Džordž Orson Vels (Kenoša, 6. maj 1915. – Los Anđeles, 10. oktobar 1985.), američki reditelj, glumac, scenarista i producent za film, pozorište, radio i televiziju.
Velsova slava povećala se još više nakon njegove smrti. Smatra se jednim od najvažnijih dramskih umjetnika dvadesetog vijeka, a 2002. u izboru Britanskog filmskog instituta proglašen je najvećim filmskim rediteljem svih vremena.
Na zao glas došao je svojom radio-dramom H.Dž. Velsa Rat svjetova od 30. oktobra 1938. kojom je izazvao masovnu paniku. Vels i njegovi biografi kasnije su tvrdili kako izlaže lakovjernost američke publike u strahu od Drugog svjetskog rata.
Sredinom tridesetih su postale legendarne njegove adaptacije vudu Makbeta (sa postavom crnoputih glumaca) i alegorijskog Julija Cezara u njujorškom pozorištu. Vels je bio i priznati iluzionista, nastupajući u mnoštvu spektakala tokom ratnih godina. Tokom tih godina je kroz novinarstvo, radio i javne nastupe postao ozbiljni politički aktivista i komentator, blisko povezan s Franklinom D. Ruzveltom.
1941. je napisao, režirao, producirao i nastupio u Građaninu Kejnu, koji se u raznim anketama nalazi na prvom mjestu najboljih filmova svih vremena. Građanin Kejn je jedini Velsov film za kojeg je našao sredstva i nad kojim je imao potpunu kontrolu do konačne verzije, dok će ostatak njegove karijere obilježiti manjak sredstava, nekompetentno uplitanje studija i loša sreća, i tokom egzila u Evropi i kratkih povrataka u Holivud.
Uprkos svim poteškoćama, njegov Otelo je 1952. osvojio Zlatnu palmu na Filmskom festivalu u Kanu, a Dodir zla glavnu nagradu na Svjetskoj izložbi u Briselu, dok je sam Vels svojim najboljim djelima smatrao Proces i Ponoćna zvona.
Iako je Vels kao reditelj/scenarista ostao na marginama velikih studija, njegova harizmatična ličnost ga je učinila profitabilnim glumcem.
Žestoko se borio protiv holivudskog sistema koji je odbijao finansirati njegove nezavisne projekte, zarađujući najviše preko glume, reklama i pripovijedanja.
1975. je osvojio nagradu za životno djelo Američkog filmskog instituta, kao treća osoba kojoj je to pošlo za rukom nakon Džona Forda i Džejmsa Kegnija.
Priredio: Dragan Leković