Foto: Tanjug
Kriza u Nigeru se zahuktava. Pošto je vojna hunta zbacila predsjednika Mohameda Bazuma, građani na ulicama demonstrirali protiv Francuske, a Zapad uveo sankcije ovoj afričkoj zemlji, u zaštitu susjeda ustale su prelazne vlade Burkine Faso i Malija.
Ove dvije zemlje koje se graniče sa Nigerom upozorile su da će bilo kakva vojna intervencija protiv Nigera biti ravna objavi rata ovim zemljama. Uz to, zaprijetile su i Ekonomskoj zajednici država Zapadne Afrike (Ekovas) da, ukoliko umiješa prste, povući će se iz saveza i stati u odbranu istočnog susjeda.
Francuska i Italija su, istovremeno, najavile evakuaciju svojih državljana iz Nigera.
– Vojna intervencija protiv Nigera mogla bi destabilizovati cio region, kao i jednostrana intervencija NATO-a u Libiji, koja je bila u korijenu ekspanzije terorizma u Sahelu i Zapadnoj Africi – navodi se u saopštenju vlada dvije zemlje.
Objava prijeti da dodatno komplikuje već uzdrmanu situaciju u Nigeru i da ovaj dio afričkog kontinenta uvuče u sukob većih razmjera. Ekovas je ranije dao rok hunti od sedam dana da uspostavi pređašnje stanje ili će morati da upotrijebe silu.
Te odluke Ekovasa podržale su EU i Francuska, ali su Burkina Faso i Mali ranije su osudili sankcije Ekovasa i izrazili solidarnost sa narodom Nigera. Ove dvije zemlje su nedavno pretrpjele državne udare, pojačavši savez sa Rusijom. Predviđa se da bi to moglo da se desi i u Nigeru.
Poslije optužbi hunte da je svrgnuta vlada ovlastila Francusku da iz zatočeništva izbavi predsjednika Bazuma, ministarka spoljnih poslova Francuske Katrin Kolona juče je odlučno odbacila te tvrdnje. Ona je istakla da je napad na francusku ambasadu u Nijameju nasilan i izuzetno opasan, poručivši da je moguć i neophodan povratak svrgnutog predsjednika Bazuma.
MIP Francuske saopštilo je da započinje evakuaciju svojih građana iz Nigera, kao i drugih državljana EU. I ministar spoljnih poslova Italije Antonio Tajani izjavio je juče da će italijanska vlada organizovati poseban let za povratak svojih državljana iz Nigera kojih je oko 1.200.
Francuska uz SAD ovdje ima i svoje vojne baze. Francuzi ovdje imaju 1.500 vojnika, a SAD oko 1.000. Sarađivali su sa dosadašnjom vladom Nigera u borbi protiv militantnih snaga povezanih sa Islamskom državom i Al Kaidom.
Poslije državnog udara u Maliju, Pariz je 2021. godine okončao prisustvo u zoni Sahela, gdje je u pojedinim trenucima bilo i do 5.000 francuskih vojnika. U januaru je Francuska odlučila da povuče jedinice iz Burkine Faso poslije jakog antifrancuskog raspoloženja koje je zavladalo u ovoj zemlji.
Jaka želja za oslobođenje od uticaja bivše kolonijalne sile Francuske jača i kod stanovnika Nigera. Građani su se okrenuli Rusiji, nadajući se da će im ona pomoći da poslije puča nastave dalje bez miješanja Zapada.
– Imamo uranijum, dijamante, zlato, naftu i živimo kao robovi. Nisu nam potrebni nam Francuzi da nas čuvaju – rekao je jedan od demonstranata za domaće medije.
Drugi, odjeven u majicu boja ruske zastave, izjavio je da je od djetinjstva protiv Francuske.
– Iskoristili su sva bogatstva moje zemlje kao što su urnaijum, benzin i zlato. Najsiromašniji Nigerijci ne mogu da jedu tri puta dnevno zbog Francuske -rekao je.
Nezadovoljstvo građana izaziva to što ogromne količine uranijuma idu u Francusku, čija kompanija kontroliše oko dvije trećine proizvodnje u zemlji. Niger važi za jednog od najvećih proizvođača uranijuma na svijetu sa četiri odsto svetske proizvodnje.
Izvor: Novosti
