Abraham Linkoln (12.02.1809. — 15.04.1865.) američki političar i državnik koji se smatra najvećim predsjednikom SAD u istoriji.
Rođen je u skromnoj familiji, a u mladosti se školovao za advokata. Politikom se bavio od 1832. a 1856. se priključio Republikanskoj stranci, osnovanoj da bi se suprotstavila širenju ropstva među novopriključenim državama SAD.
1860. njegov izbor za predsjednika SAD je podstakao južne robovlasničke države SAD da započnu proces otcjepljenja i stvore Konfederaciju američkih država. Linkolnova vlada u Vašingtonu je odbila to prihvatiti što je u proljeće 1861. dovelo do izbijanja američkog građanskog rata.
Iako se nije istakao kao posebno talentovan ratni vođa niti je, sve do pred sam kraj, imao uspjeha u izboru generala Unije, Linkoln je imao ključnu ulogu u njegovom pobjedničkom ishodu. Dok je na početku, iz političkih razloga, kao cilj rata naveo očuvanje Unije, 1862. je donio proklamaciju o ukidanju ropstva, čime je Unija od strane Konfederacije preotela simpatije svjetske javnosti. Istovremeno je bez mnogo obzira kršio i mimoilazio mnoge ustavne odredbe o ljudskim pravima i slobodama kako bi suzbio južnjačku petu kolonu. Njegovo predsjednikovanje se takođe ističe po cijelom nizu reformi koje su ojačale pozicije federalne vlasti na račun federalnih država.
Nekoliko mjeseci nakon što je pobijedio na izborima 1864. godine, Konfederacija je bila prisiljena na kapitulaciju i rat je završen pobjedom Unije. Nekoliko dana kasnije Linkoln je ubijen u teatru kao žrtva fanatičnog južnjačkog glumca Džona Vilksa Buta.
Za Press priredio: Dragan Leković
