Od naredne godine u tri crnogorske opštine – Nikšiću, Bijelom Polju i Ulcinju mladima koji su registrovani kao NEET kategorija (koji nijesu zaposleni, ne obrazuju se i ne usavršavaju kroz neki oblik treninga) država će da omogući kvalitetnu ponudu za zaposlenje u roku od četiri mjeseca od početka nezaposlenosti ili napuštanja formalnog obrazovanja. Ovo će biti Vladin doprinos integraciji i zapošljavanju mladih u Crnoj Gori kroz Plan implementacije programa Garancije za mlade.
Na evidenciji nezaposlenih Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) početkom ovog mjececa bilo je 32.123 osoba, od čega 5.712 mladih do 30 godina, što predstavlja 17,78 odsto od ukupnog broja nezaposlenih. Ovaj procenat, kako upozoravaju sagovornici Portala RTCG, veći je od evropskog prosjeka pa se na tome dodatno mora raditi. Problem predstavlja to što u Crnoj Gori ne postoje sveobuhvatni podaci o NEET kategoriji, jer se pojedini mladi i ne prijavljuju na biro rada.
Sagovornici Portala RTCG su saglasni da je NEET kategorija posebno ranjiva i da država mora jače da djeluje kako bi ih motivisala da rade ili da se obrazuju. Dok u Uniji poslodavaca navode da mladi nijesu zainteresovani da rade što govore iz iskustva poslodavaca koji su njihovi članovi, mladi sa kojima smo razgovarali ističu da nemaju nikakvu podršku institucija te da su ostavljeni da se sami bore i da su zbog toga bez motivacije.
Kampanja koja će „pogurati mlade“ da rade
Kako bi pomogli da NEET mladi budu prepoznati kao posebna kategorija u strateškim dokumentima i zakonodavnom okviru, ZZZCG, Ministarstvo sporta i mladih Crne Gore, te Ministarstvo rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga imaju u planu intenzivnu marketinšku kampanju za predstavljanje strateškog dokumenta “Plan implementacije programa Garancija za mlade” kojim su mapirani najčešći i krucijalni problemi sa kojima se susrijeću NEET mladi u Crnoj Gori.
„Tako će od 2025. godine, u tri pilot opštine (Nikšić, Bijelo Polje i Ulcinj), mladim/NEET registrovanim licima omogućiti kvalitetna ponuda za zaposlenje u roku od četiri mjeseca od početka nezaposlenosti ili napuštanja formalnog obrazovanja“, kazali su nam iz ZZZCG.
Odgovarajući na pitanje što je to što oni rade kako bi uticali na to da mladi nađu zaposlenje, navode da kontinuirano realizuju mjere i programe aktivne politike zapošljavanja usmjerene na povećanje zapošljivosti nezaposlenih kojima je potrebna pomoć na tom putu.
Očekuje se da će program dati slične pozitivne rezultate kao što je zabilježeno u zemljama Evropske unije u smislu smanjenja udjela mladih koji su NEET. Ovaj dokument se smatra moćnim oruđem za podsticanje strukturnih reformi naročito ZZZCG jer bi, vjeruju, pomogao boljem sistemu pružanja usluga i kvalitetnih ponuda.
U planu primjene tog programa, konstatovano je da država više ne može finansijski da izdrži ekonomske i socijalne troškove velikog udjela mladih ljudi koji nijesu zaposleni, niti u sistemu obrazovanja i obuke, neusklađenosti vještina i nedostatka radne snage, što u kombinaciji sa migracijom u inostranstvo, neusklađenošću vještina i nedostatkom radne snage, te demografskim karakteristikama, dugoročno predstavlja gubitak ljudskog kapitala.
Iz Ministarstva rada, zapošljavanja i socijalnog dijaloga kojim rukovodi Naida Nišić, navode da se primjenom ovog programa doprinosi ostvarivanju principa evropskog stuba socijalnih prava, odnosno da se daje aktivna podrška zapošljavanja.
Preciziraju da se program odnosi na mlade od 15 – 29 godina. Trenutno rade na planu za primjenu pilot faze programa koji će sadržati smjernice za sve institucije koje će biti uključene u taj projeklat.
„Plan definiše okvir reformskih i programskih politika koje će omogućiti koordinaciju aktivnosti među različitim zainteresovanim stranama, udruživanje resursa kako bi se maksimizirao uticaj na rezultate mladih na tržištu rada, a prije svega kako bi se izgradili nacionalni kapaciteti za rješavanje pitanja problema isključenosti mladih i prelaska iz obrazovanja na tržište rada“ ističu u odgovorima.
