Sve ima svoj uzrok, svoju kauzu. Ovde je sve počelo onda kad je predsjednik Crne Gore neustavno odbio dati investituru Miodragu Lekiću. To nije uradio jer tom novom Vladom zna da ne može da vlada. Tu leži uzrok i okidač. Mišljenja sam da je odlaganje sjednice Skupštine Crne Gore za izbor sudija Ustavnog suda, plod dobronamjerne težnje predsjednika Skupštine gđe Danijele Đurović da poslanici skupštinske manjine dobro razmisle o pravnim posljedicama. Jer, neizbor sudija Ustavnog suda direktno vodi ka “ugrožavanju ustavnog poretka” i neminovnu aktivaciju odredbe člana 133 stav 1 tačka 4 Ustava koja propisuje uvođenje vanrednog stanja kad nastupe okolnosti ugrožavanja ustavnog poretka, izjavio je advokat Dr Vladan S. Bojić na pitanje portala IN4S kakav ishod očekuje od glasanja 28. novembra.
-Odredba člana 92 stav 3 Ustava propisuje da skupštinska većina od najmanje 41 poslanika ima nesporno ovlašćenje da pri ovakvim okolnostima, što ne reći i dužnost – da donese ustavnomjernu neodložnu odluku o uvođenju vanrednog stanja, dodaje Bojić.
Sada je došlo do ozbiljne višeslojne kumulacije mnoštva osnova usled blokade, odnosno nefunkcionalnosti u odlučivanju Ustavnog suda:
1) Ne mogu se uopšte pravnovaljano konsituisati organi novih lokalnih samouprava nakon održanih izbora od 23. oktobra 2022;
2) Ne može se odlučivati o tome da li je predsjednik Crne Gore povrijedio Ustav;
3) Ne mogu se održati redovni izbori za predsjednika Crne Gore;
4) Ne može se odlučivati da li je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o izboru predsjednika Crne Gore u skladu sa ustavom;
5) Ne mogu se za slučaj da sadašnja skupštinska većina eventualno odluči da se “samoraspusti” ni da se održe čak i vanredni parlamentarni izbori koje baš zahtijeva “bivši režim”, tj. skupštinska manjina.
Nažalost to nije sve, budući da jednostavno ne funkcioniše “deblokirajući mehanizam” koji je amandmanski upravo preko bivšeg režima instalirala Venecijanska komisija o 3/5 tj. 49 poslanika u naš Ustav 2013., dodaje Bojić.
-U poslednje vrijeme spominjana Odluka Ustavnog suda iz 2014. je bio pokušaj bivšeg režima da već 2013. kroz izmjene Poslovnika Skupštine Crne Gore uvede “i treći i čak četvrti” krug glasanja da bi se s manjim brojem poslanika “deblokirao” izbor Vrhovnog državnog tužioca, što je Ustavni sud Odlukom posl. br. U II 11/14 od 23. jula 2014. utvrdio neustavnim. Dakle, već se na početku ustanovilo da “venecijanski ključ” nema nužnu djelotvornost, odnosno da nam je VK dala “pogrešan ključ”, da je nepodesan i nefunkcionalan i nevaljan – deblokirajući mehanizam. Zbog toga ni Venecijanska komisija kao ni bivši režim nema nikakav etički ni pravni legitimitet da insistira na venecijanskom deblokirajućem ključu, tj. na mehanizmu, koji se u uporednoj pravnoj doktrini ističe kao “egzemplar” lošeg ustavnog rješenja, koje uopšte nije deblokirajuće, već naprotiv blokirajuće, kaže advokat i dodaje:
Zato i danas uopšte ne čudi koje posljedice izaziva taj pogrešan mehanizam deblokade i to ništa manje već u svrsi izbora:
1) Vrhovnog državnog tužioca,
2) Uglednih pravnika u Sudski savjet;
3) Sudija Ustavnog suda
Kupuje se vrijeme i vrebaju povoljne okolnosti
Dr Bojić smatra da se očito kupuje vreme i vrebaju povoljne okolnosti – bez obzira što one Crnu Goru jasno vode u sunovrat.
