Termopilska bitka je bitka koja je vođena između saveza grčkih gradova-država i Persijskog carstva kod Termopilskog prolaza u centralnoj Grčkoj 9. avgusta 480. p. n. e.. Brojčano mnogo slabiji Grci su zadržali Persijance tri dana, čime su dobili dovoljno vremena za evakuaciju Atine i pripremu jače armije. Mala sila vođena spartanskim kraljem Leonidom blokirala je jedini put kojim je masivna vojska Kserksa I mogla da napreduje, koristeći povoljan teren, dobru strategiju i dobro obučene vojnike. Osvajanje Termopilskog klanca je dalo Persijancima mogućnost da kontrolišu široke oblasti sve do Korinta, a posebno im je dalo mogućnost napada na Atinu. Iako pobjednici Persijanci su pretrpjeli gubitak morala zbog teških gubitaka. Ta bitka je dio Grčko-persijskih ratova.
Pozadina
Godinama se persijski car Kserks I pripremao da nastavi rat protiv Grka. To je bio rat, koji je započeo njegov otac Darije Veliki.
Dopremio je ogromnu vojsku i mornaricu u Malu Aziju 484. p. n. e.. Napravio je most od brodova da se pređe Helespont (Dardaneli).
Da bi se suprotstavili Persiji formirao se savez grčkih gradova-država pod vođstvom Sparte, koja je imala najbolje trenirane i opremljene vojnike u Grčkoj.
Znajući ishod bitke unaprijed, spartanski kralj Leonida je uglavnom odabrao vojnike, koji su već imali sinove. Spartanci su znali da je sudjelovanje u toj bici sigurna smrt, jer su Persijanci bili daleko brojniji.
Zbog defanzivnog terena, planinski klanac Termopile (u prevodu sa grčkog „tople kapije”) odabran je kao najpogodnije mjesto za odbranu.
Taj prolaz je bio toliko uzak da se dvoja bojna kola nisu mogla mimoići. S jedne strane je bila planina, a sa druge more.
Duž tog planinskog prolaza bila su troja vrata, a kod centralnih vrata Grci su napravili mali zid, da se brane.
U avgustu 480. p. n. e. 6.000 Grka (od kojih 300 Spartanaca) čekalo je persijsku armiju, koja je bila 30 puta brojnija.
Pošto su Persijanci napredovali kopnom sa sjevera, udružene helenske snage pokušale su da ih zaustave u Termopilskom klancu, na granici između sjeverne i srednje Grčke. Upravo na tom mjestu se 480. god. pre n.e. i odigrala velika bitka.
Bitka
Kad je persijski car Kserks I čuo koliko ga malena armija čeka mislio je da će se Grci sami povući i pričekao je tri dana.
Četvrtog dana je naredio da se prolaz osvoji. Grci su cijeli prolaz prekrili falanga formacijom ( formacijom međusobno prekrivenih štitova iz kojih vire duga koplja). Ta formacija je slična ježu. Persijanci nisu mogli proći kroz tu defanzivnu formaciju a i bili su laganije naoružani sa slabijim oklopima.
Disciplinovani Spartanci su orkestrirano izveli nekoliko puta malo povlačenje sa brzim povratkom u raniju poziciju zadajući tim brzim manevrima ogromne gubitke lako oklopljenim i naoružanim Persijancima.
Zbog terena Persijanci nisu mogli da opkole Grke, tako da njihov daleko veći broj nije dolazio do izražaja. Herodot je pisao da su persijske strijele zaklanjale nebo.
Drugog dana bitke opet su Grci pobili ogroman broj Persijanaca.
Zatim je persijski car Kserks I odlučio da pošalje legendarne “Persijske besmrtnike” (elitna kraljevska garda). Ali ni oni nisu imali dovoljno snage da razbiju grčku formaciju falange. I besmrtnici se povlače sa teškim gubicima.
