Savjetnik za ustavni sistem i pravna pitanja predsjednika države Boris Bastijančić kazao je da ukoliko bi se otvorila konkretna rasprava o jednoj ustavnopravno neodrživoj ideji, kakva je nesumnjivo raspisivanje prijevremenih predsjedničkih izbora, to bi bio put, bez povratka, u ,,ustavnu anarhiju”.
Istakao je da rok u kojem predsjednica Skupštine Danijela Đurović može raspisati izbore za predsjednika Crne Gore, počinje da teče od 20. januara naredne godine.
“To bi bio faktički slom i onako ozbiljno uzdrmanog pravnog potretka Države Crne Gore i njenog političkog sistema, uz flagrantno obesmišljavanje daljeg postojanja i funkcionisanja naših najznačajnijih institucija demokratskog parlamentarnog sistema vlasti”, kazao je on.
On je kazao da crnogorski ustavotvorac precizno i nedvosmisleno utvrđuje vrijeme trajanja mandata Predsjednika Crne Gore, zatim momenat od kojeg on počinje da teče, kad se produžava, kao i razloge usled kojih Predsjedniku Crne Gore i prije isteka vremena, na koje je biran, prestaje mandat.
“U tom smislu, član 96 stav 1 našeg Ustava kazuje da se Predsjednik Crne Gore bira na osnovu opšteg i jednakog biračkog prava, neposrednim i tajnim glasanjem, a član 97 eksplicitno određuje da se šef Države bira na pet godina, te da stupa na dužnost danom polaganja zakletve pred poslanicima u Skupštini, a ako njegov mandat ističe za vrijeme ratnog ili vanrednog stanja, isti se produžava najduže 90 dana po prestanku okolnosti koje su to stanje izazvale”, navodi se u saopštenju.
Dalje, imajući u vidu smisao člana 98 Ustava CG, (puni) mandat Predsjednika Crne Gore prestaje istekom vremena na koje je biran, dok se to ranije može desiti samo u jasno i taksativno pobrojanim slučajevima.
”I to ako Predsjednik Crne Gore podnese ostavku, ako je trajno spriječen da vrši svoju dužnost i razrješenjem”, objašnjava Bastijančić.
Kako je pojasnio, da bi se u takvim slučajevima izbjegao ustavnopravni vakum, najvišim pravnim aktom propisano je da do izbora novog predsjednika Crne Gore, kao i u slučaju njegove privremene spriječenosti da obavlja funkciju, istu obnaša predsjednik Skupštine.
Prema riječima Bastijančića, ta tematika je zaokružena i Zakonom o izboru Predsjednika Crne Gore, koji propisuje da se predsjednik bira na opštim izborima, neposredno i tajnim glasanjem, na vrijeme od pet godina.
Bastijančić je kazao da je u tom segmentu sve formalno pravno čisto i suštinski razumljivo, bez pogodnog prostora za dalju nesmetanu i doslednu primjenu odnosnih pozitivnih propisa, lišenu bilo kakvog osnova za pogrešna, tendenciozna iil politikantska tumačenja njihovih normi.
“Ukoliko bi se uopšte, od određenih političkih elita, otvorila konkretna rasprava o jednoj ustavnopravno neodrživoj ideji, kakva je nesumnjivo raspisivanje prijevremenih predsjedničkih izbora, zarad izglednog pristupanja njenoj realizaciji, to bi bio put, bez povratka, u ustavnu anarhiju”, rekao je Bastijančić.
To bi, kako smatra Bastijančić, bio i faktički slom već ozbiljno uzdrmanog pravnog potretka Crne Gore i njenog političkog sistema, uz flagrantno obesmišljavanje daljeg postojanja i funkcionisanja najznačajnijih institucija demokratskog parlamentarnog sistema vlasti.
“Stoga, ne vjerujem da bi se u ovakvom društvenopolitičkom ambijentu u takav pravni egzibicionizam i opasnu institucionalnu avanturu upustio iko od odgovornih nosilaca najviših javnih funkcija, te da je takav scenarij ikako moguć”, kazao je Bastijančić.
On je dodao da nije samo Ustavom uokvirena neupitna odgovornost, za “protivpravno ali i društveno opasno postupanje ove vrste”, nego i Krivičnim zakonikom.
Kako je podsjetio, nadležnost raspisivanja predsjedničkih izbora u rukama je predsjednika Skupštine, što propisuje Ustav a bliže reguliše Zakon o izboru predsjednika, naročito kada je riječ o rokovima za relevantno postupanje u ovoj ravni.
“Član 2 Zakona određuje da izbore za predsjednika države raspisuje predsjednik Skupštine, najkasnije 120 dana prije isteka mandata, te da se Odlukom o raspisivanju izbora određuje dan njihovog održavanja”, rekao je Bastijančić.
On je naveo da taj član dodatno precizira da od dana raspisivanja do dana održavanja izbora ne može proteći manje od 60 ni više od 90 dana.
“Imajući u vidu da je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović inaugurisan na Cetinju 20. maja 2018. i cijeneći prethodno navedene norme, rok u kojem predsjednik Skupštine može raspisati izbore za predsjednika države počinje da teče od 20. januara naredne godine”, rekao je Bastijančić.
