Akcija za socijalnu pravdu (ASP) je pozvala poslanike crnogorskog parlamenta da podrže rješenje da se do nivoa minimalne penzije uvećaju i penzije korisnicima takozvanih srazmjernih penzija, za šta je, a ako je suditi po ranijim kalkulacijama Fonda penzijsko invalidskog osiguranja (PIO), potrebno godišnje izdvojiti nekoliko miliona eura.
Penzioneri, kojima je ukupna penzija, sa svim srazmjernim dijelovima iz drugih i naše države, ispod minimalne penzije, praktično su diskriminisani i najstarije životno doba često provode u nedostojanstvenim uslovima života, navode iz ASP-a.
Crnogorski parlament do naredne subote treba da se izjasni o budžetu za narednu godinu i izmjenama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, kojim se propisuje da minimalna penzija bude 450 eura. Mjera će direktno targetirati oko 73 hiljade penzionera, ali ne i korisnike srazmjernih penzija, koji trenutno iz svih srazmjernih dijelova primaju niže iznose od toga, kazali su iz ASP-a.
Prema kalkulaciji Fonda PIO iz septembra, da bi se tada (u septembru minimalna penzija oko 280 eura, a poslije toga nepunih 300 eura) izjednačila primanja za srazmjerne penzije, bilo je potrebno između dva do dva i po miliona eura. Kako je od narednog mjeseca minimalna penzija 450 eura, to bi značilo da je potrebno još novca, konstatuju iz ASP-a.
Minimalna penzija od 450 eura je prva mjera najavljena kroz izborni program pobjedničke partije Evropa sad, koja je najavila i povećanje minimalne zarade, nakon što skeniraju stanje javnih finansija po preuzimanju vlasti i poslije toga jednogodišnjeg perioda vladavine, navode iz ASP-a.
ASP ukazuje da novac za srazmjerne penzije postoji, ali da se socijalno nepravedno distribuira, te se pune centralna administracija i privilegovani na račun i penzionera, i socijale, i nezaposlenih.
Našoj javnoj upravi, koja je u najvećem dijelu partijska, prosto nikada nije dosta naših para i ponašaju se kao da im je državna kasa ostala u nasleđe, iako je to novčanik svih građana, pa i onih penzionera koji danas treće doba, umjesto u ugodnosti, proživljavaju u nemaštini, konstatuju iz ASP-a.
U isto vrijeme, i dalje haraju monopoli raznih vrsta, odnosno poslovi (nabavke ljekova, izgradnja puteva, minimalne naplate koncesija…) zbog kojih se privatnim subjektima iz kase svih nas preplaćuju usluge, pa se pojedini bogate, a penzioneri (i ostali) siromaše.
Do danas nijedna izvršna vlast nije pokazala odlučnost da se ovim lošim i nepravednim praksama stane na kraj, kazali su iz ASP-a.
Država Crna Gora je po Ustavu država socijalne prakse, zaključuju iz ASP-a.