-Očito se kupuje vrijeme, vrebaju se povoljne geo/okolnosti – bez obzira što one Crnu Goru vode u sunovrat. Svjedočimo stanju u sudstvu koje pokazuje lice što smo i mogli naslutiti ali ne i spremnost da bude saučesnik i da podijeli lošu sudbinu bivšeg režima, tj. “jednog čovjeka” opadajućeg mandatno dokrajčenog titulara “uloge” Predsjednika Crne Gore. Da, uloge, a ne ustavne funkcije i državne institucije, jer se Ab initio – bit njegovog ponašanja svodila i definitivno sada i svela tek na nivo predsjednika višeslojno kompromitovane (zar ne i kriminalno) njegove političke partije čiji je onaj nominalan naziv – DPS.
U datom kontekstu korišćenje argumenata koji se tobože tiču “ugroženosti i odbrane države i patriotizma” je ne samo deplasirano, već i obmanjujuće. Zato treba negirati sentencu Eriha Froma: “Patriotizam je poslednje utočište hulja, (u američkoj verziji: “Patriotism – last refuge of scoundrels”, da bi se sada omogućila suštinski bolja budućnost svih građana Crne Gore – bez obzira na sve razlike koje su svakom – demokratskom društvu više nego dobrodošle.“
Bojić vjeruje da će zato poslanici te političke partije u dobroj vjeri, pravnom sviješću i odgovornošću aktuelnog trenutka u kome se danas nalazi država Crna Gora – razumjeti cilj i nastojanje Predsjednika Skupštine Crne Gore gđe Danijele Đurović i najzad savjesno uzeti učešće u konstituisanju punog sastava Ustavnog suda – kao uslova bez kojeg – Crna Gora dalje ne može. Pogotovo zbog toga što naspram nijednog od četiri kandidata nije istaknut nijedan prigovor, primjedba ili pak tome slično, kazao je.
Skupština dužna da donese odluku o uvođenju vanrednog stanja
„Zaključujem, ukoliko se to ipak ne desi 28. novembra 2022. već narednog dana – Skupština je dužna po ustavnom prerogativu iz člana 91 stav 2 zbog “teškog ugrožavanja ustavnog poretka” kako je to propisano članom 133 stav 1 tačka 4 doneti Odluku o uvođenju vanrednog stanja i usvojiti zakon čija bi pravna priroda bila Lex specialisa cilj – otklanjanje svih uzroka koji su doveli do ugrožavanja ustavnog poretka Crne Gore od: izbora sudija Ustavnog suda, VDT-a i uglednih pravnika u Sudski savjet i time efektnijeg rada SDT, bez opstrukcije sudstva, te formiranja lokalnih samouprava i Vlade po izbornoj volji građana: s predsjednikom Miodragom Lekićem. Ali i preko izbora novog guvernera CBCG, DRI, pa dalje pravnim redom. Ovaj lex specialis bi trebao imati naziv: “Zakon o sprječavanju ugrožavanja i konsolidaciji ustavnog poretka Crne Gore.” Taj zakon, ne bi zavisio od samo/volje predsjednika Crne Gore, već bi sadržavao ovlašćujuću normu o promulgaciji koju bi sprovela Skupština Crne Gore. Svakako po skraćenom postupku i u pogledu objave, i stupanja na snagu danom objave u Službenom listu. Treba još akcentovati da prema članu 92 stav 4 Ustava, za vrijeme vanrednog stanja – Skupština se nikako ne može raspustiti“, smatra advokat Bojić.
„Zrno“ državnog suvereniteta
Tim će se konstituisati pravni uslovi za otpočinjanje nužnih procesa radi dobrobiti svakog građanina Crne Gore, a jednako tako, i dobrobiti cjelokupnog crnogorskog društva. Crna Gora će dokazati da joj je “preostalo” “zrno” državnog suvereniteta i dostojanstva kadrog da provede sopstvenim ustavom precizno regulisan pravni put: “pravi ključ za sopstvenu bravu”, svoj “deblokirajući mehanizam” umjesto nametnutog i objektivno nefunkcionalnog,“pogrešnog ključa” Venecijanske komisije – koja uostalom ne trpi posljedice zbog toga, niti snosi nikakvu odgovornost – što je sa svakog mogućeg aspekta – nedopustivo. Time je VK etički i pravno sama sebe opovrgla ali tim je i bivši režim potpuno delegitimisan, kaže advokat Vladan Bojić.
„Naime, bez kompletiranog Ustavnog suda i reformisanog sudstva, država Crna Gora ne može opstati. Niko nema pravo da joj oduzme budućnost. Crna Gora i njeni građani nemaju više ni dana vremena da čekaju, jer je svakom strpljenju došao definitivan kraj”, zaključio je on.
