Advokatica Zorica Đukanović iz Podgorice tužila je Osnovnom sudu ranije kandidate za generalnog direktora RTCG Andrijanu Kadiju, Vladimira Maraša, Žarka Božovića, Slavena Knezovića, Sabriju Vulića, Časlava Vujotića, Srđana Čovića i Snežanu Burzan Vuksanović. Kako je navela u tužbi, podnosi je zbog nematerijalne štete i povrede prava lilčnosti.
Kako je objasnila u tekstu tužbe, 9. oktobra 2024. godine tuženi, raniji kandidati za generalnog direktora RTCG, Advokatskoj komori podnijeli su disciplinsku prijavu protiv advokatice Đukanović.
Naglašeno je da u predmetnoj disciplinskoj prijavi tuženi, sasvim neosnovano i zlonamjerno, iznose niz neistinitih tvrdnji, u bitnom navodeći da je Đukanović, kao advokat, povrijedila brojne članove Kodeksa profesionalne etike.
“U cilju opravdavanja svojih optužbi, isti navode da tužilja, kao punomoćnik JP Radio i Televizije Crne Gore svoj angažman nije koristila u cilju zaštite interesa ovog preduzeća, već pojedinca, to jest, ‘nelegalno izabranog direktora RTCG Borisa Raonića’, i to saopštavaju medijima. Tuženi u obrazloženju disciplinske prijave navode čitav spektar neistina i uvreda, a naročito da tužilja nije pazila na ugled, reputaciju i finansijska sredstva RTCG, da je zastupala RTCG u sporovima u kojima nisu postojali razlozi za tužbu, da je kao saučesnik generalnog direktora RTCG pokušavala da se obračuna sa, navodno ‘profesionalcima koji su objelodanili nezakonitost i štetnost imenovanja generalnog direktora’. Prednje istaknute konstatacije, kako se kasnije pokazalo, nemaju uporišta činjenicama i istima nedostaju bilo kakvi dokazi. Naprotiv, iste su usmjerene isključivo na preuzrokovanje štete tužilji u vidu povrede dostojanstva, časti i ugleda koji ista kao dugogodišnji advokat uživa u Crnoj Gori i van nje”, navodi se u tužbi.
Kako se ističe, da su navodi i tvrdnje tuženih iznijeti u disciplinskoj prijavi neistiniti, potvrđuje se i rješenjem Advokatske komore od 17. marta ove godine, kojim se odbacuje prijava protiv Đukanović kao neosnovana.
“Naime, nakon pažljivog razmatranja disciplinske prijave i izjašnjenja, disciplinski tužilac je našao da nema osnova za pokretanje disciplinskog postupka protiv tužilje, jer nema dokaza da u njenim radnjama postoje elementi disciplinske odgovornosti, navodeći da je ‘postupajući advokat, u konkretnom postupku, kao i svaki drugi advokat u bilo kom postupku, u skladu sa svojim profesionalnim znanjima i sposobnostima koja su mu moguća preporuka za dalji angažman, definiše sopstveni pravni stav, mišljenje i tumačenje, kao i izbor pravnih radnji koje će preduzeti u svrhu ostvarenja interesa stranke koju zastupa”, navedeno je u tužbi koja je predata 14. aprila Osnovnom sudu u Podgorici.
Istaknuto je da to rješenje Advokatske komore predstavlja akt kojim se potvrđuje neosnovanost disciplinske prijave, a u širem smislu, i namjera tuženih da diskredituju tužilju, povrijede njena prava ličnosti, a u konačnom, svojim radnjama prouzrokuju nematerijalnu štetu.
“Bez obzira što je disciplinska prijava odbačena, šteta koju je tužilja pretrpjela i koju će sigurno u budućnosti trpjeti je ogromnih razmjera. Zbog navoda tuženih šteta koju tužilja trpi najuočljivija je na profesionalnom i poslovnom planu, a posebno se ogleda u umanjenju obima posla zbog rapidnog gubitka dugogodišnjih klijenata, nepovjerenja od postojećih klijenata i izbjegavanja mogućih klijenata da je angažuju kao punomoćnika, odnosno branioca. Pored toga, mnoge kolege i saradnici joj ukazuju nepovjerenje zbog objavljenih novinskih tekstova i izbjegavaju svaki vid saradnje sa njom, što značajno otežava njeno poslovanje. Ipak, za tužilju šteta nije jedino nastupila u odnosu na obavljanje profesionalne djelatnosti, već i u odnosu na njen privatni i porodični život. Naime, tužilja, njena porodica, prijatelji kao i bliski saradnici tokom prethodnog perioda suočavaju se sa različitim neprimjerenim komentarima na račun tužilje, zbog čega ista trpi značajnu duševnu bol”, dodaje se u tužbi.
Kako ukazuje, imajući u vidu da su tuženi izvršili lažno prijavljivanje tužilje Advokatskoj komori Crne Gore, istoj su na taj način prouzrokovali nematerijalnu štetu, a njihova odgovornost za štetu zasniva se na odredbama Zakona o obligacionim odnosima.
Ovakvim postupanjem i navodima, podvućeno je, tuženi aludiraju na nesavjesno i nezakonito ponašanje tužilje, te samim tim o tužilji stvaraju sliku kao licu koje zaslužuje prezir i nepoštovanje, i nastoje da je učine nedostojnim posla kojim se bavi.
“Čast i ugled čoveka mogu biti povrijeđeni iznošenjem neistinitih saopštenja o njegovoj prošlosti, zanimanju, sposobnosti ili o bilo čemu drugom što može da umanji vrijednost čoveka u očima drugih ili u očima njega samoga. Članom 19 Ustava predviđeno je da svako ima jednako pravo na zaštitu svojih prava i sloboda, dok se članom 28 Ustava jemči dostojanstvo i sigurnost čovjeka, nepovredivost fizičkog i psihičkog integriteta čovjeka, njegove privatnosti i ličnih prava. Zajemčena je sloboda izražavanja govorom, pisanom riječi, slikom i na drugi način, s tim da se sloboda izražavanja može ograničiti samo pravom drugog na dostojanstvo, ugled i čast i ako se ugrožava javni moral i bezbjednost Crne Gore”, navodi se u tužbi.
Sudu se predlaže da prihvati tužbeni zahtjev, te da tuženi advokatici Đukanović na ime naknade nematerijalne štete za pretrpljene i buduće duševne bolove zbog povrede časti i ugleda solidarno isplate iznos od 25.000 eura, sa pripadajućom zateznom kamatom počev od dana podnošenja tužbe pa do konačne isplate.
