Ni 44. Vlada nije se proslavila učešćem žena u njoj, već se nastavlja konstatno nazadovanje na polju njihove političke participacije, poručila je za Radio Crne Gore bivša predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Božena Jelušić. U novoj Vladi nema potpredsjednica, iako 44. saziv ima rekordan broj vicepremijera. Takvim djelovanjem, Vlada pokazuje, smatra Jelušić, da nije spremna na promjene na putu ka Evropskoj uniji (EU), kada su rodne politike u pitanju.
Pokazatelj da Crna Gora ne shvata ozbiljno EU integracije je, kako navodi Jelušić, podatak da u 44. Vladi imamo svega četiri žene, što je 17,39 odsto.
Osim u izvršnoj vlasti, broj žena ni u Parlamentu nije na zavidnom nivou, ističe za Radio Crne Gore članica Ženskog kluba, oformljenog u prethodnom sazivu Skupštine i poslanica Demokratske partije socijalista (DPS) Aleksandra Vuković Kuč.
“Skandalozno je, koliko je malo ženskih glava u crnogorskom parlamentu i Vladi Crne Gore, sve na nivou kvote, a još je bizarnije što mnogim koleginicama to ne smeta. Svaka ministarka, poslanica i odbornica dužna je da se pobuni zbog toga”, naglasila je Vuković Kuč.
Navodi da udobno se smjestiti u svoju kvotom dobijenu fotelju i nijemo posmatrati polnu i rodnu političku selekciju znači pristati da budeš “dekor koji služi za lažiranje demokratskih procesa i evropskih standarda”.
Funkcionerka Pokreta za promjene (PzP) i kopredsjednica Ženskog kluba, osnovanog u prethodnom sazivu Skupštine, Branka Bošnjak sigurna je da će se situacija pogoršati ukoliko do rekonstrukcije Vlade, koja se najavljuje, dođe.
“Ovakav pristup nije dobar za napredak našeg drustva, jer kada uporno isključujete pola populacije sa pozicija odlučivanja, nećete imati ni zdrave, ni napredne, ni izbalansirane politike”, navodi Bošnjak.
Ističe da premijer Milojko Spajić, snosi odgovornost jer je kao neko ko se daje za proevropskog, modernog političara trebao da insistira na rodnoj izbalansiranosti.
Broj žena u parlamentu i Vladi je, smatra Jelušić, pokazatelj koliko Crna Gora neozbiljno shvata EU integracije.
“Žene mogu da budu na onim mjestima, gdje treba da se dobro “povuče” i mnogo radi, ali kada dođemo do vicepremijerskih mjesta, tu vidite da su samo muškarci. Ta vrsta patrijarhata, koji znači krajnje slijepilo za bilo kakvu meritornost, uvjerenje da jedino muškarac može nešto ozbiljno da kaže predstavlja društvo nejednakosti”, ističe Jelušić.
Vuković Kuč poručuje da slaba zastupljenost žena u reprezentativnoj demokratiji, u izvršnoj vlasti, nije posljedica samo tradicionalističkih i društvenih obrazaca, već i atmosfere koja se stvara u društvu povodom političkog angažmana muškarca.
“Vulgarizacija javnog prostora se intezivira što žena – političarka više izlazi iz zacrtanih normi ponašanja u namjeri da joj se onemogući normalan privatni život i borbeno bavljenje javnom funkcijom”, navodi Vuković Kuč.
Veći broj žena u parlamentu i vladi iziskuje veće kvote smatra Jelušić. Zakonom je predviđeno da najmanje 30 procenata i jedno od četiri mjesta na izbornim listama pripadne ženama.
Jelušić poručuje da je potrebno povećati kvote, da žene u parlamentu i izvršnoj vlasti budu zastupljene u procentu od 40 odsto.
Ističe da je još gore stanje u upravnim odborima u javnim preduzećima. Stoga je, kako objašnjava Jelušić, potrebno da ženama i u odborima, na mjestima koje imenuje Vlada, pripadne najmanje 40 odsto.
Dodaje da je politička participacija žena praćena surovijim i beskompromisnim napadima na njih u politici.
Vuković Kuč ističe da nasilje sa kojim se političarke susreću u Crnoj Gori ne treba da odvrati žene od tog poziva, dodajući da su osim verbalnog, prisutni i pokušaji fizičkog nasilja nad političarkama.
“Takva ponašanja treba dodatno da podstaknu žene da zauzmu javni prostor, posebno ukoliko misle da mogu da doprinesu razvoju evropskih praksi u crnogorskom društvu”, mišljenja je Vuković Kuč.
Bošnjak strahuje da će biti sve manje mladih žena, koje žele da se uključe “u ovako prljavu političku arenu”.
Vlada ambijent, kako navodi, gdje se žene na javnoj sceni, posebno političarke, od neistomišljenika, nemilosrdno linčuju najprimitivnijim komentarima i surovim mizoginim ispadima “polusvijeta po društvenim mrežama”. To dodaje ne nailazi na jedinstvenu osudu svih partija jer i “taj polusvijet glasa”.
Iako žene čine, kako navodi Jelušić, više od pola obrazovanog stanovništva u državi one nijesu dovoljno vidljive.
Stoga je, zaključuje Jelušić, na polju političke participacije žena situacija u Crnoj Gori ozbiljna.
