Javne procjene govore da je po tom osnovu država oštećena za desetine miliona eura, navode iz Akcije za socijalnu pravdu.
U isto vrijeme, odnosno za deset godina je Odsjek inspekcije za vode podnio svega 114 krivičnih prijava ili prosječno 11 godišnje, izvršeno je preko 5,7 hiljada pregleda, a utvrđeno je nepunih hiljadu nepravilnosti, ili stotinu nepravilnosti godišnje, pa je to ogledna indikacija da inspekcijska postupanja nijesu bila stvarna brana za zaštitu rijeka i ukupno voda u zemlji.
U poslednje tri godine je Odsjek inspekcije za vode izrekao nešto preko 300 hiljada eura novčanih kazni, dok je u periodu 2013-2020 godina izrečeno nepunih 100 hiljada eura kazni. To ukazuje da je poslednjih godina veći broj izrečenih novčanih kazni, ali je upitno koliko je stvarno uticalo na sprječavanje daljeg uništavanja rijeka i zaštiti voda u zemlji.
Pored toga, poslednje tri godine podnijeto je 69 krivičnih prijava, a za period 2013-2020. godina ukupno 45 krivičnih prijava od strane Odsjeka za inspekcije za vode. Predstavnici novih vlasti, nakon smjene Demokratske partije socijalista 2020., iznijeli su više podataka da je zbog nelegalnih eksploatacija šljunka iz rijeka država oštećena za desetine miliona eura – navodi se u saopštenju.
Takođe, u domaćoj javnosti se više godina ukazuje da su izgradnjom brojnih mHE na rijekama na sjeveru Crne Gore, one u značajnoj mjeri uništene, dok su sa druge strane građani kroz račune za struju platili do početka 2022. oko 25 miliona eura subvencija njihovim privatnim vlasnicima.
Kada je riječ o Ekološkoj inspekciji, ona je za deceniju imala 24,7 hiljada inspekcijskih pregleda, odnosno 2,4 hiljade godišnje, ali je za čitavu deceniju podnijela samo 41 krivičnu prijavu, odnosno ovaj inspekcijski organ je prosječno godišnje podnosio po četiri krivične prijave. Za taj period je pokrenuto blizu 600 prekršajnih postupaka.
Podatke o inspekcijskim postupanjima iz oblasti zažtite životne sredine je Akcija za socijalnu pravdu (ASP) dobila od Uprave za inspekcijske poslove, na osnovu Zakona o slobodnom pristupu informacijama, saopšravaju iz ASP.
U okviru projekta “Kvalitetnijim zakonima za bolju zaštitu životne sredine”, ASP radi na analizi deset sistemskih zakona iz ove oblasti i njihovoj usklađenosti sa evropskim direktivama, dok je poseban dio usmjeren na preporuke za unapređenje postupanja inspekcijskih i tužilačkih organa u oblasti zaštite životne sredine.
Projekat se realizuje kroz grant šemu šireg projekta “Osnaživanje učešća civilnog društva u oblasti životne sredine u procesu pristupanja EU (4E)”, kojeg realizuje Koalicija 27, podržanog od Evropske unije i Ministarstva javne uprave. Vodeći partner na tom projektu je Centar za zaštitu i proučavanje ptica.
