Žrtve porodičnog nasilja mogu i treba da iskoriste pravo na besplatnu pravnu pomoć koja im je u Crnoj Gori institucionalno omogućena kako bi se ovoj, sve učestalijoj, pojavi konačno stalo na kraj, ocijenio je advokat Dejan Dragović.
Iako za odobravanje besplatne pravne pomoći postoje posebne kancelarije, odnosno mehanizmi preko osnovnih sudova u svim opštinama, vrlo malo ih koristi ovu mogućnost, a broj predatih zahtjeva opada tokom tri posljednje godine, iako se u praksi bilježi porast broja slučajeva nasilja, naročito sa fatalnim ishodima.
Na djelu su brojke porazne – samo u protekla četiri mjeseca u Crnoj Gori su ubijene tri žene koje su prijavljivale da su ih partneri fizički i psihički zlostavljali.
Ovo jasno pokazuje da se žrtvama ne vjeruje dovoljno, da su institucije pasivne i da ne reaguju na adekvatan način na ovu stravičnu pojavu.
Posljednji slučaj kada je dvadeset sedmogodišnja Zimrita Nerda iz Bara, majka troje maloljetne djece, preminula u Kliničkom centru Crne Gore od posljedica nasilja za koje je osumnjičen njen nevjenčani suprug Dalibor Nikolić (33) iz Bosne i Hercegovine, dodatno je uznemirio javnost.
Advokat Dragović za Pobjedu ističe da je besplatna pravna pomoć od velikog značaja naročito u ovim i ovakvim slučajevima, ali i da mediji mogu imati jaku, konstruktivnu ulogu ukazivanjem ko sve i pod kojim uslovima može da se obrati za pravnu pomoć.
“To bi doprinijelo da žrtve nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici postanu svjesne da imaju ovu značajnu zaštitu”, ističe Dragović.
Prema njegovim riječima, pravo mogu da iskoriste svi građani koji ne mogu sebi da priušte stručnu pravnu pomoć.
“Besplatna pravna pomoć obezbjeđuje se građanima radi ostvarivanja prava na pravično suđenje ukoliko određeno lice prema svom imovnom stanju nije u mogućnosti da obezbijedi pravo na sudsku zaštitu “, naveo je on.
Pojašnjava da pomoć obuhvata obezbjeđivanje neophodnih sredstava kako bi se potpuno ili djelimično obezbijedili troškovi stručne pravne pomoći u postupku pred nadležnim sudom, državnim tužilaštvima i Ustavnim sudom Crne Gore i u postupku za vansudsko rješavanje sporova, a podrazumijeva oslobađanje troškova sudskog postupka.
Sagovornik dodaje da pravo na besplatnu pravnu pomoć mogu ostvariti osobe koje su crnogorski državljani, ali i osoba bez državljanstva (apatrid) koja u Crnoj Gori zakonito boravi, kao i oni koji u našoj zemlji traže azil.
Ovo pravo ostvaruju i stranci sa stalnim nastanjenjem ili boravkom ili odobrenim privremenim boravkom i druga lica koja borave zakonito u Crnoj Gori, kao i „druga lica shodno potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima, u skladu sa Zakonom o besplatnoj pravnoj pomoći“.
Dragović ističe da pravo na ovu vrstu pomoći ima i korisnik materijalnog obezbjeđenja porodice u skladu sa zakonom kojim se uređuje socijalna i dječja zaštita, dijete bez roditeljskog staranja, kao i osobe sa invaliditetom.
“To pravo ostvaruju i žrtve krivičnog djela nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici i trgovine ljudima, kao i žrtve nasilja u porodici u skladu sa zakonom kojim se uređuje zaštita od nasilja u porodici, kao i lica koja su lošeg imovnog stanja”, naveo je Dragović.
Za odobravanje besplatne pravne pomoći nadležan je predsjednik Osnovnog suda ili sudija koga predsjednik suda ovlasti, na čijem području podnosilac zahtjeva za besplatnu pravnu pomoć ima prebivalište ili boravište.
U Osnovnom sudu u Podgorici postoji kancelarija za besplatnu pravnu pomoć, a iz te ustanove su ranije kazali da je evidentna slaba zainteresovanost za korišćenje ovog prava.
Tokom prošle godine, zahtjev za besplatnu pravnu pomoć podnijele su 24 osobe sa invaliditetom i samo osam žrtava nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici.
“Kada su u pitanju žrtve krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, ne samo što je evidentan nizak stepen korišćenja ovog prava, već i pad broja podnijetih zahtjeva za posljednje tri godine. To ukazuje na potrebu dodatnog angažovanja nadležnih organa, socijalnih službi i nevladinih organizacija, koje se bave pitanjem nasilja u porodici, radi boljeg informisanja javnosti o ovom pravu”, istakli su ranije iz Osnovnog suda.
Advokat Dragović kaže da se postupak odobravanja besplatne pravne pomoći inicira zahtjevom koji se podnosi Službi za besplatnu pravnu pomoć.
Zahtjev, prema njegovim riječima, treba da sadrži ime, matični broj i adresu podnosioca zahtjeva; ime, matični broj i adresu članova porodice podnosioca; potrebne podatke o predmetu podnosioca zahtjeva, opis traženog oblika pravne pomoći, podatke o korišćenju prava na materijalno obezbjeđenje porodice i izjavu o imovini i prihodima podnosioca zahtjeva i njegove porodice.
“Nakon ispunjenja potrebnih uslova Osnovni sud, odnosno Služba za besplatnu pravnu pomoć, odobrava podnosiocu besplatnu pravnu pomoć u formi rješenja. Lice kojem je odobrena besplatna pravna pomoć dužno je da obavještava Službu za besplatnu pravnu pomoć o promjenama svih činjenica i okolnosti koje su od uticaja za ostvarivanje za prava na besplatnu pravnu pomoć”, zaključuje Dragović.