U tri pomenute opštine ovaj program će se sprovoditi naredne dvije godine.
„Nakon realizacije i povratnih informacija dobijenih tokom ove faze uslijediće definisanje reformi i inicijativa u okviru ovog programa kako bi se primijenio na čitavoj teritoriji Crne Gore“, kažu iz ovog resora.
Program je zamišljen tako da identifikuje NEET kategoriju kao ciljnu grupu kako bi kroz ranu intervenciju pristupalo različitim aktivnostima u cilju povećanja kvaliteta sistema obrazovanja i obuka.
Potrebno je, kako smatraju u ovom resoru napraviti i strategiju proaktivnog djelovanja – dosezanja/outreach koja podrazumijeva prije svega izgradnju kapaciteta i osnova za djelovanje organizacija mladih.
„Podrazumijeva se i dobijanje kvalitetne ponude za zapošljavanje koju će ponuditi ZZZCG iz mjera i programa koje su predviđenje Garancijom za mlade. Kroz pružanje edukacija i obuka iz različitih obasti, mladima će biti omogućeno da se osnaže razvijajući različite vještine pa samim tim i postanu konkurentniji na tržištu rada“, navode iz MRZS.
Na pitanje da li kao problem vide i to što možda radnici u institucijama nijesu zainteresvani da osnaže mlade da se obrazuju i rade, oni kažu da je potrebno jačanje admnistrativnih kapaciteta institucija te da im je to u fokusu, a da se jačanje ZZZCG kao glavne institucije za primjenu programa, sprovodi kroz obuke, treninge, primjere dobrih praksi, studijske posjete.
Ono što su mapirali kao važan dio smanjenja NEET kategorije jeste jačanje neformalnog obrazovanja.
„Zakoni o obrazovanju omogućavaju priznavanju kompetencija stečenih kroz neformalno obrazovanje, što doprinosi razvoju ljudskih resursa i prilagođavanju tržištu rada. Kroz različite programe, mladi mogu steći praktične vještine i znanja koja su tražena na tržištu rada, što im može pomoći da lakše pronađu posao ili se uključe u obrazovanje“,ističu u odgovorima tog resora.
Neformalno obrazovanje može biti ključ napretka
Značaj upravo neformalnog obrazovanja istakla je direktorica Direktorata za mlade i saradnju sa NVO u Ministarstvu sporta i mladih Crne Gore Milica Bešović Ljumović koja nam je kazala da neformalno obrazovanje može značajno poboljšati položaj NEET kategorije, jer omogućava fleksibilne programe obuke, sticanje digitalnih i mekih vještina, te povećava njihovu konkurentnost na tržištu rada.
„Planovi Ministarstva uključuju sprovođenje obuka za NEET mlade kako bi stekli ključne digitalne vještine i meke vještine poput timskog rada, upravljanja vremenom i komunikacije. Kroz organizaciju konferencija za zapošljavanje i povezivanje mladih s poslodavcima, Ministarstvo će se potruditi da olakša pristup tržištu rada“, navela je Bešović Ljumović.
Istakla je da planiraju specijalizovane obuke iz digitalnih i mekih vještina, koje su prepoznate kao ključne za povećanje zapošljivosti mladih.
„Ove obuke uključuju sticanje IT znanja, rješavanje problema i vještine kritičkog razmišljanja. Osim toga, jačanje omladinskih servisa širom Crne Gore omogućiće veći pristup obukama i u ruralnim područjima“, kazala je Bešović Ljumović.
Planiraju i specijalizovane obuke kako bi se unaprijedili kapaciteti osoblja za rad sa mladima.
„Mladi često gube interes za zapošljavanje i obrazovanje zbog nepovjerenja u sistem i osjećaja da ne postoji dovoljno podrške. Aktivni omladinski servisi u svakoj opštini značajno doprinose motivaciji mladih da se uključe u procese obrazovanja, obuke i zapošljavanja. Ovi servisi služe kao centri za informisanje, savjetovanje i mentorstvo, čime se smanjuje socijalna izolacija mladih i povećava njihovo povjerenje u institucije. Pored toga, snažnija povezanost omladinskih servisa sa lokalnim zajednicama i institucijama za zapošljavanje dodatno osnažuje mlade, jer ima direktan uticaj na njihovu integraciju u društvo“, pojasnila je Bešović Ljumović.
Kako bi osigurali da NEET mladi budu budu prepoznati kao posebna kategorija u strateškim dokumentima i zakonodavnom okviru, potrudiće se kažu iz resora kojim rukovodi Dragoslav Šćekić.
