštitnice, pa je moja pretpostavka da je zaštitnica tužbe dostavila. Ukoliko se ispostavi da zaštitnica te tužbe nije podnijela, a potraživanje je zastaralo, primjenjujući njenu praksu, onda je očigledno da je upravo zaštitnica dužna da za sve predmete koji su zastarali njenom nepažnjom nadoknadi. Ukupno sam predala 44 inicijalna akta. Pripremljeno je još 40, kazala je Bratić juče za “Dan”.
Bratić je juče ponovila da je smjena direktora u potpunosti ispolitizovano pitanje, a takav status nikada nije imalo u MPNKS-u. Ona tvrdi da se to vidi prije svega iz toga da nije član, nosilac lista, niti je bila na listi bilo koje političke partije da bi donosila odluke bazirane na bilo kojoj političkoj koristi.
Pripremljeno još 40 zahtjeva
– Pripremljeno je još 40 inicijativa, kontinurano se radi na prikupljanju još građe. U tim aktima najinteresantnija su dva slučaja, i to naknada štete građanima zbog objave spiskova za samoizolaciju kojih je do sada 324 po izvještaju ZIPI, kao i naknada štete zbog izgubljenih zarada za pripravnike i savjetnike u sudovima u kojima je svaki tužilac ostvario naknadu od po oko 4.000 eura. Ukazujem da sam se konsultovala sa strukom i jasan mi je besmisao krivične prijave i tužbe koje su podnijete protiv mene, jer, da li bi to značilo da tužilac koji podnese optužni akt protiv nekog lica, nakon kog se postupak okonča oslobađajućom presudom, treba da plati “iz svog džepa” troškove postupka koje je optuženi ostvario oslobađajućom presudom, pitala je Bratić.
Najavljuje krivične prijave protiv bivših direktora
Bivša ministarka juče je u izjavi za naš list kazala da će podnositi i krivične prijave protiv bivših direktora vaspitno-obrazovnih ustanova.
– Na isti način je analiziran i rad bivših direktora i prikupljena kompletna dokumentacija, tako da će u veoma kratkom roku početi njihovo procesuiranje. O svakom bivšem direktoru pojedinačno će javnost biti obaviještena, dinamikom kojom budu predavane krivične prijave protiv njih, najavila je Bratić.
Izvor: DAN
