Trideset četiri tačke optužnice, 12 porotnika, jedan često razdraženi sudija i parada svjedoka.
Posle dva dana zasijedanja, 12 Njujorčana proglasilo je Donalda Trampa krivim po svim tačkama optužnica na suđenju zbog „isplate za ćutanje“.
To je istorijska presuda posle istorijskog suđenja.
Tramp je sada prvi bivši predsjednik osuđen za krivično djelo i prvi kandidat velike političke stranke koji se kandiduje za Bijelu kuću kao osuđeni prestupnik.
Šta će se, dakle, dalje dešavati?
Evo nekoliko važnih pitanja za razmatranje.
Da li i dalje može da se kandiduje za predsednika?
Da.
Američki Ustav postavlja relativno malo uslova pred predsjedničke kandidate: moraju da imaju najmanje 35 godina, da su „rođeni“ američki državljani i da su živjeli u SAD najmanje 14 godina.
Ne postoje pravila koja sprečavaju učešće u izbornoj trci za kandidate sa krivičnim dosijeima.
Ali ova presuda bi mogla da utiče na novembarske predsjedničke izbore.
Anketa Blumberga i Morning konsalta sa početka godine pokazala je da bi 53 odsto glasača u ključnim „kolebljivim“ saveznim državama odbilo da glasa za republikanaca koji je osuđivan.
Druga anketa, sa Univerziteta Kvinipiak iz ovog meseca, pokazala je da bi šest odsto Trampovih glasača bilo manje sklono da glasa za njega – što je od ogromnog značaja u jednoj tako tijesnoj trci.
Šta će se dešavati sa Trampom sada?
Tramp se nalazio na slobodi uz kauciju tokom čitavog trajanja ovog suđenja, a to se nije promijenilo ni kad je presuda pročitana u četvrtak – Republikanac je pušten na slobodu uz vlastite garancije.
Vratiće se u sudnicu 11. jula – što je datum koji je sudija Huan Merčan odredio za izricanje presude.
Sudija će morati da uzme u razmatranje nekoliko faktora prilikom izricanja presude, među kojima su i Trampove godine.
Presuda bi mogla da podrazumijeva novčanu kaznu, uslovnu kaznu ili nadzor, pa čak možda i zatvorsku kaznu.
Tramp, koji je presudu nazvao „sramotom“, gotovo će se sigurno žaliti na presudu, što je proces koji bi mogao da potraje mjesecima ili čak možda i duže.
Njegov pravni tim će se potom suočiti sa Apelacionim odeljenjem na Menhetnu a vjerovatno i Apelacionim sudom.
Sve ovo znači da je malo vjerovatno da će Tramp posle izricanja presude napustiti sudnicu sa lisicama na rukama, jer se očekuje da će ostati na slobodi uz kauciju i dok bude trajao njegov žalbeni postupak.
Šta bi mogao da bude osnov za žalbu?
Dokazi zvezde filmova za odrasle Stormi Danijels, čiji se navodni seksualni odnos sa Trampom nalazi u samom središtu ovog slučaja, mogao bi da bude jedan od razloga.
„Nivo detalja koje je iznijela Danijels nije stvarno bio neophodan za pričanje ove priče“, kaže Ana Kominski, profesorka sa Njujorškog pravnog fakulteta.
„S jedne strane, njeni detalji je čine kredibilnim svjedokom, a kao tužilac, vi želite da pružite dovoljno detalja da porota povjeruje u ono što ona ima da kaže. S druge strane, postoji granica, gdje bi to moglo da postane irelevantno i puno predrasuda.“
Trampov pravni tim je dvaput tražio poništenje sudskog procesa tokom svjedočenja Stormi Danijels, što je sudija oba puta odbio.
Mimo toga, nova pravna strategija kojom se služio okružni tužilac u ovom slučaju takođe bi mogla da posluži kao osnov za žalbu.
Falsifikovanje poslovnih spisa može biti niži prekršaj u Njujorku, ali se Tramp suočio sa težim optužbama za krivični prekršaj zbog navodnog drugog zločina, navodnog ilegalnog pokušaja da utiče na izbore 2016. godine.
Tužioci su okvirno naveli da za ovaj slučaj važe kršenja federalnih i državnih izbornih zakona, zajedno sa utajom poreza.
Ali oni nisu konkretno naveli pred porotom koji od njih je prekršen.