„Ministarstvo uviđa važnost prepoznavanja adolescenata kao posebne kategorije u zakonskim i strateškim dokumentima. Zato trenutno radimo na formiranju radne grupe za tekst Nacrta Zakona o izmjenama i dopunama Zakon o mladima“, napominje Bešović Ljumović.
Druga strana medalje
Da mladi ipak nemaju podršku koja im treba, smatra Milica Ilić Sošić – master profesorka srpskog jezika i književnosti koja ima 29 godina i još uvijek nema stalni posao iako trenutno radi u OŠ „Vlado Milić“, ali samo na određeno vrijeme.
Smatra da je ključno da ZZZCG postane agilnija organizacija usmjerena na pružanje podrške NEET mladima, naročito onima koji su marginalizovani ili bez kvalifikacija.
Već pet godina traži posao u svojoj struci.
„Bezuspješna potraga koja traje godinama dovodi do frustracija i razočaranja, jer sam se prijavljivala na sva radna mjesta u okviru svojih kvalifikacija, ali nikada nijesam bila primljena. Dešavalo se da me pozovu na razgovore za posao, a onda mi kažu da već imaju ljude koji rade na toj poziciji, ali moraju da objave oglas zbog zakonskih propisa. Ovakva iskustva su mi jasno pokazala da sistem nije na strani onih koji traže posao. Osjećam se kao da su nezaposleni mladi potpuno marginalizovani, a da su mogućnosti za zaposlenje minimalne, ako ih uopšte ima“, razočarana je Ilić Sošić.
Nijesu joj, ističe, pomogli iz ZZZCG, jer je, kako navodi nikada nijesu ponudili posao koji odgovara njenim kvalifikacijama.
„Njihova uloga je formalna, ali ne i djelotvorna. Nedostaje im lični pristup kandidatima i više angažovanja u smislu pružanja adekvatnih savjeta i smjernica mladima u skladu sa njihovim obrazovanjem i afinitetima. Čini se da nijesu dovoljno ažurni, niti pokazuju stvarnu brigu za rješavanje problema nezaposlenosti“, kategorična je Ilić Sošić.
Njeno iskustvo je da ni resorna ministarstva ne rade dovoljno u pogledu kampanja za mlade koji traže posao.
„Do mene nijesu doprle nikakve informacije o njihovim inicijativama, iako sam u stalnoj potrazi za prilikama i praćenjem dešavanja. To me navodi na zaključak da ove institucije nijesu dovoljno aktivne i da mladi koji traže posao nemaju dovoljno dostupnih informacija o podršci koju bi mogli dobiti. Osjećam da se institucionalni napori ne usmjeravaju na pravi način prema ovoj osjetljivoj i marginalizovanoj grupi, što je veliki problem u rješavanju pitanja nezaposlenosti mladih“istakla je Ilić Sošić.
Od svih u koje je polagala nade, izdvojio se, kako kaže, Forum MNE sa svojim programom (OneStopShop) koji je prepoznao probleme mladih, obrazovanih, a nezaposlenih ljudi i ponudio dio rješenja.
„Organizovali su šestomjesečne kurseve u okviru kojih sam stekla važne veštine koje su potrebne mladoj osobi da se zaposli. Prijavila sam se i za novi ciklus koji organizuju, a ovaj put je u pitanju program posvećen preduzetništvu. Ovi kursevi su mi pružili novu nadu i alate koji mi pomažu u mojoj potrazi za zaposlenjem“, navela je Ilić Sošić.
O važnom programu razgovarali smo sa projektnom koordinatorkom Foruma MNE Anjom Redžić koja nam je pojasnila da je ta NVO pilotirala OneStopShop model zapošljivosti 2020. i da su nakon sjajnih rezultata nastavili da ga unapređuju.
“A u cilju pružanja usluga što većem broju mladih ljudi i povećanju njihove zapošljivosti. OneStopShop model zapošljivosti je sveoubuhvatan model koji podražumijeva skup vještina i znanja koja su mladima, naročito NEET mladima, neophodna kako bi povećali svoju konkuretnost na tržištu rada. Primjenom OneStopShop modela zapošljivosti pokrivamo jaz koji postoji između vještina koje mladi ljudi stiču formalnim obrazovanjem i onih vještina koje su mladima neophodne na tržištu rada”, precizirala je Redžić.
Ona je za Portal RTCG precizirala da su do sada sproveli devet kurseva za povećanje zapošljivosti, doprinijeli brojci od preko 150 mladih koji su postali konkurentiji na tržištu rada.
