Ilustracija
Centralni nervni sistem predstavlja malu fabriku aktivnu 24 sata i najveći je potrošač kiseonika. Da biste podstakli koncentraciju, memoriju, dobro raspoloženje morate da vodite računa o ishrani. Osim onih koje su poželjne, treba da znate da postoje i one koje su potpuno štetne.
U grupu namirnica koje treba da izbjegavate su alkohol, namirnice bogate vještačkim šećerima, zatim nikotin. S druge strane namirnice koje u velikoj mjeri mogu doprineti boljem funkcionisanju centralnog nervnog sistema važne su i treba da budu na vašem jelovniku što češće.
Riba
Visokoproteinske namirnice odlične su za postizanje bistrog uma i mentalne svježine i zato je riba (morska, prije svih losos, skuša i sradina, a od rječnih pastrmka) neizostavan dio jelovnika. Plodovi mora bogati su cinkom, mineralom koji utiče na poboljšanje memorije, ali i omega-3 masnim kiselinama neophodnim za dobar rad mozga.
Koštunjavo voće
Plodovi kao što su orasi, lešnici, bademi višestruko su značajni za mozak. Bogati su bjelančevinama, cinkom i vitaminom E koji poboljšava intelektualne sposobnosti, a sadrže i dosta bora, minerala čiji nedostatak u organizmu smanjuje mentalnu aktivnost. Naučnici ističu da mozak osoba koje ne unose dovoljno bora proizvodi više teta talasa, a manje alfa talasa, što je tipičan nalaz za stanje pospanosti.
Integralne žitarice
Integralne žitarice smanjuju rizik od kardiovaskularnih bolesti. Funkcionisanje svih organa zavisi od količine krvi koja dospijeva do njih, pa hrana koja potpomaže ovaj proces povoljno utiče i na mozak. Zrna žitarica sadrže vlakna, vitamin E, cink, bjelančevine i omega-3 masne kiseline, a najbolje ih je konzumirati ujutru, u kombinaciji s medom i suvim voćem.
Maslinovo ulje
Dok zasićene masne kiseline, prvenstveno one iz mesa i drugih namirnica životinjskog porijekla, oduzimaju energiju i usporavaju mentalne sposobnosti, zdrave masnoće iz hladnoceđenih biljnih ulja poboljšavaju pamćenje i uravnotežuju raspoloženje. Istraživanja su pokazala da ishrana s malo nezasićenih masnoća može uzrokovati slabljenje memorije, promjenu raspoloženja i nesanicu. Zato odaberite zdrave masti kao što su one iz maslinovog ulja, sjemenki, oraha i drugih koštunjavih plodova. Izbjegavajte slaninu, mesne prerađevine, kolače, industrijske slatkiše, čips i druge slane grickalice.
Borovnice i ribizle
Ovo bobičasto voće sadrži važne fitonutrijente koji poboljšavaju sposobnost pamćenja i smanjuju efekte hroničnih degenerativnih procesa poput Alćajmerove bolesti ili demencije. Istraživanja su potvrdila da osobe koje redovno konzumiraju borovnice poboljšavaju svoje mentalne i motoričke sposobnosti i podmlađuju svoj organizam. Dovoljno je pojesti jednu šolju borovnica ili ribizli dnevno, svježih ili zamrznutih.
Zeleno lisnato povrće
Spanać, kelj, blitva, brokoli, karfiol, rukola, zelena salata, prokelj – sve ove namirnice zaslužuju važno mjesto u svakodnevnoj ishrani, jer su veoma korisne za čovjekovo opšte zdravlje. Zeleno lisnato povrće bogato je gvožđem a nedostatak ovog minerala povezuje se sa sindromom nemirnih nogu, umorom, lošim raspoloženjem i konfuznim razmišljanjem. Vjerovali ili ne, samo jedna „ružica” brokolija sadrži više vitamina C nego dvije jabuke, što je od neprocjenjivog značaja za funkcionisanje mozga.
Paradajz
Sadrži likopen, antioksidans koji je posebno koristan za mozak, a pomaže i u prevenciji demencije. Istraživanje sprovedeno u Finskoj pokazalo je da likopen smanjuje rizik od moždanog udara čak 55 odsto. Zanimljivo je da likopena ima više u kuvanom paradajzu nego u svježem, te je u sezoni svakako preporučljivo jesti što više ovih rajskih plodova, dok se tokom hladnih dana savjetuje konzumiranje soka od paradajza, po mogućnosti bez šećera i konzervansa.
Kakao
Kakao spada u namirnice koje najpovoljnije djeluju na mozak. Upravo iz tog razloga čokolada se smatra namirnicom za mozak, ali treba znati da kakao i čokolada nisu isto. Blagotvorni prah treba jesti u čistom obliku, a ne kroz čokoladu koja sadrži i veliku količinu šećera i masti, pa ima niz štetnih posljedica po zdravlje.
“Sastojci kakaoa, čiji je povoljan učinak na kardiovaskularni sistem klinički dokazan, korisni su za mozak jer podstiču cirkulaciju. Koristite ga kao dodatak musliju i žitaricama”, navodi nutricionista Ana Todorović.
Avokado
Ova tropska voćka poreklom iz Amerike sadrži ogromnu količinu minerala i oligoelemenata, tri puta više od drugih vrsta voća. Avokado je bogat magnezijumom, fosforom, gvožđem, cinkom, bakrom i manganom, pa smanjuje umor i nervozu te jača imunitet. Prepun je zdravih masnoća koje podstiču cirkulaciju krvi, što podstiče intelektualne sposobnosti. Može se koristiti za pripremu raznih namaza i sosova.
Nar i citrusi
Pomorandže, limun, grejpfrut i nar prave su vitaminske bombe koje pozitivno djeluju i na centralni nervni sistem. Ovo voće obiluje antioksidansima koji štite mozak od slobodnih radikala, a smatra se da su neuroni najosjetljiviji na slobodne radikale.
Predlog jelovnika
Doručak
Speltin hleb, namaz od indijskog oraha i avokada
Ubaciti u blender kašiku indijskog oraha, pola avokada, malo maslinovog ulja, morsku so vrlo malo
Zelena salata
Užina
Citrus mix- iscijediti pomorandžu, limun i grejpfrut
Ručak
Čorba od brokolija i karfiola
Pečena skuša
Ribu marinirati u toku noći u maslinovom ulju sa limunom, peršunom i bijelim lukom. Prebaciti u vatrostalni sud, peći 30 minuta na 180 stepeni.
Blitva na pari i integralni pirinač
Blitvu obrati kratko na pari, iseći i pomešati sa integralnim pirinčem – 4, 5 kašika, začiniti blago.
Užina
Borovnice i red čokolade sa 80 odsto kakaoa
Večera
Mladi sir, miks zelenih salata sa maslinama, paradajzom sa drešingom maslinovog ulja, prepečen hleb od spelte
Izvor: Politika