Pravni eksperti kažu da postoje pitanja u vezi sa opsegom i primjenom federalnog zakona koja bi mogle da čine osnov za žalbu.
Nikada se prije državni tužilac nije pozvao na federalni zločin za koji prije toga nije podignuta optužnica, pa je tu pitanje da li Okružni tužilac Menhetna ima ovlašćenje da to učini.
Da li bi Tramp mogao da završi u zatvoru?
Moguće je, mada izuzetno malo vjerovatno, da će Tramp služiti kaznu iza rešetaka.
Trideset četiri tačke optužnice su sve za prestupe klase E u Njujorku, što je najniži stepen u ovoj državi.
Svaka optužnica nosi maksimalnu zaprijećenu kaznu od četiri godine zatvora.
Kao što je navedeno gore, postoji nekoliko razloga zašto bi sudija Merčan mogao da se odluči za nižu kaznu, među njima i Trampove godine, činjenica da ranije nije bio osuđivan, kao i da se optužnica odnosi na nenasilan zločin.
On bi mogao da uzme u razmatranje i njegova kršenja sudske zabrane odavanja informacija tokom suđenja.
Takođe je moguće da će sudija uzeti u obzir prirodu slučaja koji nema presedan, možda odabravši da izbjegne da strpa bivšeg predsjednika i aktuelnog predsjedničkog kandidata iza rešetaka.
A tu je i pitanje praktičnosti.
Tramp, kao i svi bivši predsjednici, ima pravo na doživotnu zaštitu Tajne službe.
To znači da bi neki agenti morali da ga štite i u zatvoru.
A čak i kad bi se to desilo, vJerovatno bi bilo izuzetno teško voditi zatvorski sistem sa bivšim predsjednikom kao jednim od zatvorenika u njemu.
Bio bi to ogroman rizik po sigurnost i skupo bi koštalo da on ostane bezbjedan.
„Zatvorskim sistemima su najvažnije dvije stvari: bezbjednost ustanove i smanjenje troškova“, kaže Džastin Paperni, direktor zatvorske konsultantske firme Vajt kolar advajs.
Sa Trampom bi se to „pretvorilo u cirkusku predstavu… a nijedan upravnik to ne bi dozvolio“, kaže on.
Može li da glasa?
Vjerovatno je da će Tramp moći da glasa ove jeseni.
Prema zakonu Floride – gdje Tramp ima boravište – osobi koja je osuđena za krivični prestup iz druge savezne države onemogućeno je da glasa samo ako „presuda onemogućuje osobi da glasa u toj državi u kojoj je osuđena“.
Tramp je osuđen u Njujorku, gdje se osuđenicima dozvoljava da glasaju dok god nisu u zatvoru.
To znači da ukoliko se Tramp ne bude nalazio iza rešetaka 5. novembra, on bi trebalo da može da glasa.
Može li da pomiluje samog sebe?
Ne.
Predsjednici mogu da pomiluju samo one koji su počinili federalne prekršaje.
Slučaj o isplati za ćutanje u Njujorku pitanje je savezne države, što znači da je izvan Trampovog domašaja ako ponovo postane predsjednik.
Isto važi za Trampov slučaj u Džordžiji, gdje je optužen za kriminalnu zavjeru da obori vlastiti tijesni poraz od predsjednika Džoa Bajdena u ovoj saveznoj državi tokom predsjedničkih izbora 2020. godine.
Taj slučaj je trenutno zatrpan žalbama.
Moć pomilovanja nije jasna u Trampova dva federalna slučaja – jednom koji se tiče navodnog neovlašćenog rukovanja povjerljivim dokumentima, a drugi koji se tiče zavjere da obori rezultate izbora iz 2020. godine.
U prvom, sudija sa Floride kog je imenovao Tramp odložio je suđenje na neodređeno, rekavši da bi zakazivanje ročišta prije rješavanja pitanja u vezi sa dokazima bilo „nesmotreno“.
Drugi tekući federalni slučaj takođe je odložen dok se ne riješi Trampova žalba.
Malo je vjerovatno da će se ijedan od ovih slučajeva održati prije novembarskih izbora, ali čak i kad bi se to desilo, stručnjaci za ustavno pravo ne mogu da se slože oko toga da li predsjednička ovlašćenja za pomilovanje obuhvataju njega samog.
Tramp bi mogao da bude prvi koji će to probati.
Izvor: BBC na srpskom
