Nismo se na sistemski način pozabavili problemom femicida u mjeri koja bi bila potrebna, kazao je ministar pravde Bojan Božović.
„Još uvijek nismo izgradili onaj nivo institucionalne povezanosti da možemo da imamo dovoljno jak štit za moguće žrtve porodičnog nasilja“, istakao je gostujući u emisiji „Naglas“ na TVCG.
Ministar pravde Bojan Božović istakao je da je statistika o broju femicida u Crnoj Gori nažalost porazna.
Činjenica je, kako kaže, da bi ta statistika i da je jedan izgubljeni život bio poraz ove države.
„Kakve god razloge tražili, mi od te činjenice ne možemo da pobjegnemo. Poruka je takva, tragična, ružna činjenica, neko je ostao od najbližih i to onih koji su najranjivija grupa ovog sistema“, istakao je Božović
Mi kao sistem očigledno nijesmo uspjeli da ih zaštitimo, sad treba da vidimo u narednom periodu šta smo preduzeli da toga ne bude ili bude manji, kao i šta ćemo uraditi u budućnosti“, dodao je on.
Božović je naglasio da je očigledno da problem postoji.
„Ovo je duboko ukorijenjeni problem u društvu. Je li on između ostalog zbog izuzetno blage kaznene politike, sigurno da jeste“, kazao je on.
„Činjenica je da smo mi takvim ponašanjem slali nasilnicima ne samo ohrabrujuće poruke, nego i da učine ne samo ista nego i gora djela“, istakao je Božović.
Šefica Operativnog tima za borbu protiv nasilja u porodici MUP Snežana Vujović kazala je da broj krivičnih djela za prvih 10 mjeseci ove godine jeste značajno iznad godišnjeg prosjeka u protekle dvije godine.
Ove godine je, kako je istakla, oko 620 krivčnih djela nasilja u porodici izvršeno. Definicija krivičnih djela je izmijenjena i negdje taj broj procesurianih djela djelimično priprisaujem tim izmjenama.
Broj prekršaja je, kaže Vujović, za nekih 700 do 1.000 prekršaja niži od godišnjeg prosjeka za 2022. i 2023. godinu.
Razlika ide u prilog tome da ej tužilaštvo pristupilo temeljnoj primjeni definiciji koju je izmjena KZ donijela. Mislim da je to dobar podatak, jer će učinioci ovih djela biti strožije kažnjeni, što je ranije bio slučaj“, poručuje ona.
Brojke, ističe Vujović, mogu zvučati alarmantno, ali po njenom mišljenju bi gore bilo da ovaj broj ne raste jer cijeni da oni koji se obraćaju institucijama pokazuju dozu povjerenja.
Alarmantna je, kako kaže, siva brojka naslja, koja nijesu prijavljena, te da tome treba posvetiti pažnju.
Sutkinja Suda za prekršaje u Podgorici Ana Radulović poručila je da je poražavajuća statistika da se dogodilo 17 femicida u proteklih 5 godina.
Pokazuje se da je nasilje u porodici veliki problem u Crnoj Gori.
Problem je društva i treba ga generalizovati sa tog aspekta, a sigurno je problem i sa institucijama, počev od saradnje pa do rada u tim predmetima“, kazala je Radulović.
Izvršna direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević kazala je da u ovom trenutku ne možemo reći da je došlo do porasta nasilja.
„Ne mogu reći da Crna Gora prati trendove, proces praćenja je pao na teret civilnog društva i uglavnom podatke pravosudnih organa“, kazala je Raičević.
Raičević je naglasila da sada kada imamo izmjene zakonodavnog okvira, pristup problematici je dosta oštriji.
Ali to nije dovoljno, jer moraćemo više da se bavimo prevencijom i obrazovanjem“, dodala je Raičević.
Alarmanto je, dodaje Raičević, da je u četiri slučaja femicida, nasilje bilo prijavljivano.
„To su problemi koji hitno moraju da se rješavaju. To se rješava tako što će institucije u startu pravilno da procijene rizik za žrtve“, kazala je ona.
Veliki problem je, kazao je Božović, esnafska solidarnost.
„Kolege iz istih institucija ne žele da ukažu na propuste u radu na njihovih kolega. Unutar tužilačkog savjeta tražićemo da se ispitaju određeni slučajevi postupanja koji se tiču postupanja tužilaca u pojedinim predmetima“, istakao je Božović.
Naglašava da neko treba da krene u ispitivanje odgovornosti u određenim slučajevima femicida.
„Činjenica je da se sve ovo nije moglo desiti da nije bilo propusta. Nismo se na sistemski način pozabavili ovim problemom u mjeri koja bi bila potrebna“, poručuje Božović.
Nemamo, kaže Božović, institucionalnu povezanost za moguće žrtve porodičnog nasilja
„Još uvijek nismo izgradili onaj nivo institucionalne povezanosti da možemo da imamo dovoljno jak štit za moguće žrtve porodičnog nasilja“, kazao je Božović.
Poraznije je, kako kaže, to što je djelovanjem odgovornih pojedincama unutar sistema i van, spriječeno na desetine slučnih događaja.
