Advokatica Maja Zeković, koja zastupa bivšeg službenika ANB-a Petra Lazovića, obratila se javnosti saopštenjem nakon što je Apelacioni sud usvojio žalbu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) i ukinuo rješenje podgoričkog Višeg suda kojim je bio obustavljen krivični postupak i utvrđeno da nema mjesta optužbama protiv Lazovića, odbjeglog policajca Ljuba Milovića i drugih u toj kriminalnoj organizaciji.
Ona je poručila da na glavnom pretresu neće biti teško dokazati u dvostranom postupku da, kako kaže, „ne postoje pravno valjani dokazi ni za jednu od tačaka optužnice kada je u pitanju Petar Lazović”.
Po mišljenju odbrane, ovakva odluka Apelacionog suda je u najmanju ruku zabrinjavajuća, i istom se direktno urušavaju imperativne odredbe zakona, i dovode u pitanje osnovni postulati Krivičnog zakonika Crne Gore kad su u pitanju bitna obilježja krivičnog djela, budući da se sugeriše suđenje za krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja, bez oružja i bez ijednog autentičnog i na zakonit način pribavljenog dokaza. Takođe, manje ne zabrinjava ni neažurnost i neblagovremenost sudova u odlučivanju, u ovom pritvorskom predmetu, gdje je ročište za potvrđivanje optužnice održano 24.02.2023. godine, a Apelacioni sud Crne Gore, svoju odluku kojom djelimično ukoda prvostepeno rješenje, donosi čak četiri mjeseca nakon toga – ocijenila je advokatica Zeković, a prenosi Dan.
Nova praksa dugogodišnjih predstavnika sudskih vlasti, smatra Zeković, očigledno izazvana, svakom drugom, samo ne “potrebom odlučivanja na osnovu zakona i dokaza u spisima predmeta”.
– Svakako, na glavnom pretresu, kad napokon otpočne, neće biti teško dokazati u dvostranom postupku, da ne postoje pravno valjani dokazi ni za jednu od tačaka optužnice kada je Petar Lazović u pitanju, ali dakako postoje presedani u produženom trajanju koji dovode u pitanje elementarne postulate pravne nauke i struke, ozbiljnosti pravosuđa bas kao i nezavosnog odlučivanja – naglasila je ona.
Zeković kaže da “dokaz bez dokaza, upućivanje na suđenje bez dokaza”, nove prakse iako stari predstavnici sudske vlasti, gdje je, ističe advokatica, teško na tom nivou pripisati ovakve pravne stavove neznanju.
– Međutim, ovakvi iskoraci iz zakonskih regula, kao i višedecenijske stabilno utvrđene sudske prakse kako domaće tako i regiona, kad je u pitanju krivično djelo nedozvoljeno držanje oružja, upućuju nažalost na pogodovanje pritiscima različitih krugova i odlučivanje na osnovu imena, prije nego na osnovu dokaza. Dakle, ovako postavljeni standardi, u sudskoj grani vlasti, predstavljaju poraz za pravni poredak zemlje, koja nikako da dovrši upravo Poglavlje 23 Pravosuđe i temeljna prava, kao uslov za ulazak u EU, a postaje jasno svakom objektivnom kako stranom tako i domaćem posmatraču, i zašto – zaključila je advokatica Zeković.