“A o konkretnom uticaju na mlade ljude govori i brojka od 38% mladih koji su se zaposlili tokom i po završetu OneStopShop modela obuke. Međutim, doprinos civilnog sektora ima svoje limitacije u pogledu održivosti pružanja usluge tog modela zapošljivosti, za šta je neophodan multisektorski pristup i kontinuirana saradnja sa nadležnim institucijama, naročito ZZZCG kao institucijom koja mora imati aktivniji pristup NEET populaciji i, kroz saradnju sa obrazovnim institucijama, treba uspostaviti mehanizme za redovno ažuriranje programa obrazovanja u skladu sa potrebama tržišta rada. Multisektorski pristup ujedno predstavlja i najsigurniji put ka trajnom povećanju zapošljivosti NEET mladih”, zaključuje Redžić.
Iz Unije poslodavaca imaju uvid u drugu stranu medalje – sabiraju utiske poslodavaca koji su njihovi članovi, a koji se često žale da mlada radna snaga nema afiniteta ka poslu, odnosno da nijesu zainteresovani da rade.
„Imamo široki pristup, informišemo mlade i uključeni smo u program dualnog obrazovanja koji omogućuje mladima da imaju plaćenu praksu kod poslodavaca koji su naši članovi. Ankete međutim pokazuju da oni žele vrlo često da dobiju potpis da su odradili praksu ali ne žele da rade i uče“, pojasnili su u Uniji poslodavaca. Ovo su, kako ističu, iskustva poslodavaca sa kojima sarađuju.
Smatraju da se pristup koje institucije imaju može unaprijediti pa ih raduje reforma ZZZCG koja je u toku, a za koju smatraju da bi znatno unaprijedila čitav sistem.
Koliko je teško biti NEET naročito u crnogorskom društvu, pitali smo sociologa Andriju Đukanovića koji nam je rekao da razlozi zbog kojih mladi postaju NEET mogu varirati i uključivati različite faktore kao što su ekonomske teškoće, nedostatak prilika za obrazovanje, nedostatak vještina potrebnih na tržištu rada, zdravstveni ili socijalni izazovi, ili nedostatak podrške iz okoline.
On ističe da NEET mladi postaju socijalno isključeni, pa postoji mogućnost ulaska u socijalno patološke pojave poput zavisnosti, kriminala…. često se suočavaju kritikama i stigmatizacijom.
“Društvene norme i očekivanja nameću pritisak na mlade da se aktivno uključe u obrazovanje ili rad. Za naše društvo karakteristično je i to da mladi dosta dugo ostaju da žive kod svojih roditelja i da ih oni izdržavaju”, navodi Đukanović.
Poručuje da je važno da se institucije više angažuju kako bi se stvorili uslovi da mladi mogu da se obrazuju i nađu posao, te da treba da budu u fokusu strateških dokumenata i akcija institucija sistema.
“Proces zapošljavanja je nažalost opterećen politikom, raznim vidovima netransparentnosti i korupcije pa je stoga teško pronaći zaposlenje čak i u slučajevima kada imaju adekvatne kvalifikacije. Bilo bi potrebno da institucije posebnu pažnju posvete mladima koji iz različitih razloga pripadaju NEET kategoriji i omoguće im programe podrške i sticanja određenih znanja i vještina potrebnih za uključivanje u obrazovanje i na tržište rada”, zaključuje Đukanović.
Preporuku o kojoj Đukanović govori važno je ispuniti kako bi oni koji pripadaju NEET kategoriji u našoj državi imali jaču podršku, jer ono što mladi ističu je da najviše koristi ipak imaju od civilnog sektora i njihovih projekata.
Neophodno je da se ova kategorija izdvoji u strateškim dokumentima i zakonodavnom okviru, što će, kako nam je rečeno, biti učinjeno izmejnama Zakona o mladima.
Takođe, ono na što su pojedini sagovornici ukazali u tekstu, neophodno je da i ZZZCG uradi više na usmjeravanju ka mladima, naročito onima koji su marginalizovani ili bez kvalifikacija i da kreira programe koji će ih uključiti u proces rada jer je to ono što im fali – motivacija i podrška sistema.
Ovaj tekst nastao je u okviru projekta “Inkluzivan napredak ka EU integracijama – Osnaživanje civilnog društva za učinkovit doprinos inkluzivnom razvoju lokalnih zajednica”, koji finansira Evropska unija i Ministarstvo javne uprave Crne Gore, a sprovodi Forum MNE i Centar za omladinsku edukaciju. Sadržaj ovog teksta isključiva je odgovornost Foruma MNE i ne odražava stavove Evropske unije i Ministarstva javne uprave Crne Gore.
Izvor: Katarina Janković/ RTCG