Posle drugog dana bitke, Grk Epijalt je prešao kod Persijanaca i odao poseban prolaz kroz Termopile, koji Persijanci mogu koristiti da bi prošli. Taj posebni prolaz branilo je 1000 Grka, ali nije se očekivalo da bi Persijanci tuda krenuli.
Iznenađeni persijskim napadom, Fokejci koji su ispred ostalih Grka branili prolaz pružili su kratak otpor i povukli se u planine i Persijanci prođoše kroz prolaz.
Spartanci i Tespijci
Leonida je zaključio da dalji otpor neće biti plodan, pa 11. avgusta 480. p. n. e. otpušta sve grčke vojnike osim Spartanaca i Tespijaca.
Bitka je bila izuzetno brutalna. Kad se broj branilaca prolaza smanjio povukli su se na malo brdašce u najužem dijelu prolaza. Nakon što su im polomljene duga koplja Spartanci i Tespijci su nastavili da se bore sa kratkim mačevima (što su izuzetno rijetko radili). Grci su pobili mnoštvo Persijanaca, ali je Leonida ubijen. Spartanci nastavljaju bitku da odbrane njegovo mrtvo tijelo. Kada su ostali bez mačeva, borili su se kao zvijeri rukama i zubima. Ostalo je zapisano da su se Persijanci smrtno plašili i nenaoružanih Spartanaca. Poslednje Spartance pobiše kišom strijela.
Posle bitke
Kserks I je bio izuzetno ljut zbog toga što je izgubio toliko mnogo vojnika. Naređuje da se mrtvo Leonidino tijelo obezglavi i da se telo nabije na kolac. Kasapljenje leša je bilo nešto što je i kod Persijanaca smatrano nedozvoljenim, pa se Kserks I kasnije kajao zbog svog postupka.
Iako je to bila taktička pobjeda za Persijance, bio je i težak udarac za persijsku armiju zbog ogromnih gubitaka od strane samo hiljadu Grka. Bitka je značajno digla grčki moral. Pomorska bitka kod Artemizija završila je bez pobjednika, iako su se Grci povukli.
Persijanci posle bitke kontrolišu Egejsko more i cijelu Grčku sjeverno od Atike. Spartanci se pripremaju za odbranu Korinta i Peloponeza. Kserks I upada sveteći se u Atinu, čiji stanovnici su uglavnom pobjegli na ostrvo Salaminu.
U septembru 480. p. n. e. Grci pobjeđuju u pomorskoj bici kod Salamine, koja dovodi do naglog Kserksovog povlačenja. Preostala Persijska armija pod Mardonijem poražena je u bici kod Plateje.
Na mjestu bitke u Termopilskom klancu postavljena je ploča u kojoj je urezan epitaf Simonida sa Keja koji je bio savremenik bitke, a koji pominje i Herodot u svojoj istoriji: ,,Putniče, kad stigneš Spartancima reci da padosmo vjerni njihovim zakonima.”
Značaj bitke
Termopilska bitka se koristi kao primjer u vojnim akademijama kako mala grupa dobro treniranih i dobro vođenih vojnika može da se brani protiv višestruko brojnijeg protivnika. Važno je napomenuti i značaj terena, da se ta bitka odvijala na otvorenom terenu, Grci bi bili opkoljeni i brzo poraženi. Termopilska bitka se tako koristi kao primjer i lekcija značaja povoljnog terena, strategije, obučenosti i discipline.
Zanimljivosti
Jedna od anegdota koja se pričala stotinama godina posle bitke kaže da je preplašeni izvidnik dotrčao kod spartanskog zapovjednika Dijeneka da mu saopšti da su persijske kolone nepregledne. Na ovo Dijenek nije uopšte reagovao, a vojnik mu kaže: „Persijanaca je toliko da kad ispale strijele cijelo nebo se zamrači i nestane Sunca“. Na to je Dijenek hladno odgovorio: „Pa dobro, borićemo se u hladovini.”
Godine 2006. snimljen je film po ovoj bici, 300 — Bitka kod Termopila.
Priredio: Dragan Leković
