U okviru analiziranja prekršajno kaznenog okvira radi unaprjeđenja javnih politika za bolju zaštitu životne sredine, jedna od preporuka Akcije za socijalnu pravdu (ASP) je da se za krivična djela pustošenje šuma i šumska krađa pooštre krivične sankcije.
Postojeće kazne, naime, iz ove NVO ocijenili su u domenu blaže kaznene politike.
“Uprkos velikom problemu u gazdovanju šumama i njihovoj dugogodišnjoj ogromnoj eksploataciji i uništavanju, izostaje strožija kaznena politika za ova krivična djela, a koja treba da bude dovoljno oštra da potencijalne učinioce odvraća od vršenja tih krivičnih djela. Krivični zakonik u posebnom poglavlju predviđa niz krivičnih djela protiv životne sredine i zaštite prostora. Kazne za djela u vezi sa šumama su među najblažima i bilo bi cjelishodno izmijeniti kaznenu politiku propisivanjem strožijih krivičnih sankcija”, navodi se u saopštenju ASP.
Među trenutnim značajnijim krivičnim djelima iz domena životne sredine su zagađenje životne sredine, zagađenje otpadom, oštećenje životne sredine, iznošenje i unošenje opasnih materija…
“Raspon kazni za neka od ovih djela varira, a može se izreći i do dvanaest godina zatvora, dok su krivična djela protiv pustošenja i uništenja šuma zaprijećena do tri godine zatvora (pet godina ako je pustošenje u nacinalnom parku ili zaštićenim šumskim oblastima). Takođe, s obzirom da se planira donošenje novih zakona iz oblasti klimatskih promjena, čini se opravdanim da u narednom periodu treba okupiti najširu zainteresovanu javnost i razmotriti definisanje novih i redefinisanje postojećih krivičnih djela u oblasti klimatske zaštite”, dodaje se u saopštenju.
Kvalitetna prekršajna i kaznena politika u oblasti životne sredine, napominju iz ove NVO, igraju veoma značajnu ulogu u prevenciji i boljoj zaštiti životne sredine.
“Ukupni zakonski okvir u Crnoj Gori za sada pruža solidan osnov za primjenu prekršajnih i kaznenih mjera u ovoj oblasti. Ipak, čini se da se u praksi nedovoljno koriste svi raspoloživi pravni mehanizmi, naročito kada je riječ o inpekcijskim postupanjima. U prilog tome je i podatak da je vodoprivredna inspekcija tokom decenije naplatila svega 410 hiljada eura kazni, iako su brojni primjeri devastacije i eksploatacije rijeka u zemlji prisutni maltene svakodnevno, dok inspekcije generalno podnose mali broj krivičnih prijava”, saopšteno je iz ASP.
Stoga ova NVO, radi unaprjeđenja stanja, preporučuje da se osnaže kadrovski kapaciteti inspekcijskih organa, naročito u inspekcijama, koje se bavi pitanjima zaštite životne sredine, ali i uvođenje redovnih i efikasnih mehanizama kontrole u zakonitostima postupanja samih inspekcija.
“U okviru projekta „Kvalitetnijim zakonima za bolju zaštitu životne sredine” ASP radi na analizi usklađenosti sistemskih zakona iz oblasti životne sredine sa evropskim direktivama, kao i preporukama za unapređenje prekršajno kaznenih politika. Projekat ASP-a se realizuje kroz grant šemu šireg projekta „Osnaživanje učešća civilnog društva u oblasti životne sredine u procesu pristupanja EU (4E)”, kojeg realizuje Koalicija 27, podržanog od Evropske unije i Ministarstva javne uprave. Vodeći partner na tom projektu je Centar za zaštitu i proučavanje ptica”, zaključuje se u saopštenju.
