Pogrešno je smatrati da su oni koji su za Otvoreni Balkan protiv evropskih integracija, ali griješe i oni koji misle da je cilj inicijative stvaranje „nove Jugoslavije“, poručili su na Euronews-u predsjednik Privredne komore Sjeverne Makedonije, Branko Azeski i savjetnik predsednika Privredne komore Srbije, Nenad Đurđević.
Njih dvojica su uputili poziv Prištini, Podgorici i Sarajevu da se pridruže, dok je Azeski kao kao krajnji cilj inicijative naveo moguće stvaranje carinske unije.
Inicijativa Otvoreni Balkan potekla je u Novom Sadu, oktobra 2019. godine, pod imenom Mini Šengen, koje je sredinom prošle godine promijenjeno.
Njeni inicijatori srpski predsjednik, Aleksandar Vučić, sadašnji albanski i bivši sjevernomakedonski premijeri, Edi Rama, odnosno Zoran Zaev, pokrenuli su je s ciljem ekonomskog povezivanja država Zapadnog Balkana, odnosno ostvarenja četiri sloboda – kretanja robe, ljudi, usluga i kapitala.
Ova inicijativa je do sada uspjela da se realizuje kroz saradnju zemalja inicijatora. Sa druge strane, uprkos više poziva – inicijativi se nisu pridružili Sarajevo, Podgorica i Priština.
Najveći otpor otvorenom Balkanu zapravo pruža Kosovo u kontinuitetu, odnosno aktuelna vlast i to još od 2019, kada je inicijativa predstavljena u Ohridu, tj. potpisana zajednička deklaracija o regionalnoj saradnji.
Za razliku od Prištine, Sarajeva i Podgorice, Azeski i Đurđević, otvoreni Balkan vide kao sredstvo za jačanje regionalne saradnje od koje će svi imati koristi.
Azeski je kazao u emisiji Euronews veče, da su sa pokretanjem inicijative počeli da duvaju „novi vjetrovi“ u regionu.
„Konačno smo shvatili da inicijative za regionalnu saradnju treba da krenu od nas, a ne da dolaze vani. Otvoreni Balkan je inicijativa koja je podržana od strane biznisa, zato što biznis osjeća da je to njen projekat i sa njom treba da se nastavi“, ocenio je Azeski.
Na ovonedeljnom panelu u okviru foruma „Otvoreni Balkan“ u Beogradu najavljeno je izdavanje prvih indentifikacionih kartica koje će omogućiti slobodan pristup tržištu rada na zapadnom Balkanu, a što je jedan od dogovora postignut među članicama ove inicijative.
Đurđević kaže da se primjena ovih kartica za sada odnosi samo na tri zemlje, odnosno članice inicijative.
Đurđević objašnjava da će sa karticama svaki građanin moći da pristupi jedinstvenom tržištu radne snage i da će moći da se zaposli u bilo kojoj zemlji članici inicijative a na osnovu prijave preko portala.
„Nakon registracije (radnik) dobija identifikacioni broj i karticu s kojom onda može da formalno pristupi tržištu radne snage kod poslodavca i da ima regulisan status u toj zemlji“, naveo Đurđević i izrazio nadu da će se inicijativi pridružiti i Crna Gora, Bosna i Hercegovina i Kosovo, odnosno da će se sistem kartica primjenjivati u cijelom regionu.
Đurđević i Azeski na pitanje o tome zašto bi i za kakve to poslove ljudi iz jedne članice otvorenog Balkana putovali u drugu, poručili su da će se kroz inicijativu razraditi mogućnost konkurencije, te da će građanima biti na raspolaganju više opcija.
Obojica ukazuju na još jednu prednost inicijative – olakšani prelazak granice.
„Imaće poseban prolaz. Samo kod nas možeš da vidiš redove kamiona od 11 kilometara – zar nije to sramota za sve nas. Građani će imati posebne prolaze isto kao i u EU. Sve će to značiti i za građane i za firme. Od prazne priče sada će imati konkretan interes“, kazao je Azeski.
Đurđević se osvrnuo na sertifikate za robu koja se transportuje preko granice, ukazavši na to da će oni biti priznati u svim članicama inicijative, usled čega, kako kaže, neće biti duple kontrole na prelazima, a samim tim i dužih zadržavanja.
Azeski kaže da većina privrednika u Sjevernoj Makedoniji podržava otvoreni Balkan i vidi njegov potencijal. Sa druge strane, ocjenjuje da bez vladavine prava i funkcionalnosti države nema ekonomskog rasta.
U Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini vlada podijeljeno mišljenje među političarima o tome da li bi ove zemlje trebalo da se priključe inicijativi.
Sa druge strane, politički zvaničnici u Prištini su jednoglasni – protive joj se i vide je kao korak ka stvaranju „nove Jugoslavije“.
Azeski kaže da nerijetko čuje pitanje „šta je krajnji cilj otvorenog Balkana“. On, međutim, tvrdi da to nije „opet neka Jugoslavija“ i savjetuje političarima da to objasne građanima.
„Krajnji cilj, treba jasno da se kaže, da je možda neka carinska unija… To je dio predvidljivosti da bi se uključili ljudi. Jer ako je tako i ako ja mogu sada, recimo, u ovoj krizi da podignem nivo proizvodnje električne energije u Makedoniji, onda ću da napravim javno partnerstvo u državnom preduzeću… Znaću unaprijed da ta struja može da se plasira i vani“, dodaje Azeski.
Ujedno, nerijetki su i lideri u regionu, a prvenstveno u Prištini i Crnoj Gori, koji kao argument za nepriključivanje otvorenom Balkanu navode da već postoji projekat regionalne saradnje – Berlinski proces i da druge inicijative nisu potrebne.
Azeski međutim, poručuje da su to dvije različite stvari između kojih ne postoji konfrontacija.
Predsjednik sjevernomakedonske Privredne komore ocjenjuje da će razvojem otvorenog Balkana biti teško za ostale u regionu da se odupru pritisku da se ne priključe.
Đurđević je ujedno prokomentarisao izjavu novog premijera Crne Gore, Dritana Abazovića, koji je, za razliku od predsjednika ove zemlje koji takođe ističe u prvi plan Berlinski proces, nedavno za prištinske medije ukazao na pozitivne strane otvorenog Balkana, uz ocjenu da je riječ o inicijativi koja je stvorena da „uključi šest zemalja“ u regionu.
Đurđević je pozdravio spremnost i želju premijera Crne Gore, sa druge strane, ukazuje na potrebu depolitizacije same inicijative.
Ujedno navodi i da su pogrešne percepcije da su oni koji su za otvoreni Balkan protiv Evropskih integracija, te tvrdi da takva polarizacija postoji u javnom mnenju Crne Gore.
Đurđević takođe kaže da Berlinski proces i otvoreni Balkan nisu suprotstavljene inicijative.
„Mislim da je to potpuno pogrešno postavljena situacija. Otvoreni Balkan i sporovođenje inicijative u tom okviru je rađeno po modelu Evropske unije i mislim da ukoliko bi se ta inicijativa sporovodila kao što se sprovodi kod nas, da bi ona pripremala region i otvorila kanale za Berlinski proces“, zaključio je Đurđević.
